quinta-feira, 16 de novembro de 2017

HATENE HALO POLITIKA TENKE HATENE POLITIKA

Oan Timor*

Prosesu demokrasia nebe lao haleu ona mundo, husi Europa, mai too Asean, sidadaun hotu-hotu iha ambisaun makas atu halo politika hodi dezembolve povo no nasaun nia future. Liu-liu nasaun dezembolvido sira, ne’ebe moris iha era modern (Siklu XIX-XX) ka (Abad ke 19 ho 20 mai leten nian), nasaun barak maka adopta sistema Demokrasia, tamba sistema demokrasia ne’e maka fo biban ba sidadaun hotu-hotu atu hola parte ba dezisaun politika estado nian. Kompara mos ba nasaun Timor-Leste ukun an iha era melinium (abad ke 20) sistema demokrasia hatur kedas ona iha ita nia konstituisaun da RDTL. Hare ba sistema demokrasia nebe ita Timor-Leste adopta, tuir matenek nain sira hanesan Plato, Aristoteles, no sira seluk tan halo analiza katak, sistema demokrasia nee sistema ida nebe diak liu iha mundo, tamba sistema nee valorize povo nia direito, e rekonhese katak povo maka sai liu rai, ka povo maka bo’ot, tamba povo barak labele atu servi hotu, ho nunee maka hili sira nia maluk balun atu sai servidor ba sira nia intrese, liu husi Oraganizasaun politika (Partidu) nebe iha, ikus mai hodi hamosu Elisaun jeral, liu husi festa demokrasia povo hotu-hotu partisipa hodi hili nia representativo, tuir partidu ida nebe iha nia misaun no visaun nebe akumula povo no nasaun nia intrese, (ekonomia, social e kultura) ka (ekososbud) atu sai servidor ba sira nia hakarak.

Maibe hare ba orginal sistema demokrasia nebe adopta primeiro iha mundo husi Nasaun Americano, Timor-Leste ukun an iha 2002 ita mos hola parte iha sistema Demokrasia ida nee nia laran. Liu husi Sistema Demokrasia nebe iha maka kada sidadaun hotu-hotu liberdade atu harii sira nia organizasaun (Partidu) politika hodi halo kompetisaun iha festa demokrasia. Liu husi festa demokrasia nee maka povo hili sira nia ema tuir partidu nia programa nebe diak fo beneficu ba povo no naaun. Partidu politika nebe manan iha elisaun jeral nebe iha maka define nia ema atu sai servidor, hili balun ba tur iha parlamento hodi hare no rona povo nia aspirasaun (halerik) no hili balun ba tur iha Governo hodi eksekuta objetivo estado nian tuir programa nebe konsagra iha konstituisaun hodi servi povo ho nasaun nia intrese. Tuir hakerek nain nia observa katak nasaun-nasaun barak nebe maka adopta sistema demokrasia ka Monarkia, wain hira sira nia partidu manan iha elisaun, atu define partidu nia ema ba tur iha Parlamento nasional ho Governo sira persisa hare sira nia ema nebe hatene politika, laos hare deit ba nia halo politika maibe hare ba nia kapasidade halo hatene politika. Maibe kompara iha ita nia Nasaun Timor-Leste, partidu nia ema hirak nebe ba tur iha orgaun de Estado barak maka halo politika maibe la hatene politika. Tamba sa maka hau dehan barak maka halo politika maibe la hatene politika? Hau hakarak sita buat balun ka criteria balun nebe tuir hakerek nain nia hanoin katak ema nebe hatene politika maka halo politika persisa priense criteria hanesan tuir mai nee: 1) ema nee tenke iha begraun historia nebe diak; 2) ema nee tenke iha kapasidade sociedade (Figura); 3) ema nee tenke iha kapasidade academia; 4) ema nee tenke iha kapasidade de Ekonomia. Ad. 1) begraun historia, infortante tebes ba situasaun politika Timor-Leste iha tempo ida agora, tamba ita nia povo foin sai husi situasaun historia ida nebe lori tempo naruk e sira hatene se maka fo laran hodi depende ukun an ida nee, no sese maka la fo laran ba nasaun nia ukun an ida nee, iha parte seluk, liu husi nia begraun historia atu hatene lolos nia ka ema nee iha Nasionalimo ho patriotism ba povo no nasaun ka lae. Ad. 2) kapasidade sociedade; parte ida nee infortante tebes tamba wain hira povo hili ema nebe sai sira nia servidor tenke ema nebe sira hatene no fiar katak nia bele atu sai servidor, maibe dala ruma partidu define fali ema nebe sira la gosta, tamba nia begraun historia la diak, kompartemento la diak, konserteze wain hira nia halao programa estado nian ba povo, povo sei la simu ho diak, e representa estado nee mos halao knar estado nian la ho honestu ka ho laran, tamba ligasaun emosional nebe la konsistentente. Ad. 3) ema nee tenke iha kapasidade academia; parte ida nee infortante tebes, tamba wain hira sai lideransa, persisa kapasidade intelektual nebe subsente atu nunee hodi halo analiza ba politika estrategia dezembolvemento nasional, se laiha kapasidade academia maka nia sei sai hanesan ai kakeu nebe iha poho leten anin hu’u husi loro sae monu ba loro monu, no husi tasi feto monu ba tasi mane. E ema seluk sei uja nia sai hanesan instrument intrese politika ka pesoal nian, no ikus liu; Ad. 4) ema nee tenke iha kapasidade ekonomia; parte ida nee mos infortante tebes, tamba sai lideransa ruma, nia tenke iha kapasidade ekonomia pesoal nebe subsente, atu nunee wain hira nia sai ukun ka servidor da estado sei la mosu hanoin atu halo korupsaun, tamba nia kapasidade ekonomia nebe la subsente ka nezasidade baziku nia ejiji halo provokasaun hanoin atu halo korupsaun.

*Messenger Facebook

Sem comentários: