quinta-feira, 27 de julho de 2017

Sosidade Sivil Apoia FRETILIN Hari Governu Inkluzivu

Sosidade Sivil Apoia FRETILIN Hari Governu Inkluzivu

DILI - Sosidade sivil iha rai laran fo apoia tomak ba partidu FRETILIN, hodi hari Governu inkluzaun, tanba tuir sira katak interese nasional boot liu, duke interese grupo.

Membru ONG Ajaar Inocensio Xavier hateten, hanesan sosiadade sivil nia pontu devista apoia FRETILIN nia hanoin katak hari Governu inkluzaun, tanba laos FRETILIN manan maka FRETILIN tenke okupa kadeira sira, maibe presiza konsideira partidu sira neebe maka manan ou lapasa bereira.

Interse nasional tanba sa maka ladiak, agora mai ho ita atu garante Governu inkluzaun nee maka hanesan, tenki mai ho figura ida neebe maka alos deit iha kapasidade intelktual, maibe nia tenki iha integridade pesoal neebe onestu atu halo buat ruma ba povu ida entaun Governu ida nee tenke forte, maibe ita ba ho intensaun atu hetan buat ruma iha ukun nia laran nee susar oituan,” dehan Inocensio ba STL, iha nia servisu fatin Farol, Dili, Kinta (27/07/2017).

Iha biban nee Inocensio hateten, Tenke iha partidu ida manan maioria atu bele ukun, maibe lakonsege hetan votus maioria tenke 23 kadeiras, tenke halo koligasaun. Tanba koligasaun baze konstitusaun RDTL Prezidente da Republika, tenke konvida partidu neebe maka manan maioria simplis iha eleisaun hodi nunee atu bele halo koligasaun ho partidu sira seluk neebe maka atu bele halo koligasaun ho partidu nee.

Iha fatin ketak Vise Sekertariu Jeral Partidu CNRT Jacinto Viegas hateten, sira seidauk bele koalia konaba atu halo koligasaun ho partidu FRETILIN, tanba seidauk rona rejultadu final husi CNE no Tribunal Rekursu. Carme Ximenes/EST2

Suara Timor Lorosae
FRETILIN MAIS 1.135 VOTOS QUE CNRT | Tabulação nacional confirma vitória Fretilin - oficial

FRETILIN MAIS 1.135 VOTOS QUE CNRT | Tabulação nacional confirma vitória Fretilin - oficial

Díli, 27 jul (Lusa) - O processo de tabulação e verificação nacional das atas das contagens municipais nas legislativas de sábado em Timor-Leste confirmou a vitória da Fretilin, com a maioria dos cerca de 200 votos reclamados a irem para este partido.

"Está concluído 100%. Parabéns a todos", disse Alcino Baris, presidente da Comissão Nacional de Eleições (CNE, quando, cerca das 18:30 horas locais terminou a tabulação.

Equipas da CNE realizaram durante os últimos dois dias um minucioso processo de verificação de cada uma das atas dos 843 centros de votação montados para as legislativas em Timor-Leste e na Austrália, Coreia do Sul, Portugal e Reino Unido.

Os resultados finais provisórios confirmam que a Fretilin obteve 168.480 votos (29,7% do total) o que lhe dá 23 lugares no Parlamento, tendo obtido mais 1.135 votos que o Congresso Nacional da Reconstrução Timorense (CNRT) que obteve 167.345 votos (29,5% do total) e ficará com 22 deputados.

CNRT Hakarak Opozisaun, FRETILIN sei Bolu Xanana

CNRT Hakarak Opozisaun, FRETILIN sei Bolu Xanana


DILI: Partidu Frente Revolusionáriu Timor Leste Independente (FRETILIN) nu’udar partidu mais votadu, hatudu nafatin prontidaun hodi kaer governu. Tanba ne’e, bainhira partidu CNRT hakarak ba opozisaun, partidu FRETILIN sei ‘dada’ Xanana Gusmão hodi servisu hamutuk iha governu.

Pozisaun ne’e FRETILIN foti tanba sai ona promesa entre lider rezisténsia na’in rua ne’e nian antes no durante tempu kampaña nia laran.

Relasiona deklarasaun CNRT nian hakarak ba opozisaun bainhira la manan absoluta, Sekretáriu Jerál partidu FRETILIN, Mari Alkatiri hateten, FRETILIN sei respeita nafatin. Maibé, sei kaer mós ba kompromisu ne’ebé halo antes ona hodi bolu Xanana Gusmão iha formasaun governu.

“Biar nune’e ha'u sei bolu nafatin ha'u nia kompatriota Xanana para mai hamutuk ho FRETILIN atu lori nasaun ne’e ba oin,” dehan nia, iha Palasiu Prezidensiál Ai-Tarak Laran, horisehik. Mari hatutan, FRETILIN sei la ukun mesak, tanba kompromisu polítika partidu nian durante kampaña ne'e dehan FRETILIN manan, Xanana manan.

Fiskais CNRT Lakohi Asina Akta Apuramentu

Fiskais CNRT Lakohi Asina Akta Apuramentu


DILI: Fiskais partidu Congresso Nacional Reconstrução Timor-Leste (CNRT) lakohi asina akta apuramentu Munisípiu Dili nian, tanba la konkorda ho rezultadu kontajen votu, ne’ebé tuir sira sei hamosu hela duvida.

Diresaun Jurídiku partidu CNRT, Carmelita Moniz hatete, akta apuramentu munisípiu iha momentu ne’ebá fiskais husi partidu seluk asina, maibé partidu CNRT no partidu seluk balun mós verbalmente la asina tanba duvida hela ho rezultadu kontajen votu.

“Ami nia fiskais rekuzadu, la asina akta apuramentu Munisípiu Dili nian tanba iha momentu ne’e laiha ofisiais husi STAE nian para atu esplikasaun ba ami nia fiskais kona-ba téknika apuramentu nian”, dehan nia, iha salaun CNE, horisehik.

Dalan Nakloke Atu Lori Ba Tribunál

Hataan ba kestaun ne’e, Prezidente CNE, Alcino de Araújo Barris hatete, akta apuramentu husi sentru votasaun ka mai to’o nasionál lei la haruka fiskais hotu-hotu tenke asina, maibé fikais sira ne'ebé marka prezensa bele asina.

Nia hatutan, akta apuramentu Munisípiu Dili nian fiskais husi partidu polítiku balun asina, maibé sira ne'ebé la asina ne’e nia direitu. Ne’e hanesan kontestasaun bele aprofunda ho razaun tanba saida la asina akta ne’e.

Nia hatutan, ba partidu polítiku sira ne'ebé lakohi asina akta apuramentu ne’e bele lori ba tribunál, maibé ba iha ne'ebá tenke hatudu faktu para bele koloka tuir razaun saida mak lakohi asina akta apuramentu atu Tribunál bele halo desizaun.

“Ba partidu polítiku sira ne'ebé la asina akta ne’e laiha efeitu ba prosesu apuramentu nasionál. Tanba, apuramentu nasionál tuir lei legalizasaun, ami órgaun independente tuir paktu ne'ebé ami legaliza dalan nakloke ba ema hotu-hotu atu lori ba tribunál, tanba ne’e ultima instánsia”, dehan nia.

Nia hatutan, rezultadu ne'ebé iha gosta ka lae labele politiza, tanba ne’e atu lori ba tribunál tenke hatudu faktu atu polítika la tama iha ne'ebá.

Independente
Lú Olo: Líder Istóriku Tenke Hamutuk Hateke Ba Oin

Lú Olo: Líder Istóriku Tenke Hamutuk Hateke Ba Oin

DILI, (TATOLI) – Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo hateten mensajen hosi povu nia votu hatudu katak povu kontinua fó konfiansa ba líder istóriku sira ne’ebé mai hosi rezisténsia no signifika povu hakarak líder istóriku sira tenke hamutuk atu hateke ba oin.

“Povu transmite ninia sentimentu no vontade boot teb-tebes ne’ebé hatudu iha rezultadu eleisaun. Povu hateten ba líder sira katak tempu to’o ona atu imi politiku sira túr hamutuk atu kaer ukun ho di’ak hodi responde povu nia nesesidade”, hatutan Lú Olo liuhosi mídia Palásiu Prezidensiál ne’ebé ajénsia Tatoli asesu, ohin.

Durante hasoru malu ho reprezentante partidu lima ne’ebé hetan asentu iha Parlamentu Nasionál hanesan Frente Revolusionariu Timor-Leste Indepéndente (FRETILIN), Kongresu Nasionál Rekonstrusaun Timor (CNRT-sigla portugés), Partidu Libertasaun Populár (PLP), Partidu Demokrátiku (PD) no Kmanek Haburas Unidade Nasionál Timor Oan (KHUNTO) durante loron rua (26 to’o 27 jullu) iha Palásiu Prezidénsia Repúblika, Bairu Pité.

PD Prontu Kontribui

PD Prontu Kontribui

DILI, (TATOLI) – Prezidente Partidu Demokrátiku (PD), Mariano Assanami Sabino hatete prontu kontribui tuir kbiit votu ne’ebé povo fó.

“Ami sei serbi tuir kbiit votus ne’ebé maka povu fó liuhusi eleisaun parlamentár foin lalais ne’e”, dehan Assanami ba jornalista sira iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato Bairo Pite, ohin, hafoin enkontru ho Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo.

Akompaña hosi estrutura partidu, Mariano hatutan, ninia parte sei la ko’alia kona-ba tama governu ka la’e tanba desizaun difinitiva ba rezultadu eleisaun parlamentár Tribunál Rekursu seidauk fó sai.

Maibé, ba Timor nia di’ak, nia afirma, PD sempre prontu atu fó nia kontribuisaun.

“Ami simu konvite hosi Prezidente Repúblika hodi ko’alia kona-ba situasaun iha kampaña no eleisaun, PD fó apresiasaun ne’ebé boot tebes no agradese tanba Prezidente nia esforsu no tanba povu nia maturidade a’as halo kampaña no eleisaun la’o hakmatek”, katak nia.

Nia hatutan hafoin eleisaun hatudu votus ne’ebé povu fó ne’e hanesan mensajen povu nian ba estabilidade no pás ba rai ne’e, maibé mós mensajen povu nian ba líder sira para bele túr hamutuk no la’o hamutuk.

Jornalista: Xisto Freitas | Editora: Rita Almeida

Foto: Prezidente Partidu Demokrátiku, Mariano Assanami Sabino ko'alia ho jornalista sira iha Palásiu Prezidensiál, ohin, hafoin ho ninia estrutura hasoru Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo. Foto Tatoli/Xisto Freitas
Millaun 11 Ba Merenda Eskolar, EBC 4 Distribui Ona Fos

Millaun 11 Ba Merenda Eskolar, EBC 4 Distribui Ona Fos

DILI - Montante orsamentu ba programa merenda eskolar hamutuk millaun 11 e tal ba eskola iha teritoriu Timor laran tomak.

Tuir Direitor Jeral husi ME, Antoninho Pires katak, monitorizasaun neebe mak sira halo, fos nee distribui ona iha eskola  Farol, akadiruhun, esternatu sao Jose, Manleuana, maibe oinsa mak atu haree fila-fali ninia lalaok iha terenu nee oinsa, montante orsamentu ba merenda eskolar, tinan tomak nee, ba eskola mil e tal iha Timor laran nee, montante orsamentu hamutuk onze milloens.

Ho ida nee mak ami foin dadaun hetan informasaun katak, fos neebe mak ita distribui los duni, iha distribuisaun primeiru, distribuisaun neebe halo iha Munisipiu Dili konsege identifika husi MCIA distribui ba eskola iha Dili laran, nee fos neebe mak ladun iha kualidade, entaun ita koordena malu nafatin ho MCIA, depois husi armajen kumpri ona, hodi troka fila-fali fos sira nee, mesmu ke troka fila-fali fos ida nee mos, iha segundu distribuisaun ninia nee, identifika fali katak, fos nee aat nafatin, tanba nee, agora distribuisaun ba terseiru faze ninia, ita troka ona kuaze quinentus setenta um tolenadas troka ona, agora ita hein tan quinentus setenta um neebe mak ita troka ona nee, ita bele halo distribuisaun ba iha eskola balun iha Munisipiu Dili,” dehan  DJ  Antoninho ba STL iha edifisiu ME Vila-Verde Dili, Kuarta (26/07/2017).

Iha sorin seluk, Diretor EBC Rainha da Paz, Hermenegildo Guterres hatete, Liga fali ba iha programa merenda eskolar, tinan nee governu aprova orsamentu ba sira, maibe iha deit trinta um dias, neebe osan nee rasik sira ezekuta hotu tiha ona.

Entretantu Diretor edukasaun Munisipiu Dili Duarte Braganca hatete, programa merenda eskolar nee bai-bain sira koalia ona katak, uluk fos neebe mak MCIA distribui ba iha eskola sira nee laiha kualidade, para estudante sira uza atu han ba iha merenda eskolar. Jacinta Sequeira/Guilhermina Franco

Suara Timor Lorosae
Konsentrasaun CPLP mak Ekonómia no Kultura

Konsentrasaun CPLP mak Ekonómia no Kultura

DILI, (TATOLI) – Hodi hatan ba konjunta polítika mundiál, komunidade nasaun sira ne’ebé ko’alia lian portugés (CPLP-sigla portugés) ho kompromisu konsentra iha lian, kultura nomós ekonomia.

“Ita hakarak oinsá mak lori CPLP ne’e ba oin, la’ós konsentra iha língua, kultura, maibé haree ba konjuntura politika mundiál ohin loron nian”, hateten Vise-ministru Negosi Estranjeiru no Koperasaun, Roberto Soares ba jornalista sira durante konferénsia imprensa ne’ebé hala’o iha salaun VIP aeroportu Nicolau Lobato Komoro, horseik.

Nia dehan, rezultadu ne’ebé Timor-Leste atinji bainhira prezidi CPLP iha 2014 to’o 2016, mak vizaun estratéjika CPLP nian. Tanba ne’e, konsisténsia hodi kontribui ba prosesu polítiku CPLP ninian.

“Tanba ne’e mak ita-nia governu, ita-nia estadu mós fó fiar hodi ha’u ba partisipa iha reuniaun ida ne’e”.

Reuniaun Konsellu Ministru Negósiu Estranjeiru CPLP ba dala-XXII iha Brasília, loron 20 jullu. Haree kona-ba oinsá atu promove potensialidade ekonómika CPLP nian.

Ko’alia mós kona-ba sentru atu oinsá bele utiliza hanesan ponte hodi kontinua hatutan interese CPLP ninian iha rejiaun Ázia.

“Timor-Leste úniku país CPLP ne’ebé ninia jeográfia iha rejiaun Ázia, entaun bele sai hanesan ponte ba interese CPLP iha Ázia nomós Pásifika nian”, dehan tan.

Reuniaun Konsellu Ministru Negósiu Estranjeiru CPLP ba dala-XXII, iha Brasília, la’o ho espíritu amizade, solidaridariedade.

Nune’e mós, ninia parte hetan oportunidade hasoru malu ho Prezidente Repúblika Brasil, Michel Temer no ministru negósiu estranjeiru no kooperasaun, Aloysio Nunes hodi hato’o saudasaun, kumprimentu no aprezenta mós Timor-Leste nia situasaun.

Jornalista: Rafy Belo | Editora: Rita Almeida

Foto: Estadu membru CPLP sira
Desizaun Disputa Fronteira Trestre Komunidade Tenke Simu

Desizaun Disputa Fronteira Trestre Komunidade Tenke Simu

DILI (TATOLI) – Embaixadór Indonézia iha Timor-Leste, Sahat Sitorus hateten disputa fronteira Trestre entre Timor-Leste no Indonézia, komunidade tenke simu hafoin autoridade bele servisu hodi determina.

“Agora dadauk nasaun rua aseita ona atu resolve, komunidade tenke aseita no bele simu hafoin ita bele servisu atu determina fronteira marítima entre Timor-Leste no Indonézia,” Sahat Sitorus tenik ba Jornalista sira iha Palásiu Governu foin lais ne’e.

Nune’e nia dehan, prosesu agora lao dadaun no hafoin eleisaun nasaun rua deside atu halo viajen ba terenu atu komunika ho komunidade hodi sira mós bele integra, la’os de’it iha nível polítiku as sira.

“komunidade iha terenu mak hatene, ida determina governu maibé komunidade tenke simu, ema ida sei la desfavoresse. Tamba sei kuandu iha parte ida mak desfavoresse, kestaun ne’e sei la resolve ho diak”,  Sahat Sitorus haktuir tan.

No esplika pontu rua ne’ebé disputa hela entre Timor-leste no Indonézia mak Noelbesi Citrana no Bijael Sunan-Oben. Área Fronteira Noelbesi Citrana hanesan fronteira entre Kupang, Nusa Tenggara Timur no Ambeno (Oe-cusse) ne’ebé área husi Timor-Leste.

Nune’e mós Bijael Sunan-Oben hanesan fronteira Timor Tengah Utara ne’ebé sai parte husi Indonézia no Oecusse. Área ne’e 142,7 hektar.

Jornaliasta: Julia Chatarina | Editór: Manuel Pinto

Foto: Sahat Sitorus
Formasaun Governasaun Fretilin, Posibilidade Sei Deminui Membru Governu

Formasaun Governasaun Fretilin, Posibilidade Sei Deminui Membru Governu

DILI – Sekretariu Jeral Partidu Fretilin Mari Alkatiri hateten nia parte dehan bainhira iha formasaun governu, Fretilin sei iha posibilidade mai ho estrutura neebe maka governu kiik.

Normalmente hau sei servisu ho governu neebe kiik maibe governu nee laos partidu ida nian deit ita hein no hare, kuandu Sekretasriu Estadu sira lapresiza nee sei halakon no presiza maka sei kontinua,” dehan Mari ba Jornalista sira iha palasiu Presidente Bairo Pite, Kuarta (26/7/2017).

Iha fatin hanesan akademiku UNTL Camilo Ximenes Almeida husu ba VII governu konstitusional neebe maka mai, tenke tane as povu nia interese neebe maka hare liu ba problema saida deit maka durante nee povu enfrenta.

Nia dehan maske governsaun VII seidauk forma maibe durante nee saida maka povu ejije no sai hanesan problem aba iha povu governante sira tenke reolve hodi lori povu ba moris diak.

Alem ida nee Direktur Exekutiva HAK Manuel Monteiro husu ba governasau neebe maka mai tenke tau prioridade ba iha sector edukasaun saude no bee mos tamba seitores id nee sei sai problema neebe maka boot durante nee povu infreta. Natalino Costa

Suara Timor Lorosae
Alkatiri Garantia AMP II Sei La Akontese, Fretilin Lasai Opozisaun

Alkatiri Garantia AMP II Sei La Akontese, Fretilin Lasai Opozisaun

DILI – Sekretariu Jeral Partidu Fretilin Mari Alkatiri hateten nia parte garantia historia governasaun iha Aliansa Maioria Paralamenatar (AMP) iha 2007, neebe Fretilin sai partidu vesedor maibe lakaer governu, historia nee sei lakontese tan iha 2017.

“Hau hanoin governasauin AMP II sei laakontese tamba kli ma politika neebe maka oras nee dadaun la hanoin atu too iha espektaun sira nee tamba nee hau gantia saida maka akontese iha 2006 no 2007 sei la mosu fali tan ba iha klima politika nee” dehan Mari ba Jornalista sira iha palasiu Presidente Bairo Pite, Kuarta (26/7/2017).

Nia dehan Presidente Republika konvoka enkotru ho partidu sira neebe maka hetan asentu iha Parlamentu Nasional, liu husi eleisaun legislativa 2017 hodi rona opinaun entre partidu neebe maka liu barreira iha eleisaun parlamentar nee rasik.

Sulan Ona Prijaun, Cansio Husik Nia Familia

Sulan Ona Prijaun, Cansio Husik Nia Familia

DILI - kumpri desijaun husi tribunal, eis ministru edukasaun Jaoa Cansio Freitas tenke husik hela nia fen no oan sira, atu ba hela iha prijaun Becora. Tuir desizaun husi tribunal nian, iha prijaun durante tinan 4 fulan 6, no selu indimizasaun US $ 1. 410.000.00, ba estadu.

Kondenadu nee komete krime administrasaun danoza neebe previstu iha 274. N.S. 1. e. 2. kodigu penal. No absolve kondenadu husi krime partisipasaun ekonomia, iha negosiu neebe previstu iha artigo 299 kodigu penal.

Faktus husi Ministeriu Publiku nian, provadu hotu, kondenado partisipa direita porjeitu TV nee, la liu husi diresaun aprovizionamentu, ministeriu finansa no ministeriu edukasaun, neebe sai hanesan nain ba projeitu nee.

Iha projeitu nee, la foo oportunidade ba kompana seluk hodi kobre iha projeitu nee, no kondenadu fo deita ba kompana Lararkia hodi kaer projeitu nee. No too ikus la fo rezultadu ba estudante sira atu hare TV edukasaun neebe ME planu tiha ona.

quarta-feira, 26 de julho de 2017

CNE Deteta Diferénsia Numérika Iha Apuramentu Nasionál

CNE Deteta Diferénsia Numérika Iha Apuramentu Nasionál

DILI, (TATOLI) - Comissão Nacionál das Eleições (CNE) deteta diferénsia numérika iha akta elektrónika no akta orijinál hosi Munisípiu Bobonaro iha ámbitu apuramentu nasionál.

Prezidente CNE, Alcino Barris informa deskripánsia entre akta orijinál no akta elektrónika ba públiku perante apuramentu nasionál iha Salaun CNE, Kaikoli, Kinta (26/7).

“Diferénsia numérika ho akta elektrónika no akta orijinál hosi Munisípiu Bobonaro nian iha Sede Aldeia Laloa, oras ne’e pendente hela kuandu iha ona klarifikasaun hosi Sekretariadu Tekniku Administrasaun Eleitórál (STAE) hafoin CNE bele hatama sistema inklui Munisípiu Aileu,” Prezidente Orgaun Eleitórál Alcino Barris informa.

Hodi esplika liu tan, CNE deteta hosi diferénsia numérika hosi Munisípiu Bobonaro iha deskripánsia entre akta orijinál hakerek rejultadu votu iha sentru votasaun hamutuk 1054 maibé iha akta elektrónika hakerek fali 1045, enkuantu munisípiu Aileu hakerek akta eleitór rejistradu hamutuk 421 maibé eleitór sira ba vota kompostu 445.

PLP Hakarak Sai Opozisaun Edukadu

PLP Hakarak Sai Opozisaun Edukadu

DILI, (TATOLI) – Prezidente Partidu Libertasaun Populár (PLP), Taur Matan Ruak hateten PLP sei la tama iha koligasaun ruma hodi forma governu maibé hakarak sai opozisaun edukadu iha Parlamentu Nasionál (PN).

“Ami hanesan partidu ki’ik, partidu ida ne’ebé vokasionadu liu ba opozisaun. Ami kompromente án katak sai opozisaun ida ne’ebé edukadu, rasionál no konstrutivu”, afirma ba jornalista iha Palásiu Prezidénsia Repúblika, Bairu Pité, kuarta ne’e hafoin sorumutu ho Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo hodi ko’alia kona-ba estabilidade no pás.

Nia dehan kontente ho rezultadu eleisaun tanba antes ne’e la imajina hakat liu barreira pursentu haat maibé ikus mai hetan to’o kadeira ualu. Tanba ne’e, PLP sei prepara án di’ak ba eleisaun jerál 2022.

Eis Prezidente Repúblika ne’e promete sei la ba túr hanesan deputadu. “Ha’u sei la ba Parlamentu Nasionál, maibé entrega ba foinsa’e sira. Ha’u hakarak iha liur de’it para serbisu ba partidu”, dehan tan.

Biban ne’e, Matan Ruak elojia populasaun sira ne’ebé durante ne’e partisipa iha eventu demokrasia ho pasífiku tebes no toleránsia a’as.

Jornalista: Xisto Freitas | Editora: Rita Almeida

Foto: Lider na'in rua, Taur Matan Ruak no Francisco Guterres Lú Olo hakuak malu hafoin enkontru iha Palásiu Prezidénsia Repúblika hodi deskuti kona-ba pás no estabilidade nasaun. Imajen Mídia Palásiu PR. 
Partidu Polítiku Bele Kontesta ba Tribunál

Partidu Polítiku Bele Kontesta ba Tribunál

DILI, (TATOLI) – Prezidente Komisaun Nasionál ba Eleisaun (CNE-sigla portugés) Alcino Barris hatete kuandu partidu polítiku liuhosi fiskais mak la asina akta no konsidera kontestasaun bele lori ba tribunál.

“Kuandu partidu polítiku balun lakohi asina akta mós bele no bele lori ba tribunál atu haree faktu ne’ebé kolokadu liuhosi razaun saida de’it atu bele haree hodi halo desizaun”, afirma Prezidente órgaun eleitorál iha sala konferénsia imprensa CNE, Kaikoli, ohin.

Nia hatutan, partidu Kongresu Nasionál Rekonstrusaun Timor (CNRT-sigla portugés) lakohi asina akta sei la fó impaktu ba apuramentu nasionál bazeia ba lei eh lejislasaun órgaun indepéndente nian.

“Agora partidu polítiku ne’ebé la asina ne’e direitu, la asina ne’e mak hanesan kontestasaun mós bele maibé tenke aprofunda, fundamentu no iha razaun atu hateten katak tanba saida mak lakohi asina”, haforsa nia.

PR recebe líderes dos partidos mais votados em clima de confiança

PR recebe líderes dos partidos mais votados em clima de confiança

Díli, 26 jul (Lusa) - O Presidente da República timorense recebeu hoje líderes dos três partidos mais votados nas eleições de sábado passado, numa ronda de contactos que antecede reuniões formais de formação de Governo, previstas para a próxima semana.

Os encontros, que decorreram no Palácio Presidencial e que devem ser seguidos de reuniões idênticas com pelo menos duas outras forças políticas na quinta-feira, são o primeiro passo para a criação de um clima de "diálogo" pós-eleitoral.

Com uma vitória por uma margem de apenas mil votos, a Frente Revolucionária do Timor-Leste Independente (Fretilin) deverá ser a primeira convidada a formar Governo, tendo o secretário-geral do partido reiterado hoje o seu empenho no diálogo com outros partidos.

Depois do encontro com o Presidente, Francisco Guterres Lu-Olo, o líder da Fretilin, Mari Alkatiri, mostrou-se confiante de que o próximo Governo será liderado pelo seu partido, que terá 23 deputados, com o apoio do Congresso Nacional da Reconstrução Timorense (CNRT), de Xanana Gusmão - 22 lugares - e aberto a pessoas válidas "dentro e fora" das lides partidárias.

Verificação nacional a decorrer com normalidade - CNE

Verificação nacional a decorrer com normalidade - CNE

Díli, 26 jul (Lusa) - O presidente da Comissão Nacional de Eleições (CNE) timorense, Alcino Baris, disse hoje que o processo de verificação nacional dos votos nas legislativas de sábado está a decorrer com normalidade, permitindo esclarecer vários votos reclamados.

"Está tudo a decorre com normalidade. Depois de conclui até ao município de Covalima, já conseguimos averiguar 43 votos reclamados. Entre 43 votos reclamados, 18 foram considerados nulos, 25 considerados válidos, entre eles 10 para Fretilin, 5 para CNRT e outros 10 para outros partidos", explicou Alcino Baris.

"A CNE tem competência legislativa para apurar as atas nacionais e para esclarecer os votos reclamados. Não se trata de uma recontagem. Apenas se verificam e confirmam as atas, se resolvem os votos reclamados", explicou.

Baris falava em conferência de imprensa quando decorria, numa sala contígua na sede da CNE em Díli, o processo de tabulação nacional dos resultados das legislativas de sábado.

Ejijensia Vida, Halo Labarik Balu Buka Moris Dalan Ninin

Ejijensia Vida, Halo Labarik Balu Buka Moris Dalan Ninin

DILI -Timor Leste ratifika ona konvensaun Direitu ba Labarik, Iha konvensaun nee, labarik iha direitu moris livre iha familia no komunidade nia leet. Maibe iha realidade ita haree, tamba ejijensia vida, halo labarik barak moris iha dalan ninin hodi buka osan.

Loron-loron hau tenki ajuda a’ma, ajuda a’pa ba faan manu tolun iha sidade laran hodi buka osan uitoan-uitoan. Atu nunee hodi sosa hahan, tanba a’ma no a’pa laiha servisu. Fatin ba sira atu servisu nee laiha. Ida nee mak obriga hau, tenki ajuda buka osan,”hateten Mariano Soares (15) ba STL iha Kampus UNTL Kaikoli, Segunda (25/7/2017).

Husi aktividade neebe nia komete, dehan Mariano Soares, loron ida dala ruma hetan osan $5.00, dala ruma $3.00. “Sura loron, hau lao loron tomak. Dalaruma hau hetan osan $5.00, dala ruma $3.00. Osan nee neebe hau hetan, fo ba a’ma no a’pa para hodi sosa hahan ba ami han. Hau nia a’ma no a’pa mos faan dosi iha eskola sira. I ba hau, agora hau la eskola ona, sura loron halimar iha uma deit”.