terça-feira, 28 de março de 2017

Kompradór kapitál Oi iha Timor Telecom ezije repozisaun ba situasaun empreza

Kompradór kapitál Oi iha Timor Telecom ezije repozisaun ba situasaun empreza

Emprezáriu Abílio Araújo, ne’ebé interese ba kapitál Oi iha  Timor Telecom hatete iha ohin katak  ezije repozisaun situasaun empreza nian, inklui nível rekursu umanu, ne’ebé iha bainhira oferta ne’e autorizadu  ona hosi  justisa brazileira.

Abílio Araújo, responsável grupu Investel, konsidera katak reestruturasaun ne’ebé foin lalais ne’e hala’o  iha Timor Telecom, inklui redusaun ba kuadru diretivu, halo TT "  lakon  pozisaun iha merkadu" Timor-Leste.

"Kuadru sira agora lakorresponde ba situasaun empreza bainhira halo avaliasaun ba Timor Telecom, iha  outubru tinan kotuk, prosesu submisaun ba proposta akizisaun partisipasaun oioin OI nian", haktuir ba Lusa.

"Tanba ne’e ha’u husu ba Oi halo repozisaun ba kuadru ne’ebé uluk eziste ", refere nia.

Hafoin fulan barak hein  juiz hosi tribunal 7.ª Vara Empresarial da Comarca da Capital do Estado do Rio Janeiro autoriza ona iha loron 11  fulan- marsu pedidu hosi  Oi atu faan ninia  partisipasaun iha Timor Telecom.
Taur Husu Timor Oan Hamutuk Kombate Korupsaun-Impunidade

Taur Husu Timor Oan Hamutuk Kombate Korupsaun-Impunidade

DILI – Prezidente Republika Taur Matan Ruak husu Timor oan tomak, hodi kombate korupsaun no impunidade iha rai laran liu-liu insitusaun relevante, tamba povu hakarak dezenvolve.

Prezidente Republika Taur Matan Ruak liu husi Diskursu Segunda (28/03/2017) wainhira Partisipa iha seremonia Aniverariu PNTL ba dala 17, iha Sentru Fromasaun PNTL, Comoro  husu Timor oan tomak atu hamutuk kompate korupsaun.

Hau husu Ita hotu tenki hamutuk hodi prevene no kombate korupsaun ho impunidade atu asegura distutuisaun ida neebe justu, ita nia riku soin iha rai laran,” dehan Taur.

Nia hatete Timor oan hotu atu hetan rikusoin neebe mak justu iha Timor Leste inkliu dezenvolvimentu neebe justu tamba lei fo dalan ba PNTL no tribunal atu halao sira nia knar hodi kombate korupsaun.
Governu Presiza Toma Konsideirasaun Ba Projetu Sentral Eletrika

Governu Presiza Toma Konsideirasaun Ba Projetu Sentral Eletrika

DILI – Reprezentante povu iha uma fukun Parlamentu Nasional (PN), husu ba governu atu toma atensaun ba kompania neebe kaer projetu sentral eletrika, iha Betano no Hera nee atu labele hamate ahi iha tempu eleisaun Parlamentar neebe sei mai iha tempu badak.

Hau hanoin governu tenke halo desizaun ho kuidadau atu nunee prosesu elisaun ou prosesu kampania nee ahi labele mate atu nunee fo pasu ba ema seluk atu uza fali ajudika seluk iha tempu kampania, tan nee husu ba governu atu estuda didiak konsekuensia bain hira atu gasta osan ba kompania internasional neebe kaer hela projetu sentral eletrika iha Betanu no Hera,” informa Deputadu Osorio Florindu liu husi sesaun plenaria Segunda (27/03/2017) iha PN.
PARABENS BA PNTL…!!!

PARABENS BA PNTL…!!!


Jornal Nacional Diário, editorial

Polisia Nasional Timor Leste, segunda feira ohin, loron 27 Marsu selebra aniversario ba dala XVII (27 Marsu 2000 – 27 Marsu 2017). Serimonia ofisial aniversario instituisaun seguransa interna nee halao Kuartel Geral, Polisia Nasional Timor Leste nian, Dili.

Aniversario nee, laos atu festeiza deit,  importante atu instituisaun seguransa nasaun nian nee halo reflesaun ba ninia empeñamentu durante tinan 17 nia laran atu bele refleta esperensia, dezafius no susesu sira nebe instituisaun nee iha ninia esistensia.

Nudar sidadaun nebe diak, hato’o parabens ba komando jeral Polisia Nasional Timor Leste nebe festeza sira nia loron harii instituisaun polisia nian ba dala XVII. Aniversario atu orgulho saida mak instituisaun nee halo ba nasaun, li-liu garante lei no ordem no seguransa ba sidadaun sira.

Polisia Nasional Timor Leste nee esiste tinan 17, la signifika perfeitu ona, maibe presiza hadia an nafatin, li-liu formasaun no kapasitasaun atu nunee sai polisia ida nebe profesional iha ninia empeñametu loron ba loron.

Laiha duvida, publiku sempre halo komparasaun ba atuasaun Polisia Nasional Timor Leste (PNTL) ho Falintil – Forsa Defeza Timor Leste (F-FDTL) maibe haluha tiha katak konstituisaun atribui kompetensia nebe la hanesan.

Polisia ninia papel importante atu defende legalidade demokratiku no garante sidadaun sira nia seguransa internu no prevensaun kriminal tenke halao ho respeitu ba diretus humanos no  F-FDTL asumi responsabilidade garante independensia nasional, integridade teritorial, liberdade no populasaun nia seguransa hasoru agresaun ruma ka ameasa externa  no respeitu orden konstitusional.

Atu asegura kompetensia nebe konsituisaun fo tamba nee dala balu polisia halo atuasaun asves viola lei, uza forsa atua problema ruma. Ne’ebe iha maneira atuasaun nee dala balu la satisfaz sidadaun nian maibe nee mak knar seguransa nian.

Polisia nudar instituisaun Estadu nian nebe garante seguransa sidadaun sira nian maibe dala balu mos violensia mai husi kedas oknum instituisaun seguransa sira ho hafoer polisia ninia naran diak iha publiku.

Tan nee, iha ambitu aniversario nee, atu refleta saida mak polisia sira halo diak no saida mak polisia halo ladun diak iha komunidade nia let, hodi nunee iha futuru labele repete tan.

Los duni, maske polisia nia atuasaun dala balu la satisfatoriu, atua problema ruma sempre uza forsa maibe jeralmente publiku apresia servisu polisia nian, tamba susesu fo seguransa ba festa demokrasia, eleisaun presidensial hodi nunee povu tomak eserse sira nia direitu voto.

Dala ida tan, parabens ba membro polisia tomak nebe durante nee dedika an hodi garante seguransa nasaun nian no mos seguransa ba nia sidadaun sira nebe sai nudar direitu ida nebe garantido iha konstituisaun Republika Demokratika Timor Leste.*
ANIVERSARIU PNTL DALA 17, CESAR VALENTE: PRESIZA HADIA SERVISU PNTL

ANIVERSARIU PNTL DALA 17, CESAR VALENTE: PRESIZA HADIA SERVISU PNTL

Reprezentante povu iha uma fukun Parlamentu Nasional (PN), Cesar Valente ne’ebé trata asuntu  Defesa no  seguransa hateten katak, ho loron  aniversariu Polisia Nasional Timor Leste (PNTL) ba dala 17 ne’e komando jeral PNTL presiza hadia buat barak iha institusaun refere.

“Ita nia Polisia Nasional Timor Leste  27 marsu (ohin) ne’e aumneta tan tinan ida ba institusaun ne’e buat barak presiza duni sira hadiak liu liu komando jeral hau hatete bebeik ona katak tenki seriu foti desizaun, foti desizaun labele hare ba ema nia oin labele koali hakruk hateke ba sira nia mata laran mak koalia tanba ne’e institusaun estadu  laos sira nia privadu nebe  labele husik iha ema balun kleur demais iha departementu balun hodi halo institusaun ne’e sai tiha fali fatin ida nebe ema hotu hotu hare hanesan buat ida nebe halo sidadaun sira la tau fiar institusaun ne’e “ informa Deputadu Cesar valente ba Jornalisita sira iha PN, Sesta (24/3/17)
“Palku Politik Timor” Xanana Nafatin Iha Influensia Boot

“Palku Politik Timor” Xanana Nafatin Iha Influensia Boot

DILI - Sosiedade akademika konsidera katak Eis Guerileiru FALINTIL, Kay Rala Xanana Gusmão nia influensia politika nafatin boot iha palku politika Timor Leste nian iha tempu ohin loron.

Tuir Observador Politika-UNDIL, Francisco Mausoro hatete katak, hakarak ka lakohi situasaun ohin loron neebe lao iha Timor Leste Xanana nafatin fator determinante iha influensia palku politik Timor Leste nian.

Iha eleisaun 2001 nia (Xanana-Red) manan iha primeira volta, lori Horta no Taur manan, ikus liu Lu-olo hatudu Xanana iha influensia boot iha ita nia palku politiku Timor,” dehan Observador Politika-UNDIL, Mausoro ba STL iha nia knar fatin, Kampus-UNDIL, Mascarinhas-Dili, Segunda (27/03/2017).

Observador Politika haktuir, haree fali ba eleisaun parlamentar 2017 nee ita presiza haree ho klean nia dominante hodi determina eleisaun ka lae, se ita siik deit nee susar. Mausoro arguemnta, tanba eleisaun parlamentar partidu politiku liu 30 mak sei kompete no eleisaun prezidensial nee vota ema maibe eleisaun parlamentar nee vota partidu.

Iha fatin ketak, Deputadu Bankada CNRT, Agostinho Lay dehan, Xanana hanesan Prezidente Partidu CNRT hakarak ka lakohi eleisaun parlamentar nee nia sei koalia makas liu tan.

Entertantu, Diretor Ezekutivu FONGTIL (Forum Organizasaun Naun Governamental Timor Leste), Arsenio Pereirra “Lavare” hatete, eleisaun prezidensial neebe akontese foin lalais nee hatudu mudansa konjuntura politika. Raimundo S. Fraga

Suara Timor Lorosae
Parpol Lakonkore Eleisaun Parlamentar 2012, Labele Konkore Tan 2017

Parpol Lakonkore Eleisaun Parlamentar 2012, Labele Konkore Tan 2017

DILI – Partidu Politiku (Parpol) neebe lakonkonkore iha eleisaun parlamentar 2012 signifika katak iha eleisaun 2017 sira labele konkore, tanba lei foun partidu politiku nian lafo dalan.

Tuir Prezidente Komisaun Nasional Eleisaun CNE, Alcino de Araujo Baris hatete katak, tanba nee mak partidu politiku neebe mak Tibunal Rekursu notifika mai iha CNE hamutuk 31 maibe, CNE iha hanoin atu averigua.

Ami tenke buka averigua fali katak partidus politiku sira neebe uluk lakonkore iha eleisaun 2012, tuir lei lakonkore dala ida, periode tuir mai labele tuir,” dehan Prezidente CNE, Alcino ba jornalista sira hafoin remata konferensia imprensa iha media senter CNE, Caicoli-Dili, Sabadu (25/03/2017).

Prezidente CNE, Alcino haktuir, partidu sira neebe latuir iha eleisaun 2012 mak iha eleisaun 2017 labele tuir tan tanba nee, se sira hakatak partisipa fali iha eleisaun iha tinan ida nee mak halo fali inskrisaun foun.

Iha fatin ketak, Observador Politika-UNTL, Camilio Ximenes Almeida esplika, partidu politiku barak eziste iha Timor Leste tanba ita nia konstituisaun mak dehan multi partidarizmu. Raimundo S. Fraga

Suara Timor Lorosae
KI Kiritika Media Tanba Konteudu Notisia La foka Substansia Elpres

KI Kiritika Media Tanba Konteudu Notisia La foka Substansia Elpres

DILI – Konsellu Imprensa (KI) hamrik hodi promove liberdade espresaun, liberdade imprensa no independensia ba meius komunikasaun social, husi kualker influensia individu, grupu no interes politiku no ekonomiku sira.

Tuir Prezidente Konsellu Imprensa (KI), Virgilo Guteres hatete katak, tuir avaliasaun no monitorizasaun Konsellu Imprensa (KI) nian nota katak, kobertura orgaun komunikasaun social ba Eleisaun Prezidensial (Elpres) ladun parsial no ekelibriu ba kandidatura hotu-hotu.

Kobertura eleitoral, media fo espasu boot liu ba figura politiku apoiante, konteudu notisia la foka ba susbstansia Eleisaun Prezidensial (Elpres),” dehan Prezidente KI, Virgilo liu husi konferensia imprensa neebe halao edifisiu KI, Marcarinhas-Dili, Segunda (27/03/2017).

Prezidente KI haktuir, tanba nee mak iha implikasaun ba publiku sira barak ladun hatene konaba kandidatu seluk sira nia hanoin. ba kandidatu hanesan Francisco Guteres “Lu-olo” ho Antonio da Conceição “Kalohan” hetan porsaun boot liu.

Iha fatin ketak, Observador Politika-UNDIL, Francisco Mausoro esplika, hanesan ema akademiku nia haree ba atividade kobertura media nian ba iha Elprez lao diak no laiha problema. Raimundo S. Fraga

Suara Timor Lorosae
Hasai ona ema millaun resin hosi Queensland tanba siklone

Hasai ona ema millaun resin hosi Queensland tanba siklone

Autoridade australianu hasai ona ema millaun resin, inklui turista sira, hosi Nordeste Austrália hodi antesipa siklone Debbie, ne'ebé karik sei hanesan siklone violentu liu ne'ebé maka to'o iha rejiaun ne'e iha tinan hirak ikus ne'e.

Siklone ne'e forma hela iha loron hirak ne'e nia laran iha largu hosi Estadu Queensland no karik sei to'o kontinente australianu iha loron-tersa dadeer, hatete hosi Gabinete Meteorolojia lokal iha loron-segunda ne'e.

Iha loron-segunda kalan iha Queensland, siklone Debbie hetan klasifikasaun ba kategoria haat (kategoria lima hanesan violentu liu).

Populasaun sira hosi Estadu Queensland (iha Nordeste Austrália) hetan ona avizu kona-ba risku sira ne'ebé iha ligasaun ho tempestade ne'e, ida ne'ebé violentu liu dezde siklone Yasi iha tinan 2011.
Clientes da Timor Telecom sem quaisquer comunicações há mais de hora e meia

Clientes da Timor Telecom sem quaisquer comunicações há mais de hora e meia

Dili, 27 mar (Lusa) -- Os clientes do principal operador de telecomunicações de Timor-Leste, a Timor Telecom, estão desde as 20:30 locais (12:30 em Lisboa) sem telefones móveis, acesso à Internet ou telefones fixos.

Desde essa hora que as comunicações, quer pela rede móvel quer pela rede fixa, da Timor Telecom deixaram de funcionar, não havendo, até ao momento, qualquer explicação para o sucedido.

A Lusa confirmou que o sistema de telefones dos outros dois operadores no território, o indonésio Telkomsel e o vietnamita Telemor, estão a funcionar normalmente.

A Lusa deslocou-se à sede da Timor Telecom, em Díli, que neste momento está encerrada, não sendo -- por isso - possível contactar qualquer responsável da empresa.

A Timor Telecom pertence maioritariamente à Telecomunicações Públicas de Timor-Leste, SA (54%) e ao Estado timorense (20%).

NVI // PJA
PARQUE JURÁSSICO DESCOBERTO NA AUSTRÁLIA COM LIGAÇÕES A PORTUGAL

PARQUE JURÁSSICO DESCOBERTO NA AUSTRÁLIA COM LIGAÇÕES A PORTUGAL

A jazida foi encontrada no noroeste da Austrália, uma zona onde se conheciam até agora muito poucos vestígios de dinossauros. Na investigação, há referência às pegadas da Lourinhã.

Na investigação feita pelos cientistas da Universidade de Queensland, são também feitas várias referências aos vestígios encontrados em Portugal, na Lourinhã.

O paleontólogo Octávio Mateus, professor na Faculdade de Ciências de Lisboa e colaborador do Museu da Lourinhã, diz que esta investigação também ajuda a compreender melhor as pegadas portuguesas.

As 150 pegadas encontradas são de 21 espécies diferentes do período do Cretáceo Inferior, que é relativamente desconhecido naquela região do globo.

segunda-feira, 27 de março de 2017

Agrikultura Familiar: Forma ba Mudansa Sosial no Sustentablidade Moris Diak  iha Timor-Leste

Agrikultura Familiar: Forma ba Mudansa Sosial no Sustentablidade Moris Diak iha Timor-Leste


Agrikultura nudar setór produtivu ida nebé importante atu dudu ekonomia Timor-Leste iha futuru. Seitor ne’e sai patrosinador prinsipal iha futuru tanba tinan ida ba tinan ida seluk rekursu mina iha tasi laran sei hotu no sei maran. Tanba ne’e laiha duvida ba kualker sidadaun ida atu hateten seitor agrikultura iha Timor-Leste laos prioridade iha dezenvolvimentu nasional.

Rajaun fundamental nebé haforza seitor ne’e importante no tenki sai prioridade iha dezenvolvimentu nasional maka, seitor ne’e forma husi maioria uma kain kuase 70% ba leten. Rajaun ida seluk maioria husi sira maske ho karater agrikultor subsistensia, maibe sira loro-loron iha kapasidade atu prodús ai-han importante ba sira nia uma kain sem depende ba governu ate iha vontade forti atu muda-an ba moris nebé diak liu iha sira nia sosiedade.

Loos katak, governu Timor-Leste konsege resolve ona buat balun hodi atinji metas nebé hakerek iha PEDN, maibe realidade hatudu ate agora alvu prinsipal atu transforma agrikultura subsistensia ba agrikultura emprezarial laiha mudansa, no ne’e akontese tanba problema mikro sira hanesan;

Governu haluha tiha tau prioridade masimu hodi halo investimentu estra-ordinaria ba agrikultor hanesan autor hodi atende treinamentu formal no naun formal nebé ho espesialidade espesifiku. Att liu tan dezenvolvimentu agrikultura nebé agora lao dadaun laos dezenvolvimentu partisipatoria, maibe dezenvolvimentu nebé halo ema sai nudar objetu. Signifika Agrikultor laos sujeitu iha dezenvolvimentu maibe Agrikultor sai fali objeitu iha dezenvolvimentu.
MEDIA SOSIAL TENKI RESPEITA VONTADE POPULAR

MEDIA SOSIAL TENKI RESPEITA VONTADE POPULAR

Reprezentante povu iha uma fukun Parlamentu Nasional, husi bankada CNRT, Pedro da Costa Martires, husu ba Timor oan sira ne’ebé  mak uza  media sosial tenki respeita vontade popular ne’ebé desidi Francisco Guterres ‘Lu-Olo’ ba Prezidenti Repúblika, periodu 2017-2022.

Tuir deputadu Pedro  da Costa, fenomena  ne’ebé mak fo sai iha media sosial  liu-liu Facebook haree katak,  iha ema balun la simu rezultadu eleisaun Prezidensial hodi hasai liafuan ladiak hasoru Prezidenti Repúblika eleitu Francisco Guterres ‘Lu-Olo’.

Nia dehan, eleisaun Prezidensial ne’e hanesan eleisaun sekretu ho partisispasaun povu nian, mesmu la máximu. Maibe povu aprezenta ona ninia vontade ba vota.

“Ami hanesan reprezentante povu mos lakonkorda vizaun ho opiniaun ida media sosial balu ne’ebé ho deklarasaun hanesan ne’e, tanba eleisaun ida foin dadauk ne’e hanesan eleisaun ida ne’ebé trasparante espresa vontade popular mesmu la maximu tanba kestoens tekniku balun partisipante sira barak mak la vota maibe ne’e vontade popular ida ne’ebé hatudu era demokrasia ne’ebé ita moris ba, tanba ne’e se-se deit mak iha Timor Leste tenki respeita vontade popular ida ne’e,”informa Deputado Pedro da Costa ba JN-Diário iha PN Sesta (24/3/17).
LAIHA LEI OBRIGA LU-OLO HUSIK FRETILIN, ALKATIRI MAK SEI AKUMULA SERVISU HOTU

LAIHA LEI OBRIGA LU-OLO HUSIK FRETILIN, ALKATIRI MAK SEI AKUMULA SERVISU HOTU

Prezidenti Repúblika eleitu ba periodu 2017 to’o 2022, Francisco Guterres ‘Lu-Olo’ informa katak, laiha lei ida mak obriga nia atu husik nia partidu, bainhira eleitu ba Prezidenti Repúblika.

Lu-Olo esplika, inkompatibilidade ba funsaun Prezidenti Repúblika, ho prezidenti partidu. Inkompatibilidade ne’e ba funsaun, la’os inkompatibilidade ba militansia ninian no nia partidu FRETILIN.

“Ha’u kontinua hanesan partidu FRETILIN ninia ema, maibé funsaun ne’e mak inkompativel. Laiha lei ida hateten katak, sai ona Prezidenti Repúblika, ha’u tenki husik ha’u nia partidu, la’os hanesan ne’e,” relata Lu-Olo ba jornalista sira iha Comite Central da FRETILIN (CCF) Comoro Dili, Sesta (25/03).

Iha parte seluk, Sekretáriu Jeral Partidu FRETILIN, Mari Alkatiri dehan, Lu-Olo eleitu ona ba Prezidenti Repúblika, entaun servisu partidu nian, nia (Alkatiri-red) mak sei akumula hotu.

Alkatiri hatutan,  maske Lu-Olo eleitu ona ba Prezidenti Repúblika, nia la presiza atu sai husi partidu FRETILIN, tanba realidade hatudu katak, balu eleitu tiha ba Prezidenti Repúblika mak foin harii partidu.

“Nia (Lu-Olo) iha partidu ona, nia iha nia partidu nafatin, maibé iha ezersisiu lor-loron ne’e, ha’u mak akumula,”informa Alkatiri.cos

Jornal Nacional Diário
ME LOUVA KAPASIDADE PROFESSORES

ME LOUVA KAPASIDADE PROFESSORES

Premeira Vise Ministra Edukasaun (ME) Asuntu Pre-Eskolar Ensino Baziku, Dulce de Jesus Soares, louva kapasidade professores, tanba durante ne’e konsege lori estudante barak sai susesu iha nivel hotu-hotu.

“Mesmu ema barak kestioan  kona ba professores sira nia kapasidade, maibe ba ha’u pesoal louva professores sira, tanba ho kapasidade minimu ne’ebé mak sira iha, ho limitasaun ho sakrifisiu sira ne’ebé hala’o konsege lori duni gerasaun ida ne’e, no oras ne’e dadaun balun iha ona ensinu superior no balun akaba tiha sira nia estudu iha rai liur, no barak mak serve nasaun ida ne’e,”esklarese primeira VME, Dulce de Jesus, ba JN-Diario hafoin partisipa iha konferensia nasional Edukasaun iha Salaun Delta Nova Dilifoin lalais ne’e.

Tanba ne’e nia dehan,  ema hotu tenke agradese ba esforsu professores sira hotu ninia kontribuisaun ne’ebé durante ne’e ofrese ona ba nasaun.
PROFISIONALISMU PNTL IMPORTANTE

PROFISIONALISMU PNTL IMPORTANTE

Polisia Nasionál Timor Leste (PNTL) ohin, Segunda (27/03), halo aniversáriu ba dala 17. Ho aniversáriu ne’e, Parlamentu Nasionál (PN) husu ba instituisaun PNTL atu servisu profissional liu tan hodi garante seguransa ba povu Timor Leste.

Prezidenti Parlamentu Nasionál, Aderito Hugo da Costa hatete, durante ne’e PNTL hatudu ona sira nian profisionalismu ba akontesimentu kiik oan sira iha povu nia leet.

“Tinan ida ne’e, halo idade instituisaun ida ne’e sufisiente ona atu instituisaun ida ne’e mais profissional hanesan espetativa ema hotu nian, no espetativa Estadu nian, atu instituisaun hanesan PNTL bele dezempeña sira-nia servisu profissional liu tan atu servi ita nia povu, no mantein lei no orden,”dehan Aderito Hugo ba jornalista sira iha PN, Sesta (24/03).

Nia haktuir, reforma ne’ebé mak akontese iha 2008 iha setór defeza no seguransa, introdus medidas adekuadu ba disiplinas institusaun defeza no seguransa nian.
IGREJA PREOKUPA PROBLEMA DEZEMPREGU

IGREJA PREOKUPA PROBLEMA DEZEMPREGU

Igreja liu husi Bispu Diocese Dili, Dom Virgilio do Carmo da Silva, preokupa dezempregu  iha Timor Leste ne’ebé sai dezafiu ida. Tanba ne’e  husu Prezidente Repúblika eleitu atu haree problema refere.

Prezidente eleitu tenki sai figura central, no sai centru unidade hakuak povu hotu, ki’ik  to’o bo’ot instituisaun hotu-hotuatu ema hotu senti Prezidente aman ema hotu.

“Prezidente tenki prokupa rai ida ne’e la’os atu hamutuk de’it mehi oinsa mak ema hotu  iha rai ida ne’e moris diak, liu-liu ba joven sira  Timor oan sira ne’ebé agora dezempregu sai hanesan dezafiu ba rai ida ne’e, oinsa Prezidente tau ida ne’e iha nia neon karik  iha futuru sai lian, sai liman ho ain ba sira uluk hein no mehi ida ne’e  nune’e bele realiza planu ida ne’e,”afirma Dom Virgilio do Carmo da Silva, ba jornalista sira, Domingu (26/03/2017) iha Akademia Polisia Comoro-Dili.

Dom Virgilio hatutan, wainhira ema hotu bele moris iha servisu rai ne’e iha paz no  rai ne’e iha estabilidade.

“Maibe wainhira ema la servisu tur buka problema estabilidade sei sai nafatin dezafiu bo’ot,  sei fo ulun fatuk moras ba ita nia seguransa nasional. Tanba ne’e mak hanoin ninia hun ne’e mak ne’e, Prevensaun bo’ot ida oinsa mak bele mós tau ida ne’e iha programa Prezidente ninian,”haklaken Dom Virgilio.avi

Jornal Nacional Diário
Governu Harii Tan Stadium Lima

Governu Harii Tan Stadium Lima

Governu sei harii tan stadium lima iha munisipio Dili atu fo espasu ba jogador sira treinu no dezenvolve sira nia kapasidade.

Sekretario Estado Joventude e Desportu (SEJD), Leovigildo da Costa Hornai konsidera nesesariu duni atu harii stadium ba jogador sira tanba klubu barak mak eziste ona no sira presiza fatin atu treinu.

Nia dehan estadium sira ne’e sei harii iha Becora, Bidau Santana, Lecidere, Kampung Alor no Comoro.

 “La’os atu harii kampu bo’ot maibe importante tenke iha, tanba ita iha ona klubu sira, fo oportunidade ba sira atu treinu,” nia hateten, iha Dili.

Alende ne’e, nia dehan iha mos sentru futebol juvenile ne’ebe presiza espasu atu treinu hodi prepara jogador Timor oan iha futuru. 

Nia informa, SEJD sei servisu hamutuk ho prezidente autoridade munisipio sira hodi hala’o prosesu kontrusaun no jestaun ba iha propriedade ida ne’e no agora loke ona tender ba aprezentasuan dezenho.
Konfernsia Internasional Edukasaun, ME Antonio La Konvida PM Rui

Konfernsia Internasional Edukasaun, ME Antonio La Konvida PM Rui

DILI – Primeiru Ministru (PM) Rui Maria de Araujo, deklara ba publiku katak Konfrensia Internasiona Edukasaun nee kompetensia Governu nia, mai Ministru Edukasaun (ME) Antonio da Concecao realiza konfrensia nee, la konvida Xefi Governu.

Tuir PM Rui katak Ministru Edukasaun rasik embora la konvida Xefi Governu ba partisipa iha sermunia nee, maibe ME rasik esplika iha Televizaun dehan ida nee programa pilotu, programa pilotu nee halo tiha ona avaliasaun.

Hau dala ida tan hateten katak Ministru Edukasaun organiza konfrensia internasiona ida nee tuir lolos nee governu nia kompetensia, maibe la konvida Xefi Governu ba iha neeba, nee la iha problema mas prontu ME halo tiha ona aprezentasaun ida konba avalisaun ba insinu lingua materna, utilizasaun ba lingua materna ba insinu hodi nune la barik sira bele aprende ABC no numeru sira  lalais no diak liu, laos hanorin lingua materna,  buat rua nee la hanesan, pilotu neebe halo nee uza lingua materna, atu labarik aprende lee no hakerek lalais liu, depois sira hahu husi terseru anu eskolaridade, sira tama ona ba portages ho tetum,”hateten PM Rui, ba Jornalista sira hafoin remata komemorasaun loron mundial bee mos, iha Tibar, Sesta (24/03/2017).
Lei Eleisaun Parlamentar Lakontribui Demokrasia

Lei Eleisaun Parlamentar Lakontribui Demokrasia

DILI – Lider partidu politiku sira balun iha Timor Leste kontinua halo kritika makas ba lei eleisaun Parlamentar, neebe Parlementu Nasional aprova hodi aumenta bareira 3% ba 4% hatudu katak lakontribui demorasia.

Tuir Sekretariu Jeral Interinu partidu PUDD, João Dias katak, Timor Leste nasaun direitu demokratiku tanba nee labele halo lei ida atu oho fali demokrasia nee lalaos.

Ita nia populasaun nee tokon ida ho balun deit i tau ida 4% nee ita oho demokrasia,” dehan Sekretariu Jeral Interinu partidu PUDD, João ba jornalista sira iha sede PUDD, Beto-Dili, Sabadu (25/03/2017).

Sekretariu Jeral Interinu haktuir, partidu boot sira neebe oras nee asesu iha PN nee, hakarak sira deit mak iha parlamentu laran, sira mos tenta atu foti deit ukun nain sira nee hela deit iha sira lakoi fo ba ema seluk.

Iha fatin ketak, Diretor Ezekutivu FONGTIL, Arsenio Pereirra “Lavare” esplika, hanesan sosiedade sivil konsidera PN aumenta bareira 3% ba 4% nee diak tanba hodi bele hatudu katak sai partidu ida tenke sai partidu kader. Raimundo S. Fraga

Suara Timor Lorosae