sexta-feira, 30 de junho de 2017

EUA: Timor iha nível inferior hosi padrasaun mínimu kontra tráfiku ema nian maski iha esforsu

Timor-Leste halo nafatin esforsu "signifikativu sira" hodi kombate tráfiku ema nian maibé seidauk kumpri padraun mínimu tomak hodi halakon problema, inklui iha forma oinsá ko'alia ho vítima sira, haktuir hosi Departamentu Estadu norte-amerikanu nian.

Tuir relatóriu ida ne'ebé fó sai iha loron-kuarta katak destaka liuliu tanba Timor-Leste halo ona deportasaun ba feto estranjeiru sanulu resin ne'ebé maka hetan bainhira halo operasaun ba bordel sira ne'ebé maka la hetan tratamentu adekuadu hanesan eventual vítima sira hosi tráfiku seksual nian.

"Autoridade sira akuza ona vítima balun tráfiku nian ho violasaun ba imigrasaun nian no prende ona sira nia pasaporte, kaer no halo deportasaun lahó triajen di'ak ba feto estranjeiru sanulu resin ne'ebé karik bele sai hanesan vítima tráfiku seksual bainhira serbisu iha estabelesimentu sira ne'ebé deskonfia halo prostituisaun forsadu", refere hosi relatóriu.

"Serbisu akollimentu ne'ebé maka Governu uluk depende ba protesaun vítima sira nian iha parte barak hanesan labele fó akomodasaun adekuadu sira tanba laiha fatin", hatutan hosi relatóriu ne'e.

Informasaun sira ne'e halo parte hosi relatóriu anual kona-ba tráfiku ema sira nian ne'ebé maka fó sai hosi Departamentu Estadu norte-amerikanu nian no ne'ebé analiza progresu sira ne'ebé halo iha mundu tomak hodi kombate problema boot ne'e.


Iha kapítulu ne'ebé refere ba Timor-Leste, relatóriu hatete mós katak "Governu la hetan kondenasaun sira tanba krimi sira tráfiku nian" no katak nasaun "la kumpri padraun mínimu tomak hodi halakon tráfiku".

Textu haree ba "esforsu maka'as hosi Governu", ho aumentu ida iha númeru hosi investigasaun sira no prosesu judisial sira iha kazu sira tráfiku nian, promulgasaun hosi lejislasaun kontra tráfiku, formasaun iha aplikasaun ba lei no fortalesimentu hosi kapasidade sosiedade sivil nian hodi hasoru ho problema sira hosi área ne'e.

Maibé, textu haree ba falta "padraun operasional sira" inklui iha prosesu adekuadu ba identifikasaun hosi vítima sira.

Relatóriu rekomenda aumenta ba finansiamentu ba ajénsia sira ne'ebé aplika lei, konkluzaun hosi prosesu sira ne'ebé kastigu trafikante sira, "inklui funsionáriu sira ne'ebé halo parte" no hametin esforsu sira "hodi garanti katak sei la kaer vítima sira, sei la halo deportasaun ka kastigu sira tanba asaun ne'ebé sira halo hanesan rezultadu diretu tanba halo parte iha tráfiku".

Halo funsiona, identifika vítima sira entre populasaun fraku sira - prostituta sira, funsionáriu doméstiku sira, imigrante sira no traballador sira iha ró sira peska nian - hanesan rekomendasaun sira seluk hosi relatóriu.

Relatóriu nota katak iha tinan 2016 investiga ona kazu hamutuk 176 kona-ba tráfiku ema nian, liu kazu 12 maka iha tinan anterior, no hahú ona prosesu hamutuk 16, liu neen hosi tinan anterior, maibé laiha kondenasaun ruma.

Entre vítima na'in 176 hosi tráfiku ne'ebé identifikadu, polísia timoroan konfirma katak iha sidadaun xinés na'in 21.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: