quarta-feira, 28 de junho de 2017

Tribunal: Sentensa hosi arguidu portugés sira iha Díli le iha loron 24 Jullu

Julgamentu ba portugés na'in rua ne'ebé hetan akuzasaun ba krimi finanseiru oioin no labele sai hosi Díli hahú fulan-Outubru 2014, horiseik haree ona sentense ne'ebé sei le iha loron 24 Jullu, liutiha fulan 33 hafoin kaer sira.

Jacinta Correia - ne'ebé prezidi grupu juís sira hosi Tribunal Distrital Díli ne'ebé rona ona kazu ne'e dezde final fulan-Fevereiru - marka ona loron hodi le kastigu hafoin Ministériu Públiku no defeza halo ona alegasaun ikus sira.

Tiago ho Fong Fong Guerra hetan julgamentu iha Tribunal Distrital Díli, akuzasaun ba krimi naok, brankeamentu kapital no falsifikasaun dokumentu, relasionadu ho transferénsia ida ho folin dolar 859.706,30 (euro rihun 792), halo iha tinan 2011 hosi konsultor norte-amerikanu Bobby Boye.

Iha alegasaun ikus sira, Ministériu Públiku husu ona kondenasaun kaben-na'in ne'e tanba krimi naok no brankeamentu kapital sira no kastigu prizaun ba tinan ualu ba arguidu ida-idak, aleinde selu indemnizasaun ida ho folin dolar 859.706 ho juru dezde tinan 2011.


Prokuradora Angelina Saldanha hatete ona katak hanoin mós ba "sirkunstánsia hosi gravidade", inklui tanba arguidu sira "kolabora ho justisa no laiha pasadu kriminozu".

MP husu ona absolvisaun ba arguidu sira iha kazu hosi krimi falsifikasaun ba dokumentu tanba krimi sira "laiha ona efeitu" tanba komete ona iha tinan 2011.

Iha fatin seluk, defeza hatete katak sasin sira ne'ebé aprezenta hosi Ministériu Públiku "konfundi ona tribunal" no jura "hatete lia loos maibé la hatene buat ida", halo tribunal halo tan dilijénsia sira hodi husu liután informasaun no dokumentu sira.
"Ministériu Públiku la konsege prova akuzasaun. Dokumentu sira ne'ebé halo parte iha auto sira la konsege mós orienta iha sentidu ne'e", hatete hosi advogadu José Teixeira.

Defeza hatete ona katak hafoin sesaun hitu julgamentu nian "akuzasaun la konsege prova faktu ne'ebé bele duun no lori arguidu sira ba kondenasaun".

Nia hatete katak MP aprezenta ona sasin na'in tolu ne'ebé bele hanesan di'ak hodi esklarese faktu sira maibé "tanba kargu ne'ebé sira okupa to'o loron faktu sira nian no responsabilidade públiku sira ne'ebé sira kaer iha tempu ne'ebá iha área finansa no impostu sira la konfirma ona faktu ruma ne'ebé maka halo parte iha akuzasaun".

No "dokumentu sira ne'ebé halo parte hosi auto sira la indika buat ida", afirma mós hosi advogadu defeza Álvaro Rodrigues.

Iha sira nia deklarasaun ikus sira, prokuradora deklara ona provadu ba faktu sira hotu, ho baze iha sasin sira no iha dokumentu sira ne'ebé maka mosu iha prosesu.

Nia konsidera katak prova ona realizasaun hosi transferénsia ne'ebé iha kazu ne'e no kombinasaun hosi arguidu portugés sira ho konsultor norte-amerikanu hodi "desvia ho dalan ilegal" fundu sira ne'ebé maka pertense ba Estadu timoroan sira ne'ebé hanesan impostu ne'ebé kobra ba empreza petrolíferu sira.

Saldanha hatete prova tiha ona katak arguidu sira "loke ona konta oioin" hodi tenta hamosu "konfuzaun", no hamosu ona prejuízu ida ba Estadu ho folin dolar 859.706.

Kona-ba krimi naok (ne'ebé aplika exkluzivu ba funsionáriu públiku sira), MP alega katak Bobby Boye bele konsidera hanesan funsionáriu Estadu timoroan ida no ne'ebé prova tiha ona nia ligasaun ho arguidu sira.

Prokuradora hatete, nune'e, "arguidu na'in rua halo atuasaun ho Boye hodi desvia osan ne'e" no "nune'e maka kopartisipante sira iha krimi naok" hahú "halo asaun hamutuk hodi desvia montante sira ne'ebé pertense ba Estadu Timor-Leste".

Defeza hatete katak sasin sira hotu komprova ona katak Boye la'ós hanesan funsionáriu maibé asesór no katak maski hanesan funsionáriu la hatudu katak arguidu sira koñese estatutu ne'e.

Defeza kestiona mós kona-ba osan ne'ebé deskonfia ne'e pertense duni ka la'e ba Estadu, hodi sustenta katak ne'e la hatudu ida no iha tempu hanesan ho alegasaun sira hosi "disputa judisial sira" kona-ba fundu sira ne'e.

"Arguidu sira hanesan ema humilde, sériu no traballador. Ema sira ne'ebé iha empeñu, lutador no esforsadu, no hetan buat hotu ne'ebé sira iha tanba estudu no serbisu maka'as", afirma hosi Teixeira.

"Arguidu sira nia moris no nia karákter la hanesan ho eskema ilegal sira ka fraude nian, maski ho intensaun ruma iha kontinente lima ne'ebé sira hela", afirma ona hosi defeza.

"Sira terus maka'as ona iha sira nia moris. Liuona hosi dalan naruk dezde sira nia loron detensaun nian. Durante períudu ne'ebé to'o ona tinan rua no fulan ualu resin, sira hetan bandu la hasoru oan sira ne'ebé ki'ik hela", nia hatutan.

Nia hatete maski buat sira ne'e hotu sira kolabora nafatin ho justisa hatudu "transparénsia" iha momentu tomak, no Tiago Guerra "hatudu nia hahalok ho kódigu pesoal ida no profisional ho padraun étika no moral ne'ebé aas tebes".

Tiago Guerra kaer ba interogatóriu iha loron 18 Outubru 2014, pasa loron tolu iha eskuadra ida no loron 21 Outubru ba iha Tribunal Díli bainhira juís haruka tama prizaun preventivu iha kadeia Bekora, ne'ebé prezu to'o loron 16 Juñu 2015.

Hahú tempu ne'ebá, hanesan mós nia feen, maka hetan Termu Identidade ho Rezidénsia (TIR) no labele sai hosi nasaun, no julgamentu hahú halo iha loron 28 fulan-Fevereiru.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: