quarta-feira, 2 de agosto de 2017

Ramos-Horta: Não há cenário que exclua Fretilin de liderar Governo

Ramos-Horta: Não há cenário que exclua Fretilin de liderar Governo

O ex-Presidente timorense José Ramos-Horta considerou hoje que não há qualquer "justificação ou cenário" que possa excluir a Fretilin, partido vencedor das legislativas, de liderar o próximo Governo.

"Não há qualquer justificação ou cenário que possa excluir a Fretilin de liderar o Governo. Até pelo menos dar provas da sua capacidade", disse José Ramos-Horta em Díli.

"Devemos dar o benefício da dúvida para quem ganhou as eleições, para quem durante 10 anos não fez o mínimo ato, gesto, de querer destabilizar a governação quando estava mas mãos de outros. Qualquer timorense que quer o melhor deste país deve dar chance à Fretilin de governar e todos nós devemos apoiar", disse.

Ramos-Horta falava à Lusa horas antes de do Tribunal de Recurso ler o acórdão que confirma os resultados finais das eleições de 22 de julho, em que a Fretilin foi o partido mais votado.

Kestionavel, PM TL Husi Fretilin-AMP

Kestionavel, PM TL Husi Fretilin-AMP

DILI – Formasaun governu iha VII governu sai kestionavel ba povu Timor Leste maske Tribunal Rekursu anunsia ona, Partidu Istoriku, Fretelin nuudar mais votadus no segundu votadus CNRT  iha eleisaun Parlamentar 2017-2022 maibe too oras nee ladauk hatene Primeiru Ministru ho membru governu seluk husi Fretilin ka husi Aliansa Maioria Parlamentar(AMP).

Tuir ativista, Roberto Pereira katak Primeiru Ministru hili husi partidu ida neebe iha votu barak liu ka liu husi aliansa partidu sira neebe iha nia ema barak iha parlamentu nasional ho iha nomeasaun husi Prezidente Republika, wainhira rona tiha poartidu politiku sira neebe iha reprezentante sira iha Parlamentu Nasional.

Husi nee ita hare ninia logika atu forma governu katak bele partidu mais votado bele mos aliansa de partidos com maioria parlamentar maibe iha Timor Leste sai kestionavel boot ba formasaun governu liliu ba povu,” dehan Roberto.

Hetan Kondena, Emilia Kastigu Iha Portugal

Hetan Kondena, Emilia Kastigu Iha Portugal

DILI – Karik Emilia hetan kondenasaun husi Tribunal Rekursu Timor, sei haruka tama kadeia Portugal nian bele iha Timor se lae Portugal.

Deklarasaun nee fo sai husi jurista Manuel Tilman ba STL, iha Hotel Garde Beach, Pantai Kelapa Uainhira STL konfirma relasiona ho kaju Joao Cancio nuudar eis membru governu neebe mak tama ona prizaun Ermera, Tersa (01/07/2017).

Tuir Jurista Manuel Tilman katak kuandu akordaun husi TR sai polisia iha dalan atu buka atu kaptura lori ba kadeia karik kondena no karik la kondena absolvidu no karik kondena no hau hanoin uza meios hot-hotu neebe mak estadu Timorense iha ho Portugal atu lori Doutora Emilia tama kadeia ou iha Portugal.

Governantes Foun Labele Imita Emilia

Governantes Foun Labele Imita Emilia

DILI – Sosiedade Sivil no akademista husu ba iha VII governu, iha dupla sidadania neebe mak hetan ona konfiansa husi povu hodi kaer pasta iha membru governu ka parlamentu iha parpol 5 nee atu labele imita Emilia ,kuandu halo tiha korupasaun hodi halai fila fali ba iha fatin seluk.

Tuir dekanu Filosofia Direitu UNDIL, Justino Sapolo katak kona ba kaju Emilia Pires sai polemika iha estadu kuandu arguida Emilia Pires rasik halai ba iha Portugal. Tuir desijaun Tribunal Distrital Dili (TDD), iha primeira instansia hetan kondenasaun ba ameasa atu tama prizaun tinan 7 too arguida rasik halai ba iha Portugal.

Ministeriu Publiku, Tribunal tenke hare no ajuda didiak kaju nee tamba bele sai ezemplu no presendente ba kaju sira seluk no governantes foun iha VII governu atu imita tuir Emilia,” dehan Justino,”dehan Justino Sapolo ba STL, iha nia edifisiu UNDIL, Mascarinhas, Tersa (01/08/2017).

Nia hatutan, foin dadauk Tribunal Rekursu hasai ona desijaun ba iha arguidu Joao Cancio ho pena prizaun tinan 4 fulan 6 maibe kuandu desijaun TR mak tun Emilia pires hetan pena prizaun iha Timor Leste laos iha fila fali iha Portugal tamba bazeia ba iha prinsipiu fundamental lei nian mak Locus no Tempus.

Iha fatin ketak, tuir Diretor Ezekutivu JSMP, Luis Oliveira Sampaiokatak kaju arguida Emilia Pires sai difisil tamba arguida rasik la iha fatin, maibe nia prosesu sira sei hare nia rekursu nee lao terlepas atu arguida iha nee ka mai hatan ka la hatan Tribunal Rekursu sei avaliasaun ba rekursu neebe mak husi advogadu no Ministeriu Publiku. Domingos Piedade/Natalino Belo

Suara Timor Lorosae
Babo: Parpol Sira Sei Buka Malu Halo Koligasaun

Babo: Parpol Sira Sei Buka Malu Halo Koligasaun

DILI – Prezidente Consellu Dirativa Nasional Partidu CNRT Deonisio Babo hateten, desijaun final sai ona, partidu politika sira hotu tenki buka malu hodi halo koligasaun.

Agora ita hein hela Tribunal hasai desizaun final, desijaun final klaru ke, partidu politika sira hotu hotu sei buka malu, klaru ke proposta lubuk ida iha leten primeiru koligasaun,” dehan Deonisio ba Jornalista sira iha PN, Dili, Tersa (01/08/2017).

Nia dehan, se maka lakoi koligasaun ba oposizaun, agora koligasaun nee maka sei iha negosiasaun entre partidu politiku sira, para bele define linas jerais hira maka atu lao, iha Governu foun mai nee atu lao halo nusa.

terça-feira, 1 de agosto de 2017

Resposta ba Sr. Dr. Susilo Bambang Yudhoyono nia ko’alia ba jornalista husi Jornal Suara Timor

Resposta ba Sr. Dr. Susilo Bambang Yudhoyono nia ko’alia ba jornalista husi Jornal Suara Timor

Eis Prezidente Repúblika Indonézia Sr. Dr. Susilo Bambang Yudhoyono (SBY) komete direta krime kontra umanidade iha Timor-Leste husi 1975-1999

Celestino Gusmão*, Díli | opiniaun

Resposta ba Sr. Dr. Susilo Bambang Yudhoyono nia ko’alia ba jornalista husi Jornal Suara Timor Lorosae nia ne’ebé media online Timor Agora publika;  (http://timoragora.blogspot.com/2017/07/sby-tl-ri-sai-ezemplu-ba-mundu.html?spref=fb)

SBY hatete, Timor-Leste-Indonézia sai ezemplu di’ak ba mundu tanba hametin relasaun iha futuru no haluha istória pasadu. Realmente, Ema barak seidauk haluha istória ran fakar, mate no sofre tortura. Istória ida ne’e jerasaun foun sira tenke hatene katak Susilo Bambang Yudhoyono nudár eis militár no Asasinu ida ne’ebé involve iha invazaun no okupasaun ilegál militár Indonézia nia. Bele hetan informasaun balun kona-ba krime grave husi ne’e; http://www.laohamutuk.org/Justice/JusticeIndex.html#InternationalCrimes.

Iha Timor-Leste, sira ne’ebé promove rekonsiliasaun mak sai defensór no haburas impunidade iha ita nia rai. Hafoin ita sai husi opresaun ho klima krime naruk ho Indonézia, ita hasoru krize 2006, ita mós iha problema ho liberdade espresaun ne’ebé rezulta krime barak iha 2013-2015, husi krize hirak ne’e, ita solusiona ho satisfasaun temporáriu de’it la ho mekanizmu judisiál loloos. Ida ne’e hatudu momoos katak impunidade kontinua pervalese no seidauk iha esforsu barak atu hametin estadu direitu no demokrátiku.

Taur Lider Umanista Fó Osan Vitalísia Ba Estudante

Taur Lider Umanista Fó Osan Vitalísia Ba Estudante

DILI, (TATOLI) - Eis-prezidente Taur Matan Ruak (TMR) nu’udar lider ezemplár no umanista tanba nia osan pensaun vitalísia fó ba estudante husi família kbiit laek hodi kontinua sira-nia estudu iha ensinu superiór.

“TMR la hanoin de’it ba nia aan maibé hanoin oinsa joven sira hakarak sai matenek mós. Tanba ne’e, ha’u hanoin katak nia lider ezemplár ida no lider umanista,” Eis-koordenadór Uniaun Estudante Universitáriu Munisípiu Baucau (UEUMB), Amandio dos Santos hateten ba Ajénsia TATOLI, ohin, husi nia estudu fatin, nasaun amigu, Portugal.

Amandio sente orgullu ho eis-xefe estadu, Taur Matan Ruak basa hatudu laran luak hodi ajuda joven sira ne’ebé laiha kbiit atu kontinua sira-nia estudu iha nível ensinu superiór husi osan privilejiu nian “Pensaun Vitalisia”.

Ho nune’e hanesan jerasaun foun no nu’udar sidadaun ida, orgullu tebes ba eis-prezidente TMR.

Estudante ne’e mós aperesia TMR tanba hatudu duni katak, entre aman sira ba nasaun, nia aman ida mós ba ema hotu tan konsidera osan la’ós valor liu nia aan maibé ema mak iha valór, hakarak ema kbiit laek mós hetan oportunidade hanesan ema seluk hodi asesu edukasaun hodi liberta aan, depois liberta povu.

Tribunal Rekursu valida rezultadu sira, vitória Fretilin nian

Tribunal Rekursu valida rezultadu sira, vitória Fretilin nian

Tribunal Rekursu timoroan valida ona iha loron-tersa ne'e rezultadu ikus sira hosi lejislativu loron 22 Jullu nian, hodi konfirma vitória hosi Fretilin, permiti atu Prezidente Timor-Leste konvida partidu hodi harii governu.

Deolindo dos Santos, prezidente hosi Tribunal Rekursu nian le ona desizaun iha audiénsia ida ho reprezentante sira hosi partidu polítiku sira, prezidente hosi Komisaun Nasional ba Eleisaun nian (CNE) no observador sira nasional no internasional nian.

"Grupu juís ne'e desidi katak eleisaun sira ne'ebé hala'o iha loron 22 Jullu hanesan válidu no nia rezultadu sira ne'ebé fó sai maka agora proklama hosi prezidente Tribunal Rekursu nian", hatete hosi Deolindo dos Santos, bainhira le desizaun.

Desizaun, asina hosi juís na'in tolu hosi Tribunal Rekursu nian, Deolindo dos Santos, Guilhermino da Silva ho Natércia Gusmão, nota ona katak tabulasaun nasional ne'ebé halo hosi CNE la'ós hanesan rekursu no la hetan iregularidade sira iha prosesu votasaun nian.

Tentativa atake ba aviaun australianu ho liña investigasaun oioin

Tentativa atake ba aviaun australianu ho liña investigasaun oioin

Suspeitu na'in haat ne'ebé tenta halo atentadu kontra aviaun ida, iha Austrália, hakarak uza gás tóxiku ida ka bomba ida ne'ebé halo rasik ne'ebé disfarsa iha mákina tetak na'an nian, refere hosi imprensa australianu iha loron-segunda ne'e.

Primeiru-ministru Austrália nian, Malcolm Turnbull, hatete ona katak planu ne'e iha faze avansadu ida, maibé lakohi halo komentáriu ba métodu kontraditóriu sira ne'ebé maka fó sai hela hosi imprensa.

Suspeitu sira, mane na'in haat ho nasionalidade rua (australianu ho libaneza), akompaña hosi sira nia oan, kaer ona iha loron-sábadu ne'e iha Sydney.

Tuir jornal Sydney Daily Telegraph, sira hanoin atu tau bomba ne'e iha bagajen ne'ebé lori iha liman no tau iha kabin pasajeiru sira nian iha semo ida entre Austrália no destinu ida iha Médiu Oriente.

EVITA PODER ABSOLUTA IHA TIMOR-LESTE LIU HUSI OPOZISAUN

EVITA PODER ABSOLUTA IHA TIMOR-LESTE LIU HUSI OPOZISAUN

Husi  Quintiliano Afonso Belo | opiniaun

Resultadu final eleisaun parlamentar 2017 nebe entrega ona ba iha TR data 29 de jullu 2017 hatudu katak; Povu hakarak muda realidade nebe'e ita hotu kuinese; povu lakohi fo votus ba partidu ida mesak atu ukun; Povu hakarak nafatin Governu ida representativu tebes atu bele halibur ema hotu-hotu liu-liu jerasaun foun sira nebe involve-an iha partidu minoria sira atu esforsu hamutuk ho lider istoriko sira hodi halo Timor-Leste sai knua foun no merese ba Timor oan hotu.

Povu hotu espera ho hakmatek nafatin bainhira rezultado final husi TR anunsia ba publiku iha oras balun tan. Politiku sira hein dezisaun ne'e ho negosiasaun politika ho politiku sira seluk atu bele forma Governu ida forte aleinde opozisaun forte edukadu, rasional no konstrutivu. Maibe negosiasaun sira ne'e hein mos Maun Bot nia bensa ate halo analizador sira espekula tun no sae katak Maun Bot mak sai determinador prinsipal iha Timor-Leste, bainhira governu foun ne'e atu hamriik.

Analiza hirak ne'e obriga publiku anzi lansa informasaun falsu liu husi media sosial hanesan facebook no blog anonimu sira katak governu foun nebé mai lori Timor-Leste atu ba nebé kuandu Maun Bot la involve ate dehan katak eleisaun antisipada sei mosu iha tempu badak karik Maun Bot la fo nia bensaun.

Tanba ne'e hau sempre hanoin katak problema fundamental agora dadaun laos involve Maun Bot ka eleisaun antisipada maibe tenki hanoin dok no naruk katak importante maka Governu foun nebé mai labele maintem status quo. Importante liu tan entre lider politiku sira fuan no laran nakloke ba malu atu harii Governu ida dinamiku tuir evolusaun sira, prontu kombina idealismu ho realidade atu hahu futuru agora kedas no labele lakon tan tempu hodi hein futuru nebé atu mai iha loron aban no bain rua.

Solidaridade-Fraternidade “Kesi” TL ho CPLP

Solidaridade-Fraternidade “Kesi” TL ho CPLP

DILI, (TATOLI) - Prezidente Repúblika, Francisco Guterres, Lú-Olo, hatete katak ligasaun Timor-Leste ho CPLP (Comunidade dos Países da Língua Portuguesa) espesiál tanba relasaun solidaridade, fraternidade, istória no kultura ne´ebé fahe hamutuk ba malu.

“Tempu no interasaun ajuda hola parte ba identidade nasionál timoroan sira,” hateten xefe estadu, Francisco Guterres, Lú-Olo iha abertura meza-kabuar “Ba Ajenda Ida Demokrátika husi Jerasaun iha Ásia-Oseánia” iha salaun MNEC, Praia dos Coqueiros, Díli, horseik.
Xefe estadu ne´e haklaken, naturalmente, iha nível bilaterál no multilaterál, ami dezempeña papel relevante hodi apoiu ami-nia serbisu iha dezenvolvimentu no konsolidasaun ba instituisaun sira.

Apoiu ba dezenvolvimentu parseria ne´e importante tebes ba ami no valór ne´ebé aas ba povu Timor-Leste. Kooperasaun ida ne´e kontribui ba haforsa regra lei nian, ba dezenvolvimentu rekursu umanu liliu ba kualifikasaun joven timoroan sira.

“Apoiu husi ami-nia parseiru sira ajuda ami hodi promove dezenvolvimentu sosiedade sívil, ho órgaun sira ne´ebé autonoma liu no preparadu hodi halo sira lian bele rona,” akresenta Komandante Supremu Forsa Armada ne´e.

Joven Nu´udar Piramida Sosiál

Joven Nu´udar Piramida Sosiál

DILI, (TATOLI) - Xefe Estadu Francisco Guterres, Lú-Olo haklaken ba eis-prezidente repúblika no xefe governu husi Indonézia, Nova Zelandia, Bhutan, Nepal no embaixadór sira husi nasaun oioin katak Timor-Leste atu atinji objetivu dezenvolvimentu husu ba nia sidadaun sira-nia dedikasaun, komitmentu no esforsu inklui promove partisipasaun joven sira.

“Iha ami-nia sosiedade tradisionál, joven nu´udar piramida sosiál liuhusi faktu simples hodi sai joven. Ha´u defensór ida ba tradisaun. Ha´u hanoin katak ami-nia tradisaun ankora esensiál ba ami-nia identidade iha mudansa mundu globál ne´ebé lais, ho baliza kultura ne´ebé fraku,” esplika prezidente Lú-Olo, iha salaun MNEC, Praia dos Coqueiros, Díli, horseik.

Hodi hatutan katak dalan di´ak atu salva-guarda identidade no tradisaun mak ajuda joven sira atu adapta ho di´ak no akompaña dezafiu ohin loron.

Governu MEKAE Dada Renovasaun Salariu Minimu ba KM

Governu MEKAE Dada Renovasaun Salariu Minimu ba KM

DILI - Organijasaun Konfederasaun Sindikatu Timor Leste (KSTL) konsidera kovernu liu husi Ministeru Estadu Koordenador Asuntu Ekonomia (MEKAE) maka dada renovasaun salariu minimu atu lori ba deskuti iha konselus ministrus. Tamba katak governu foun mai tenki tau ba konsiderasaun.

Lia fuan hirak nee hatoo husi Sekertariu Jeral KSTL Jose da Conceicao da Costa ba STL iha nia knar fatin Kuluhun Dili Segunda, (31/7/2017). Nia dehan tan katak salariu minimu nee tuir lolos iha ona dejisaun final ona. Tuir lolo iha 27 de Marsu foin lais nee konselu nasional do trabalhu inklui KSTL.

Joven Tenke Hadok An Husi Droga no Krimi

Joven Tenke Hadok An Husi Droga no Krimi

DILI – Joven nudar futuru nasaun nian, Timor-Leste atu sai desemvolve diak liu tan, presiza joven nia partisipasaun nunee joven sira tenke hadok an husi krime.

Tuir Peskizador Asia Justice And Right (AJAR) Inosencio Xavier katak, joven maka sai aliserse ba iha nasaun ida, presiza desemvolve an liu tan tamba agora TL iha prosesu konstrusaun estadu nia laran, husi prosesu konstrusaun estadu nee presiza partisipasaun joven iha prosesu ida nee.

Joven sira agora tenke desemvolve an no aproveita tempu estuda tamba nudar joven no futuru nasaun nia tenke esfosu an, joven labele sai fali autor krimi tamba kuandu joven maka sai autor krimi, futuru joven nia sei la lao diak ba oin,” dehan Inosencio Xavier ba STL iha nia knar fatin Farol, Segunda (31/7/2017).

Alkatiri: Governu Foun La Mantein “Status Quo”

Alkatiri: Governu Foun La Mantein “Status Quo”


DILI: Formasaun Governu foun sei halo mudansa totál bainhira partidu mais votadu, FRETILIN, mak hetan oportunidade hodi forma VII Governu Konstitusionál.

Sekretáriu Jerál Partidu FRETILIN, Mari Alkatiri, abertamente deklara ona katak, kritériu ne’ebé partidu mais votadu opta hodi formasaun governu la’ós atu mantein “status quo”. Katak, sei halo mudansa barak iha governasaun foun mai.

La’ós ne’e de’it, partidu FRETILIN konxiente katak akontese hela korrupsaun iha nasaun ne’e. Tanba ne’e, prioridade ida mak atu hamoos Korrupsaun, Koluzaun no Nepotizmu (KKN).

Partidu FRETILIN mós kontinua nafatin ninia programa ne’ebé promete ona durante tempu kampaña polítika eleisaun lejizlativa liubá, hodi hadi’a no haburas Timor-Leste.

Lú-Olo Seidauk Konvida Parpol Lima Forma Governu

Lú-Olo Seidauk Konvida Parpol Lima Forma Governu

DILI: Prezidente timoroan, Francisco Guterres ‘Lú-Olo’, seidauk hanoin atu konvida partidu polítiku lima ne’ebé hetan asentu iha Parlamentu Nasionál hodi ko'alia kona-ba formasaun VII Governu Konstitusionál, tanba sei hein desizaun definitivu husi Tribunál Rekursu.

Nia dehan, prosesu apuramentu nasionál husi Comissão Nacional Eleições (CNE) foin remata, tanba ne’e sei lori ba Tribunál Rekursu (TR) hodi fó sai rezultadu finál.

“Hein tribunál ninia desizaun ikus anúnsiu kona-ba rezultadu. Hafoin ida ne’e hotu mak ami sei haree hamutuk”, dehan Xefe Estadu, iha Palasiu Prezidensiál, Ai-Tarak Laran, Sesta (28/7).

Club de Madrid Hanorin Lisaun no Esperiénsia

Club de Madrid Hanorin Lisaun no Esperiénsia

DILI, (TATOLI) – Xefe Estadu, Francisco Guterres Lú Olo hateten Club de Madrid hanorin lisaun ne’ebé besik liu bá Timor-Leste nia-esperiensía nasionál ne’ebé ligadu ba balansu no kooperasaun husi jerasaun hothotu iha servisu ba ema barak nia di’ak.

Jerasaun uluk sira kontinua halo kontribuisaun ne’ebé labele troka ba Timor-Leste nia afirmasaun no konsolidasaun.

“Maibé jerasaun foun sira tenke hahú ona gradualmente foti responsabilidade rasik iha moris públiku”, akresenta iha intervensaun durante sorumutu meza-kabuar ba ajenda ida demokrátika husi jerasaun iha Ásia-Oseánia ne’ebé hala’o iha salaun Ministériu Negosiu Estranjeiru no Koperasaun (MNEK) Praia dos Coqueiros, horseik.

TL Belun Di’ak Ba Sudeste Ázia no Illa Pasífika

TL Belun Di’ak Ba Sudeste Ázia no Illa Pasífika

DILI, (TATOLI) - Timor-Leste la´ós de´it alkansa estabilidade internál, em termos derekonsiliasaun no paz, maibé mós goza relasaun amizade no kooperasaun forte ho nia viziñu Austrália no Indonézia, hateten Prezidente Repúblika, Francisco Guterres, Lú-Olo.

“Ami hametin ami-nia relasaun ho nasaun hotu iha sudeste Ázia no forum Illa Pasífika sira,” haktuir prezidente Francisco Guterres liuhusi nia diskursu iha salaun MNEC, Praia dos Coqueiros, Díli, horseik.

Nia reforsa, Timor-Leste aplika atu sai membru ASEAN (Association of Southeast Asian Nation), organizasaun intergovernamentál ba rejiaun naturál. Timor-Leste ho ativu prepara atu asesu ba ASEAN ho susesu.

Timor-Leste dezempeña papel importante iha prosesu rejionál inklui protesaun oseanu, seguransa no luta kontra tráfiku umanu no kríme organizadu enjerál.

Revista oficial enaltece papel do Presidente chinês na expansão no Mar do Sul da China

Revista oficial enaltece papel do Presidente chinês na expansão no Mar do Sul da China

Pequim, 31 jul (Lusa) - Uma revista do Partido Comunista Chinês (PCC) afirmou que o Presidente da China, Xi Jinping, dirigiu pessoalmente o reforço da presença chinesa no Mar do Sul da China, através da construção de ilhas artificiais e outras medidas.

Xi "liderou e dirigiu pessoalmente uma série de grandes lutas para expandir as vantagens estratégicas e salvaguardar os interesses nacionais", afirma o Study Times, revista publicada pela academia central de treino do PCC.

As políticas do Presidente, incluindo a construção de ilhas artificiais e alterações administrativas para elevar o status das reclamações territoriais da China nas ilhas Paracel, "alteraram a direção básica da situação estratégica no Mar do Sul da China", acrescenta.

Tentativa de ataque a avião australiano com várias linhas de investigação

Tentativa de ataque a avião australiano com várias linhas de investigação

Sydney, 31 jul (Lusa) -- Os quatro suspeitos de tentativa de atentado contra um avião, na Austrália, pretendiam utilizar um gás tóxico ou uma bomba de fabrico artesanal dissimulada numa máquina de picar carne, refere hoje a imprensa australiana.

O primeiro-ministro da Austrália, Malcolm Turnbull, disse que plano estava numa fase avançada, mas recusou-se a comentar os métodos contraditórios que têm sido publicados pela imprensa.

Os suspeitos, quatro homens com dupla nacionalidade (australiana e libanesa), acompanhados pelos filhos, foram presos no sábado, em Sydney.

Segundo o jornal Sydney Daily Telegraph, pretendiam colocar um engenho explosivo numa bagagem de mão e colocada na cabina de passageiros num voo entre a Austrália e um destino no Médio Oriente.