quinta-feira, 29 de junho de 2017

Organizasaun Feto Kontinua Fo Bolsu Ba Foinsa’e

Program Manager Asia Pacific Support Collective Timor –Leste (APSCTL), Laura Abrantes hateten taxa asesu feto ba ensino superior ne’e minimu tebes kompara ho mane sira, e sira kompromete feto sira liu –liu husi area 
rural atu kontinua estudu iha universidade. 

Nia dehan, iha razoens barak mak kauza feto sira ladun asesu ba iha ensino superior, mak baklun tanba kaben sedu, ekonomia familia la sufiente no seluk tan.

“Oan feto sira ne’ebe hakarak eskola, maibe kbi’it laiha ami ajuda fo eskola hahu husi ensino pre-escolar, sekundaria, universidade inklui maestradu,” nia hateten, iha nia knar fatin Bairo-Pite, Dili. 

Orsamentu ba programa bolsu estudu, APSCTL hetan apoia finanseira husi doador Blue Mountais Timor Sisters Australia hodi ajuda ema kbi’it la’ek sira nia oan asesu mos ba edukasaun to’o nivel aas. 

Desde 2004 implementa programa ne’e, nia hatete APSCTL apoia ona ema 100 resin no husi numeru ne’e maioria gradua ona iha nivel lisensiatura no balun maestradu, e barak mak agora servisu ona iha instituisaun estado. 

APSCTL mak organizasaun feto ne’ebe durante ne’e servisu maka’as halo kampanha ba prevensaun violensia domestika liu husi promove dialogu iha familia no hakbi’it feto iha vida ekonomia inklui hasa’e taxa involvementu  feto iha ensino.

Iha parte seluk, Jerente Programa Edukasaun Fundasaun Alola (FA), Emma de Sousa hateten volume feto asesu ba edukasuan iha nivel universidade ohin loron komesa diak ona, tanba familia no feto sira fo ona importansia ba iha edukasaun.

Nia dehan, tinan ida ne’e sira fo bolsu ba ema nain 151 husi munisipios hodi kontinua estudu iha universidade sira iha rai laran deit, tanba ba rai liur ne’e kustu bo’ot.

“Ami nia kriteria mak feto mai husi area rural, familia bo’ot no inan-aman laiha kapasidade atu suporta sira nia eskola no tenke iha komitmentu atu estuda,” nia hateten. 

Nia hatete, sira hahu fo boslu ba feto sira iha tinan 2001 to’o 2016 no agora liu ona ema 1000 mak benefisia ona husi programa ne’e, barak mak gradua no servisu ona.

“Ami esperansa sira hetan futuru ne’ebe diak, liu –liu hetan servisu atu sira bele suporta fali sira nia familia,” nia esperansa.

Nia rekonese mos, katak iha bolseira balun viola regras katak to’o dalan klaran sira isin rua e sira bele kontinua sira nia estudu to’o remata depois de partu.

Nia hatutan, orsamentu ba programa ida ne’e mai husi doador sidade amigas Australia sira no governu Australia rasik. 

Enkuantu ba tinan 2017 ne’e, nia dehan governu Australia aloka tan $800 mil resin ba programa ne’e.

Paulina Quintão | The Dili Weekly

Sem comentários: