segunda-feira, 15 de janeiro de 2018

Bankada Opozisaun Submete Projetu Lei Rua


DILI, (TATOLI) – Bankada opozisaun iha Parlamentu Nasionál hanesan Kongresu Nasionál Rekonstrusaun Timor (CNRT-sigla portugés), Partidu Libertasaun Populár (PLP), Kmanek Haburas Unidade Nasionál Timor Oan (KHUNTO) prepara ona projetu lei rua hanesan rejime jurídiku ba responsabilidade penál ho krime korupsaun iha setór privadu no rejime responsabilidade penál ba titulár sira ba kargu polítiku nian.

“Ami Aliansa Maioria Parlamentár (AMP) lori ona projetu lei ida kona-ba rejime jurídiku ba responsabilidade penál ba krime korupsaun iha setór privadu liuhosi Sekretariadu Prezidente Parlamentu Nasionál no iha tempu badak ami sei submete tan rejime responsabilidade penál ba titulár sira ba kargu polítiku nian”, haktuir portavós AMP, Fidelis Magalhães, liuhosi konferénsia imprensa iha sala bankada CNRT, segunda (15/1).

Projetu lei ne’e AMP prepara atu fó responsabilidade penál ba krime korupsaun hirak akontese ou mosu iha setór privadu no seluk fali mak rejime ida kona-ba responsabilidade penál ba ema hirak ne’ebé okupa kargu polítiku.

Deputadu PLP ne’e hatutan se setór privadu involve korupsaun, lei ne’e sei regula hanesan fó subornu ka selu ba servisu hirak devia sira hetan ona hosi Estadu sira bele protejidu hosi lei, nun’e fó punisaun bainhira setór provadu sira koko eh involve iha korupsaun atu hetan favór hosi ajente Estadu.

Tuir nia ema ne’ebé kaer kargu públiku no polítiku tenke halo servisu tuir dalan, tanba nia mós iha responsabilidade kuandu la halo tuir bele hetan ameasa hosi kódigu penál Timor-Leste nian.

Enkuantu, durante tinan barak públiku husu kona-ba lei anti korupsaun maibé sei pendente, entaun iha IV lejislatura ami prontu komplementa di’ak liután hodi hatama fali projetu lei hirak ne’ebé pendente.

Nune’e iha buat haat ne’ebé kodigu penál la iha mak brankamentu kapitál, krime korupsaun ativa ho prejuizu komérsiu internasionál no krime fraude konstrusaun, enkuantu ho prejuizu komérsiu internasionál tanba Timor-Leste iha investimentu no komérsiu internasionál.

Krime fraude konstrusaun, normalmente hakilar katak konstrusaun la iha kualidade no projetu la iha kualidade, entaun tenke tau iha ne’eba katak konstrusaun ne’ebé la iha kualidade konsidera krime, abandona konstrusaun krime.

Krime korupsaun pasiva iha setór privadu, normalmente ema temi korupsaun sempre temi governu liuhosi ministru, diretor maibé ema la hanoin katak setór privadu komete hela korupsaun, sira halo subornu.

Krime korupsaun ativa no setór privadu, ida fo ida simu, entaun konsideradu hanesan krime.

Responsabilidade kriminál ba kargu polítiku, krime agravante ne’e baluk tolu (1/3) maibé ba membru governu eh parlamentu agrava tan baluk haat (1/4) no ema lakohi halo nia dever mós konsidera krime, traisaun ba patria mós nia pena tinan 15 to’o 25, nune’e mós ezekuasaun orsamentu ne’ebé la tuir dalan konsidera krime hotu.

Entretantu, lei ne’e iha tinan hirak liu ba, so komisaun A la konsege debate lei maibé dadaun ne’e AMP hadia kompleta liu tan hosi projetu lei ne’ebé uluk deputadu sira hatama.

Inisiativa hirak ne’e hamósu konjuntura polítika foun hatudu vontade no dinamizmu hodi kontra korupsaun iha Timor-Leste no labele hamosu abuzu poder no tenke liuhosi regra ka koridor ne’ebé deifinidu ba kargu titulár sira.

Jornalista: Zezito Silva | Editora: Rita Almeida

Imajen: Deputadu sira hosi bloku opozisaun informa ba jornalista sira katak submete projetu lei rua ba Parlamentu Nasional. Foto Egas Cristovao

Sem comentários: