domingo, 23 de abril de 2017

Ezekusaun OJE 2017, SEPFOPE Atinji 47%

Ezekusaun OJE 2017, SEPFOPE Atinji 47%

DILI – Ezekusaun Orsamentu Jeral Estadu (OJE)  2017 husi Sekretariu Estadu Para Politika Formasaun Professional e Empregu (SEPFOPE) atinji 47%.

Tuir SEPFOPE, Ilidio da Costa Ximenes, OJE 2017 montante miliaun U$ 8,251, maibe ezekusaun orsamentu lao ona, osan transfere ba sentru formasaun Tibar ba pagamentu no konstrusaun estrada.

Konaba  ezekusaun  SEPFOPE laduvidas  tanba tinan-tinan  sempre ezekusaun lao diak, iha tinan  2017  ezekusaun  lao hela  atinji 47% fiar katak, bele too  98%,’’dehan Ilidio ba jornalista  iha Edifisiu Kompania Tobishima Comoro, Dili,  Kinta (20/04/2017).
Sasin husi Oan: “Sira Kolu Molik Apa”

Sasin husi Oan: “Sira Kolu Molik Apa”

“Ó haan tiha…” li’an ne’e sai maka’as entre lian seluk ne’ebé barullu hodi hatudu liman ba mate­isin ida ne’ebé latan hela iha meza leten. Mane ida ho isin­molik hakneak hela entre ema lubuk ne’ebé nervozu.

Loron ne’e, lia halerik mosu husi sorin ne’eba. La hatene loos saida mak akontese. Uma ne’ebé babain hakmatek, dala­ruma barullu ho lian haklalak nakfilak sai fatin halerik no matabeen. Viziñu balun hakat ba hodi haree saida mak akontese.

Iha Domingu, 25 Dezembru 2005, iha Kintal Boot, Dili, bainhira ema hotu haksolok simu Kosok­oan Jejus, familia ne’e lakon sira­nia oan.

Ato (la’os naran loos) tuur hodi see tilun ba lian halerik ne’e. Teki­teki, ema ida husi familia matebian, Avi (la’os naran loos) mosu mai hodi husu ba Ato nia aman, bolu de’it Ano (la’os naran loos), atu ba mate-­uma.
Data Eleisaun Lejislatura Adia ba 15 Jullu

Data Eleisaun Lejislatura Adia ba 15 Jullu

DILI: Data eleisaun lejislatura nian ne’ebe Governu dekreta ona ba loron 8 fulanJullu, sei adia fali ba loron 15 ka 22 Jullu, tanba prezidente republika seidauk promulga lei eleitoral inklui dala eleisaun nian.

Primeiru Ministru (PM), Rui Maria de Araujo hateten, normalmente tomada de pose membru governu nian halo iha 8 Agostu, maibe tanba loron eleisaun muda entaun planu barak sei iha mudansa.

“Sei muda ba dia 15 ka 22 sei iha fulan­Jullu nafatin, siginfika ita adianta tan ba semana rua ba oin”, dehan nia, iha Palasiu Prezidente Nicolau Lobato Aitarak Laran­Dili, horisehik.
UNICEF kopera ho Rádiu Komunidade Implementa Planu Asaun Direitu Labarik

UNICEF kopera ho Rádiu Komunidade Implementa Planu Asaun Direitu Labarik

Dili - Radio Liberdade: Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál liuhusi Diresaun Nasionál Sentru Rádiu Komunidade (CRC)  Servisu parseria organizasaun hoUNICEF hodi  divulga Planu Asaun Nasionál husi  Komisaun Direitu Labarik nian liliu kona-ba Promove Direito Labarik.

Diretor Nasionál Sentru Rádiu Komunidade, Luis Evaresto Soares,  iha nia entrevista informa katak Papel Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál nia mak atu garantia ba labarik hotu-hotu iha territoriu Timor laran tomak hodi asesu ba infomasaun ne’ebé divulga liu husi Rádiu Komunidade tanba rádiu komunidade besik liu komunidade sira.

“Papel SEKOMS oinsá atu garante katak labarik hotu hotu asesu hotu ba informasaun no respeitu tomak ba direitu labarik sira” hateten Evaresto, ba jornalista sira iha JL Villa Fatuhada Tersa Feira 18/4/2017.
Filomeno Paixaõ Aprezenta Dezenvolvimentu F-FDTL ba PR

Filomeno Paixaõ Aprezenta Dezenvolvimentu F-FDTL ba PR

Brigadeiru Jenerál, Filomeno Paixaõ,  hasoru malu  ho Prezidenti Repúblika, Taur Matan Ruak, hodi  aprezenta relatóriu semanál konaba dezenvolvimentu  Falintil-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) nian ba Xefi Estadu.

Brigadeiro Paixaõ, hateten iha enkontru  ne’e koalia liu konaba formasaun ba autoridade marítima no  oras ne’e dadaun instituisaun F-FDTL  aprezenta ona opsaun tolu ba guvernu no hein dezisaun hodi hatene  lolos konaba se mak sei iha poder atu kaer autoridade maritima ne’e.

 “Autoridade Maritima dadaun ne’e  iha Ministru Defeza nia okos, no oras ne’e dadaun atu estabelese sistema autoridade maritima ho nune’e aprezenta ona opsaun tolu ba guvernu mak hanesan autoridade maritimu sei kaer husi ministru defeza, jeneral  no brigadeiru” tenik Paixão  ba jornalista sira  iha Palasiu Prezidenti  Aitarak-Laran Kuarta Feira 19/04/17.

Nia informa liu tan iha  ona planu  atu  aumenta tan  kompnente aero iha instituisaun F-FDTL.

Madalena da Cruz | Rádio Liberdade Dili
Sestu Governu Lakonsege Poupa Orsamental

Sestu Governu Lakonsege Poupa Orsamental

DILI – Wainhira Primeiru Ministru (PM), Rui Maria de Araujo simu tomada pose iha salaun Nobre Lahane Dili, deklara durante mandatu sestu Governu konstitusional atu halo politika poupansa ba orsamental, maibe realidade hatudu oin seluk.

Tuir Peskizador Lao Hamutuk (LH), Juvinal Dias katak, saida mak PM hatete atu halo politika poupansa ba orsamental maibe lakonsege.

Ita haree katak depois ninia mandatu orsamentu ida biliaun 1.9 tinan kotuk nudar orsamentu neebe aas liu iha istoria Timor Leste signifika nia lakonsege halo poupansa orsamental,” dehan Peskizador LH, Juvinal ba jornalista sira iha salaun CNE, Caicoli-Dili, Kinta (20/04/2017).

Juvinal sublina, tuir lolos partidu sira hanesan CNRT, FRETILIN no PD neebe iha Parlamentu Nasional fo apoiu ho boa fe atu husik nia, halo determinasaun laos limita halo desizaun.

Iha fatin ketak, Diretor FONGTIL, Arsenio Pereirra esplika, diskursu PM katak halo politika poupansa ida nee realiza duni, liu husi politika reforma fiskal neebe mak oras nee lao hela. Raimundo S. Fraga

Suara Timor Lorosae
Prezidente eleitu timoroan lidera veteranu timoroan sira iha vizita ba Austrália

Prezidente eleitu timoroan lidera veteranu timoroan sira iha vizita ba Austrália

Prezidente-eleitu timoroan, Francisco Guterres Lu-Olo, lidera delegasaun ida hosi veteranu timoroan sira ne'ebé semana ne'e halo vizita iha Austrália, no partisipa iha eventu prinsipal sira ne'ebé marka, loron-tersa, loron memória nian ne'ebé koñesidu ho naran Anzac Day.

Komemora antes hodi fó homenajen membru sira hosi Australian and New Zealand Army Corps (ANZAC) ne'ebé luta ona iha Gallipoli iha Funu Mundial DAhuluk, Anzac Day (25 Abril) agora hanesan loron memória ida hosi ema sira ne'ebé "serbi no mate ona iha funu sira, konflitu sira no operasaun sira dame nian".

Veteranu timoroan sira sei halo enkontru sira ho grupu konjéneru australianu sira, sei vizita organizasaun sira apoiu nian ba veteranu sira funu nian no sei partisipa iha serimónia sira.

sábado, 22 de abril de 2017

“Osan Estadu Tenke Gasta Tuir Regra”

“Osan Estadu Tenke Gasta Tuir Regra”

DILI, (TATOLI) – Ministru Estadu Koordenadór Asuntu Ekonómiku (MEKAE) no Ministru Agrikultura no Peska (MAP), Estanislau Aleixo da Silva hatete kréditu la’os atu foti osan no fó arbiru de’it.

“Osan Estadu tenke gasta tuir regra”, hatete Estanislau, horisehik iha Liceu. Hatutan, ministériu servisu iha liña orientasaun ne’ebé klara liu ho objetivu dezenvolve ekonomia rai-laran.

Programa apoiu espesífiku ba setór privadu, no sei estabelese garantia bankária atu habelar kréditu ne’ebé realiza ona reuniaun barak ho Kámara Komérsiu Indústria Timor-Leste no Banku Nasionál Komérsiu Timor-Leste (BNKTL) atu haree ba kestaun ne’e.

MEKAE fó apoia ba KKI-TL hodi fó formasaun no daudaun ne’e sei haree programa ida para harii área jestaun nian tanba sei iha frakeza barak nomós área kontabilidade.
KKI-TL ho Governu Halo Akordu Mapeamentu ba Turizmu

KKI-TL ho Governu Halo Akordu Mapeamentu ba Turizmu

DILI, (TATOLI) – Kámara Komérsiu Indústria Timor-Leste (KKI-TL) halo ona akordu ho Governu atu halo mapeamentu iha área turizmu tanba prátika turizmu poténsia ba Nasaun maibé investimentu to’o agora sei fraku.

“Iha ona akordu no estudu mapeamentu ne’ebé agora daudaun halo iha ordenamentu ba área turizmu nian, depois hetan aprovasaun komesa halo ona implementasaun ba polítika ida ne’e”, hatete Vise Prezidente Kámara Komérsiu Indústria Timor-Leste (KKI-TL), João Alves, horisehik iha Liceu.

Aleinde atu diversifika ekonomia ne’ebé dependénsia boot ba setór konstrusaun sivíl bele halai ba setór produtivu, iha mós advokasia ne’ebé presiza tebes atubele fó apoiu ba empregu sira atu jestaun di’ak liu, katak nia.
LABARIK SIRA LA MERESE UZA TELEMOVEL

LABARIK SIRA LA MERESE UZA TELEMOVEL

Komisaria Direitu Labarik (KDL), Maria Barreto hateten, labarik sira tinan 17 mai kraik la merese uza telemovel hodi asesu ba redi social,  tanba bele utiliza sala estraga labarik sira ninia futuru.

“KDL preokupa labarik sira nia utilizasaun telephone hodi asesu media sosial, tamba bele influensia labarik sira nia hanoin ba negativu, tamba labarik sira seidauk serve no tempu atu sira haree hodi hola parte ba buat ne’ebe mak seidauk to’o ninia tempu,”hatete komisaria direitu ba labarik, Maria Barreto, hato’o deklarasaun ne’e ba JN-Diário iha Hotel JL-Vila Fatuhada, Kinta (20/04/2017) wanhira ensera enkontru media force.

Maria Barreto hatutan,  telemovel bele halo labarik sira sai vitima ba internet liu-liu ba ema sira ne’ebé iha interese hodi hakarak atu akuza no estraga labarik sira nia futuru no dignidade hodi hamate labarik sira nia mentalidade wanhira asesu iha 24 horas nia laran.
Primeira Dama: “Partidu Polítiku Sira Tenki Hakru’uk ba Lei”

Primeira Dama: “Partidu Polítiku Sira Tenki Hakru’uk ba Lei”

Primeira Dama  dama hato’o lia  hirak iha  semináriu ba dala rua nulu resin ida 21 kona ba Papél sidadaun nia iha dezenvolvimento Bem-Estar ho Sub-Tema  Paz Justisa no  Toleránsia hodi bele konsolida indepedénsia nasionál, ne’ebé realiza iha Centro Convençoes Dili (CCD)Kinta-feira 20/04/17.

“Partidu Polítiku sira  ne’ebe mak atu partispipa iha Eleisaun Parlamentar  tenke Kumpri lei no hakru’uk ba lei tanba sira ne’e forsa polítiku” hateten  Primeira Dama.

Fereira hatutan tan katak, bolu  instituisaun kompotente  sira mai hodi fahe imformasaun ba públiku, liliu ba eleitor  foun  sira hodi prepara  didi’ak ba eleisaun parlamentar.
A TRUMP ECONOMIC SLOWDOWN?

A TRUMP ECONOMIC SLOWDOWN?

By John Cassidy | The New Yorker

During the election campaign, Donald Trump promised to jump-start the American economy and generate annual Gross Domestic Product growth of four per cent, which would represent roughly a doubling in the rate that we’ve seen since the Great Recession ended. At times, Trump made four per cent sound like a conservative estimate. “My great economists don’t want me to say this, but I think we can do better than that,” he said, in September of last year.

Since Trump got elected, some of his economic advisers, such as Steven Mnuchin, the Treasury Secretary, have tried to downplay expectations a bit. But Trump hasn’t. In his address to a joint session of Congress, in February, he said, “A new surge of optimism is placing impossible dreams firmly within our grasp.” He has made similar arguments on social media. Last week, he tweeted, “Economic confidence is soaring as we unleash the power of private sector job creation.”
Business Plan Training Enhances Trainees’ Skills

Business Plan Training Enhances Trainees’ Skills

Horticulture and small-scale industry groups received training from World Vision Timor-Leste (WVTL) on how to create business plans to enable their businesses to grow and develop.

WVTL conducted a three-day training on how to create a business plan, including the implementation of trade and market surveys for horticulture and small-scale industry groups currently producing virgin coconut oil, crackers and vegetables in Aileu and Baucau. The three-day training took place at Joao Paulo II Hall, Comoro, Dili, between 9 and 11 January 2017.

As well as learning how to create a business plan, the group also had the opportunity to visit supermarkets currently stocking their products including Kmanek, Wfour, Lita Store and Leader. 

WVTL Agriculture and Food Security Specialist, Roni Pati Tpoi, said the training is very helpful for participants as implementing their own business plans in future will support innovation in their businesses, create efficiencies and maximise potential revenue.
Aviaun Amerika Tama TL, Laiha Relasaun Funu Korea do Norte

Aviaun Amerika Tama TL, Laiha Relasaun Funu Korea do Norte

DILI – Relasiona aviaun funu Amerika neebe tama iha Aeroportu Internasional Nicolao Lobato Dili Comoro loron Kinta, (20 Abril 2017), laiha relasaun funu Korea no Amerika maibe ida nee hanesan destakamentu normal nebe halao iha fulan neen dala ida.

Lia hirak nee hatoo husi Public Affairs Officer Embasada Amerikanu iha TL Scott Hartmann ba jornalista sira iha Embaxada Amerika Bairos Eskoteiros Dili Sesta, (21/4). Destakamentu ida nee sempre iha realasaun diak entre Governu Timor Leste, Falintil Forsa Defeza Timor Leste (F-FDTL) no komunidade lokalsira.

Misaun aviaun nee lori ema sira nebe atu mai servisu halo servisu projeitus balun maibe sempre servisu hamutuk ho governu Timor liu husi ministeiru edukasaun atu halo rehabilitasaun eskola iha Manleuana, no projeitus balun iha Tibar Munisipiu Liquica no mos hare ba iha parte bee mos nian iha Timor.

Ami hakarak dehan objetivu aviaun forsa Naval Amerikanu tun iha Timor iha loron Kinta nee ho objetivu lori hela ema nebe servisu humanitarian nia mai Timor. Sira nia servisu iha projeitus hanesan konstrusaun eskola no areia bee mos. Laos nee deit katak destakamentu nee normal tamba ami sempre servisu hamutuk ho parte governu no F-FDTL iha Timor,”nia dehan.

Aviaun nee tun iha aeroportu Dili iha majomenus tuku 10:30-14:00 depois ida nee sai fali husi Timor Leste ba Amerika. Laos nee deit maibe iha mos aviaun Amerika nian mai Timor mos dalaruma tula nia ema sira nebe servisu iha embasada iha Timor kuandu sira feriadu ruma. Laos nee deit ba ema militar sira mos hanesan nee. est4

Suara Timor Lorosae
Arao Noe: Habibie Lalika Tau Kanuru Tohar Ba Timor

Arao Noe: Habibie Lalika Tau Kanuru Tohar Ba Timor

DILI – Reprezentante povu iha Uma Fukun Parlamentu Nasional, husu ba eis Prezidente Indonezia Habibie, atu lalika tau kanuru tohar ba Timor, tanba ekonomia nasaun hotu lahanesan.

Kestaun ida nee deputadu Arao Noe hato, relasiona ho estetimentu neebe eis Prezidente Indonezia Habibi halo avaliasaun hodi kompara Indonezia ho Timor katak, nia lakoi Indenesia sai hanesan Timor Leste, neebe depende deit ba fundu minarai, nunee hodi fo impaktu ba dezenbolvimentu neebe halao iha rai laran rungu ranga.

lalika tau kanuru tohar ba politika ekonomia nasaun idak idak ninian, tanba ita moris lahanesan, ita boot sira ninia ekonomia oinseluk ona, ami nian prisipiu politika maka nee lakoi karega impostu ba povu hodi finansia dezenvolvimentu estadu, tanba iha alternative seluk, iha fundu rekursu naturais nian sei bele kobre Orsamentu Jeral Estadu,” dehan deputadu Arao ba STL, iha PN, Dili, Sesta (21/04/2017).

Indonezia tuir deputadu Arao katak, Sira lakoi depende ba rekursu naturais, depende liu karega impostu ba nia povu para nasaun moris, nee opsaun sira nian, maibe Timor ninia opsaun maka ida nee, lakoi karega nia povu selu impostu ba estadu.

Iha fatin hanesan membru PN husi bankada FRETILIN Paulo Moniz Maia hateten, Eis Prezidente Habibi labele kompara nasaun Indonesia ho nasaun TL, tanba rekursu naturais, rekursu humanus Indonesia ho Timor lahanesan. Carme Ximenes

Suara Timor Lorosae

sexta-feira, 21 de abril de 2017

PR ELEITU HUSU BA XEFI SUKU HOTU, PARTISIPA IHA SEREMONIA TOMADA DE POSE

PR ELEITU HUSU BA XEFI SUKU HOTU, PARTISIPA IHA SEREMONIA TOMADA DE POSE

Primeiru Ministru (PM) Rui Maria de Araujo informa katak, Prezidenti Republika (PR) eleitu, Francisco Guterres Lu-Olo hakarak konvida Xefi Suku sira hotu-hotu, atu partisipa iha seremonia tomada depose Prezidente Republika nian iha 20 de Maiu.

“Prezidenti Republika eleitu, husu ba Governu atu haree posibilidade lori Xefi Suku sira ho nia estrutura suku hotu-hotu, atu mai partisipa tomada depose iha Tasi Tolu, iha loron 20 Maiu ne’e. Nune’e sei koalia ho  Ministeriu Administrasaun Estatal para serbisu atu haree ida ne’e,” hatete PM Rui Maria de Araujo hafoin enkontru ho Prezidente eleitu Francisco Guterres ‘Lu-Olo’, iha Sede Nasional Comite Central FRETILIN (CCF), Comoro, Dili, Kuarta (19/04).

Iha enkontru ne’e, Xefi Governu ho Xefi Estadu eleitu ne’e mós koalia konaba preparasaun ba seremonia tomada de pose ne’ebe hala’o iha fatin no data istóriku Tasi Tolu, 20 de Maiu 2017.
Mike Pence elojia valor demokrátiku no tolerante sira Indonézia nian

Mike Pence elojia valor demokrátiku no tolerante sira Indonézia nian

Visi-Prezidente Estadus Unidus nian, Mike Pence, elojia ona demokrasia indonéziu nian no nia islamizmu modernu, hafoin enkontru ida iha loron-kinta ne'e ho Prezidente hosi nasaun musulmanu boot liu iha mundu.

Komentáriu sira hanesan importnate tebes ba Prezidente indonéziu, Joko Widodo, ne'ebé loron ida antes hetan kontratempu polítiku ida, bainhira nia aliadu ida lakon ho konservador islámiku sira iha eleisaun ba governador Jakarta nian. Polémika kampaña ne'ebé halo fraku Indonézia nia imajen iha estranjeiru, hanesan nasaun musulmanu tolerante ida.

Iha konferénsia hamutuk ho Widodo, Pence hatete ona katak Estadus Unidus hakarak aumenta nia parseria estratéjiku ho Indonézia.
Prezidente filipinu hakarak fó arma ba sivil hodi kombate extremista sira

Prezidente filipinu hakarak fó arma ba sivil hodi kombate extremista sira

Prezidente Filipina nian, Rodrigo Duterte, hatudu ona intensaun hodi entrega arma sira ba populasaun sira iha Bohol hodi kombate militante extremista sira ne'ebé subar iha illa, hafoin atake ida ne'ebé falla hosi grupu Abu Sayyaf iha semana liubá.

"Ha'u iha intensaun hodi fó arma no envole ema sivil sira", hatete hosi Prezidente iha loron-kuarta kalan, iha entrevista ida ba imprensa lokal, durante vizita iha Bohol, iha rejiaun sentral nasaun nian.

Duterte hatete katak bainhira ema rezidente sira iha zona oho ema sira ne'ebé deskonfia hanesan terorista "lalika preokupa: ba iha polísia, halo relatóriu ida ne'ebé deklara lia-loos no sei laiha problema ruma", hodi promete fó perdaun ba posível homisídiu sira.
Jacinta ho Francisco Marto sei simu kanonizasaun iha 13 Maiu iha Fátima

Jacinta ho Francisco Marto sei simu kanonizasaun iha 13 Maiu iha Fátima

Papa Francisco sei kanoniza pastoriñu na'in rua Jacinta ho Francisco Marto durante nia vizita iha Fátima, iha loron 13 Maiu, fó sai hosi Rádiu Renascença iha loron-kinta ne'e.

Anúnsiu ne'e halo hosi papa iha Konsistóriu ne'ebé maka fiksa tiha ona loron sira ba serimónia kanonizasaun nian hosi santu foun sira hamutuk na'in 37, entre sira maka Jacinta ho Francisco.

Kanonizasaun hosi Francisco ho Jacinta nian, ne'ebé sai ona beatu hosi Papa João Paulo II, iha Fátima, iha loron 13 Maiu 2010, antes hein hela rekoñesimentu hosi milagre ida, kura hosi labarik brazileiru na'in ida, iha 2013, ne'ebé akontese ona iha loron 23 Marsu.

Iha loron ne'ebé hatene ona notísia hosi aprovasaun hosi Jorge Bergoglio hosi milagre ne'ebé atribui ba Jacinta ho Francisco, kardeal patriarka Lisboa nian, Manuel Clemente, hatete katak senti "haksolok tebes" ho notísia.

Papa vizita Fátima iha loron 12 no 13 Maiu ba sentenáriu hosi "aparisaun sira" iha tinan 1917.

SAPO TL ho Lusa | Foto@ Paulo Cunha/EPA
Primeira Dama Organiza Seminariu Papel Sidadaun

Primeira Dama Organiza Seminariu Papel Sidadaun

DILI – Primeira Dama Isabel Fereira organiza seminariu ba estudante nivel universitariu no entidade balun ho tema “papel sidadaun iha dezemvolvimentu bem estar”. Objektivu husi seminariu nee atu eleva konesiemntu estudante.

Seminariu neebe organiza husi Primeira Dama Isabel Fereira ho objetivu oinsa atu fo konesimentu ba estudante sira, konaba prosesu neebe maka oras nee lao iha Timor-Leste.

“Ohin ita hare orador husi instituisaun estadu sira neebe makaa hola parte iha seminariu nee maka hanesan parte Komisaun Nasiona Eleisaun (CNE), Tribunal Tribunal Rekursu, Ministeridu Publiku, STAE no Polisia Nasional Timor-Leste no Funsaun Publika sira hodi mai divulga informasaun balun relasiona servisu neebe maka durante nee ita nian instituisaun sira nee halo hodi fo susesu ba prosesu eleisaun presidensial neebe maka Timor-Leste halao ona” dehan Primeira Dama Isabel ba jornalista sira hafoin remata seminariu, iha Centru Convensaun Dili (CCD), Kinta (20/4/2017).