domingo, 2 de julho de 2017

MINISTERIU EDUKASAUN ABANDONA BOLSEIRUS TIMOROAN IHA CABO VERDE

Liu husi karta ida ne’e ami bolseiro Timoroan ne’ebé hala’o estudu iha nasaun Cabo Verde hakarak informa ba iha Públiku katak S.E. Ministru Edukasaun horas ne’e dadaun abandona hela ami nia problema ne’ebé ami enfrenta iha Cabo Verde, problema sira ne’e mosu  ninia hun lolos maka ekipa fiskalizasaun husi Ministeriu Edukasaun nebe lidera husi Sr. Aquiles Guterres nian iha tinan 2016 ne’ebé antes ne’e mai halo estudu viabilidade la klean no haruka ami (Estudantes) mai estuda iha ne’e to’o ikus ami mak sai vítima. Kuando ME haruka ekipa mai halo fiskalizasaun, sira la envolve embaixada RDTL iha portugal, tamba diplomaticamente, embaixada RDTL iha Portugal maka halo cobertura to’o iha Cabo  Verde, maibe to’o mosu ona  problema maka obriga embaixada atu atua, maibe tarde liu ona.

Situasaun lolos ne’ebé ami enfrenta maka durante ne’e laiha embaixada Timor nian iha cabo Verde, Adido Edukasaun Timor nian mos laiha, residensia universitario laiha. Bazeia ba plano Ministeriu Edukasaun nian hodi haruka ami mai estuda iha Cabo Verde hodi melhora Língua Português hodi prepara rekursu humanu ne’ebé qualifikadu no iha dominio ba lingua português hodi enkaixa an ba iha careira professores. Ami ne’e hanesan futuros professores lian Portugues iha Timor, maibe processo no ambiente nebe ami enfrenta la garante ami nia dominio ba lian Portugues, problema seluk mak hanesan Inseguransa ba ami núdar estudante bolseiru ne’ebé estuda iha ema nia rai, realidade ami nia estadia fulan sanulu ona mais ami la konsegue adapta ho kondisoens sociais no akademicos iha ne’e, konaba saude nian mos sai preukupasaun boot mai ami no problema seluk nebe mak ami kontinua hasoru maka ami nia bolso do estudo mos sei atrazu to’o agora desde fulan março to junho.

Ami mos hakarak klarifka ba iha publiku katak oras ne’e ami la ba eskola, razaun ami halo greve tamba ami senti abandonado liu ona husi parte ME, ami nia karta sira nebe desde tinan 2016 nian nebe envia ba GCAE (Gabinete Coordenação do Apoio ao Estudante) sira nunka fo resposta até relatorio de visita nebe halo husi Gabinete Adido Educação iha 27/11/2016 nian nebe envia ba sira maibe laiha nafatin resposta no atuasaun imediato husi parte ME atu hatan preukupasaun ami nian.

Iha momento ami hasoru problema nebe grupos bandidos sira halo asaltos mai apartamento estudantes nian, ami informa kedan ba Timor, iha neba kedan S. E. Ministro delega kedan Director Jeral Sr. Antoninho Pires hamutuk ho Adido Educação iha Portugal hodi mai hasoru ami hodi hare no obeserva direta ami nia problemas sira hotu, iha momento neba ami relata hotu kedan, maibe wainhira ekipa ne’e fila ba Timor infelizmente  la relata lolos situasaun nebe ami enfrenta ba S.E. Ministro Educação, depois de visita DJ nian, ami mos simu fali visita husi Embaixada Timor nian iha Portugal Sra. Maria Paixão Costa ho nia Segundo Secretario nebe mai halo visita hodi rona no observa dala ida tan ami nia problema no iha momento neba maka ami foin hatene katak embaixada Timor nian iha Portugal hetan mos credencial ida nebe kobre area mai to iha Cabo Verde, ami relata hotu kedan problemas nebe ami hasoru ba Senhora embaixadora, maibe nafatin laiha resposta nebe atu hodi muda ami sai husi Cabo Verde.

Senhor Ministro nafatin hodi poder fo presaun makas mai ami hodi ami kontinua ba eskola, maibe ami nia desizaun nebe ami 43 foti hamutuk maka, foti ami sai husi ne’e ba fatin seluk, no laos haruka ami fila ba Timor ou mantem, tamba ami hatene katak Senhor Ministro ignora nafatin ami nia problema no aat liu tan mak husi Ministeriu Edukasan  fo sala fali mai ami bolseiro sira, dehan ami bolseiros mak la kumpri contrato no Pior liu tan fo sala fali ba ami nia inan aman dehan ami nia inan aman la kolabora diak ho Parte Ministeriu Edukasaun, ami hakarak relata lolos katak durante ami nia bolsu atraju husi fulan Marsu to’o agora dadaun ne’e ami nia inan aman mak dezenraska buka osan hodi envia mai ami para aguenta moris iha Cabo Verde. Husi ne’e hatudu momos katak  Ministeriu Edukasaun haruka estudantes mai eskola to ikus ignora tia. Husi parte ME la tuir ona kontrato ida nee hodi abandona ami.

Tamba ne’e ami ho hakraik an ami husu ba Sr. Director Jeral Antoninho Pires hodi relata lolos imformasaun ne’ebé ami hato’o atu nune’e públiku bele hatene katak situasaun ne’ebé ami enfrenta durante ami nia estadia iha Cabo Verde ne’e los no tebes duni ami enfrenta situasaun hirak ne’e, laos mai koalia ida no fila ba Timor relata oin seluk fali.

Ami husu ho hakraik an ba S.E. Ministro Edukasaun foti lalais solusaun tuir ami nia ejijensia hodi ami husi ne’e ba nasaun seluk tamba ami vitima tiha ona desde inisiu.

Hakuak boot husi Bolseirus Timoroan iha Cabo Verde

4 comentários:

Anónimo disse...

É isso que foi a informação Claro.

Unknown disse...

Ida nee pior liu pha. Ema sira nebe involve Iha nee tenke responsaviliza e tenke lori ba tribunal. Nasaun Seluk mak hetan deit dezastre oan Ida ne ohin loron ne parlamento hotu tur lametin too aprova osan lais i haruka ba (hanesan foin lais akontese Iha Portugal), maibe nian emar rasik mak susar ne sira laliga tiha. Pior duni pha

Anónimo disse...

Imi lakoi fila mai Timor, no mos lakoi mantein iha cabo verde maski Governo buka meios para melhora imi nia codisaun sira iha neba?????

Hau hare hanesan Imi hakarak ba rame2 iha Portugal karik. Atu muda ba rai seluk governo tenki ba koalia ho rai nee, hare vagas, hare universidades, hare fatin hela, hare hotu2. E depois tuir diplomacia entre rai Cabo verde no TL, governo rua mos tenki koalia, buka meios para melhora imi nia situasaun, para diplomacia mos lao diak nafatin.


Hare ba estuda, imi nia greve prejudika deit imi nia futuru. Imi la ba estuda governo sei la sente pressionadu, sira sei foti razaun nee para haruka imi fila deit.

DIREITU ADMINISTRATIVU KONSTITUSIONAL TIMOR-LESTE disse...

Plano ME nian maka la klaru ka sei dauk halo estudo porfundu ba situasaun iha nasaun refere, ita hasai ona dezisaun haruka bolseriu sira ba,segundo programa atu ba hasai kursu lingua portugis, hau hanoin Governo la persisa gastu osan barak haruka TIMOR oan ba tan deit atu aprende lingua portugis. sa tan ba too cabo verde, nusa.maka la ba Brasil ka portugal deit? hau hanoin ita TIMOR, liu-liu, Governante sira, arogansia makas los ba lingua portugis duke lingua tetun ka lingua sira seluk nebe regula iha konstituisaun. TIMOR nia osan barak nusa maka la hasai osan hodi traduz materia do ensino hirak nee ba lingua TETUM? saida maka difikulta atu traduz materia sirntifiku ba lingua TETUM? tamba sa maka tenke gastu osan barak-barak obriga an atu aprende lingua portugis duke lingua Nasional.? belun sira, hau hanoin Governante sira tenke muda politika nee, ita tenke valoriza ita nia lingua Rasik, lalika arogan demais ba lingua kolonialismo. mesmo lingua portugis adopta sai lingua ofisial TIMOR nian, maibe nee dezisaun groupuismo, monta ba lingua ofisial la signifika, lingua trabalha tenke uja lingua portugis, konstituisaun sujere LINGUA trabalho maka lingua INDONESIA ho English no lingua nasional (TETUM),laos lingua portugis. maibe tamba sa maka Governo sempre obriga TIMOR oan sira tenke aprende lingua ofisial (portugis) duke lingua TETUM ho lingua trabalho sira seluj? obrigado e abraco...!