terça-feira, 5 de fevereiro de 2019

Governu timoroan hakarak lori profesor portuguéz sira iha fulan ne'e nian laran


Ministra Edukasaun timoroan nian hatete iha loron-segunda ne'e katak nia hein atu konklui iha fulan ne'e nian laran sosa viajen profesor portuguéz sira envolvidu iha projetu eskola referénsia sira iha Timor-Leste, ne'ebé maka hein tiha ona iha semana barak nian laran hodi bele halo viajen ba Dili.

"Ami iha prosesu aprovizionamentu viajen profesor sira nian. Ami hein katak durante fulan Fevereiru ne'e profesor sira bele desloka ona ba Timor-Leste", hatete Dulce Soares, ministra Edukasaun Juventude no Desportu timoroan nian ba Lusa.

"Maski situasaun iha Timor-Leste ne'e, ami esforsa hodi rezolve situasaun ne'e hodi bele mai sedu liu. Ami koopera hela ho embaixada portugueza iha asuntu ne'e", nia refere.

Fonte kooperasaun portugueza nian konfirma ba Lusa katak, hafoin tinan barak tutuir malu ba atrazu sira hosi parte Portugal nian, iha preparasaun no asinatura ba kontratu profesor sira nian, kumpri kalendariu ba tinan ne'e nian.

Profesor sira ne'e iha kontratu no simu salariu, iha semana barak nian laran ona, iha Portugal, hein hela simu billete aviaun nian - ne'ebé maka iha ámbitu projetu nian ne'e hosi responsabilidade Timor-Leste nian maka selu salariu kompletu iha teritoriu timoroan.

Maski anu letivu iha Sentru Aprendijazem no Formasaun Eskolar (CAFE) nian komesa tiha ona iha meadu fulan Janeiru, profesor portuguéz na'in 130 seidauk iha nasaun ne'e, ne'ebé maka sei destaka ba eskola 13 iha Timor-Leste.

Dulce Soares la klarifika motivu ba atrazu sosa viajen sira ne'e.

Governante ne'e koalia ba Lusa iha aprezentasaun ba sestu numeru revista Tempu nian iha Dili, unika publikasaun totalmente ho lian portugueza iha Timor-Leste, editada hosi Eskola Portugueza Dili.

Numeru 6 publikasaun nian, ne'ebé maka konta ho finansiamentu Uniaun Europeia nian, ne'e espesial ho konta no kontributu CAFE sira hotu nian iha Timor-Leste.

Iha ámbitu seluk, governante ne'e klarifika katak koordenadora timoroan ba projetu ne'e, Antonieta de Jesus, la halo parte iha grupu funsionariu kazual na'in 273 ne'ebé maka sira nian kontratu Ministeriu Edukasaun, Juventude no Desportu la renova iha final tinan 2018.

"Despaxu ne'e klaru: la abranje asuntu bilateral sira. Ida ne'e má interpretasaun hosi señora Antonieta", nia hatete, no afirma katak la afeta elementu sira ne'ebé ligadu ho projetu kooperasaun bilateral ho Portugal - eskola CAFE no projetu Formar Mais - ho Nova Zelandia (iha projetu pré-eskolar nian) no ho Governu australianu iha ensinu báziku.

"Kestaun ne'e, se iha duvida, lolos tenki koalia iha Ministeriu. Nia koordenadora parte timoroan sira nia. Ne'e la justu koalia ida ne'e iha publiku tanba ami esforsa hela iha kestaun ne'e", nia hatete.

Dulce Soares hatete katak too momentu ne'e seidauk hasoru malu ho koordenadora timoroan ne'e, nia afirma katak objetivu maka "mantein ninian kontratu hodi apoiu projetu ne'e".

Fonte ligada ho projetu ne'e konfirma ba Lusa katak Antonieta de Jesus la partisipa iha reuniaun sira ne'ebé relasiona ho projetu ne'e. Lusa la konsegue hetan komentariu ida hosi koordenadora ne'e.

Rekorda mós katak, atualmente funsiona eskola CAFE hamutuk 13 iha Timor-Leste, ida iha kada kapital munisipiu 12 nian no mós iha kapital Rejiaun Administrativa Espesial Oecusse-Ambenu (RAEOA).

Eskola sira, ne'ebé maka konta ho alunu sira hamutuk na'in 7.000, tuir kurikulu nasional no uza portuguéz hanesan lian instrusaun nian iha nivel hotu eskolaridade nian.

Projetu ne'e mosu hosi "fó edukasaun publika ida ho kualidade, ho uzu lian portugueza hodi hanorin iha disiplina hotu-hotu", hodi fó "formasaun ho lian portugueza ba universitariu resém-graduadu sira no ba profesor foun sira" no forma ho reforsa kapasidade profesor no administradu hosi eskola publika lokal sira.

Projetu ne'e integra besik profesor portuguéz sira na'in 130 no profesor sira 110 no profesor estajiariu timoroan sira hamutuk na'in 62.

Anualmente adisiona turma tan foun ida ba nivel eskolaridade seguinte no tinan ne'e CAFE sei iha turma sira ensinu sekundariu nian ba dahuluk.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: