sexta-feira, 12 de abril de 2019

ONU Komprometidu Apoiu Hakotu Hamlaha iha TL


DILI, (TATOLI) - Ajénsia Organizasaun Nasaun Unidas (ONU-sigla portugés) kompostu hosi  Organizasaun Nasaun Unidas ba Ai-han no Agrikultura (FAO-sigla inglés), Fundus Nasaun Unidas ba Labarik (UNICEF-sigla inglés), Programa Mundial Ai-han (WFP- sigla Inglés), Organizasaun Saúde Mundiál (WHO-sigla Inglés), komprometidu atu hamutuk ho estadu Timor Leste  hakotu problema hamlaha hodi hasae nutrisaun ba kombate ma-nutrisaun.

Koordenadór Rezidente ONU iha Timor-Leste, Roy Trivedy, hato’o sira nia kompromisu ne’e bainhira hamutuk ho governu hodi lansa sira nia relatóriu rejionál  iha Otél Timor, Dili, ohin,  revela katak redusaun númeru  ema hamlaha no ma-nutrisaun  ba labarik ki’ik pratikamente  lao neineik iha parte barak iha rejiaun Ázia no Pasífiku inklui Timor-Leste.

Intermus Timor-Leste,  Roy Trivedy, apresia ho polítika governu atu luta kontra hamlaha no hasae nutrisaun ai-han hodi kombate problema ma-nutrisaun tanba ne’e ONU hakarak servisu hamutuk ho governu atu hare ba asuntu ne’e.

Nia dehan, iha rejiaun Ázia no Pasífiku metade populasaun ho problema ma-nutrisaun iha mundu kuaze metade Biliaun (Millaun 486) no iha Timor-Leste pruvolta porsentu 40, liuliu labarik ho tinan 6 mai kraik maka enfrenta problema ma-nutrisaun.

Relatóriu ne’e hatudu katak númeru ema ne’ebé hamlaha kuaze laiha mudansa ba tinan rua ikus ida ne’e  sei prejudika objetivu dezenvolvimentu sustentavel atu hakotu ma-nutrisaun ho forma hotu iha 2030.

Ajénsia internasionál hirak ne’e otimista katak hosi rezultadu ne’e sei kontribui ba diálogu ne’ebé informativu, laiha dúvida no parseiru hotu tenke esforsu maka’as liután atu aselera progresu ba hakotu hamlaha, hodi hasae nutrisaun ho asaun hahú agora.

Oportunidade ne’e, Sekretáriu Jerál hosi Ministériu Agrikultura no Peska, César José da Cruz  hatete, governu iha ona polítika atu hakotu problema hamlaha hodi hasae nutrisaun liuhosi produsaun ai-han iha rai laran ho kualidade.

Atu implementa polítika ne’e maka governu kontinua servisu hamutuk ho parseiru internasionál hirak ne’e atu resolve. Nune’e, Ministériu Agrikultura no Peska nia servisu atu haree kualidade ai-han hodi hasae produsaun, tanba ne’e, ministeriu servisu hamutuk ho parseiru sira hotu atu haree kona-ba ma-nutrisaun”, hateten César José da Cruz.

Problema hela fatin, bee mós, saneamentu, estrada, ai-han  no seluk tan, hateten César da Cruz, kontribui hodi hamosu  problema ma-nutrisaun, tanba ne’e, atu kombate kestaun ne’e,  governu estabelese ona Konsellu Nasionál Seguransa Alimentár Timor-Leste (KONSANTIL) hodi involve ministériu agrikultura, saúde, edukasaun no seluk tan.

Tuir relatóriu ONU ne’ebé  Koordenadór Rezidente Roy Trivedy ho ninia ekipa aprezenta ba Primeiru Ministru Taur Matan Ruak, foin lalais ne’e, indika  situasaun nutrisaun iha Timor-Leste rejista, porsentu 50 labarik tinan neen mai kraik fó susu ben inan exluzivu durante tinan 2 fulan neen, labarik ma-nutrisaun 46%, krekas 40%, krekas aas 40%, sofre anemia tinan lima mai kraik 40%, feto 24% hosi tinan 15-49 sofre problema anemia.

Hosi persentajen labarik tinan 5 mai kraik ne’ebé hasoru problema stantin  iha kada munisípiu hanesan  Ainaro 60%, Bobonaro 53%, Viqeuque 52%, Baucau 51%, Oe-Cussé 51%, Covalima 48%, Liquiça 47%, Manatuto 46%, Aileu  46%, Dili 42 %, Lautem 41%, Manufahi 38% no Ermera 29%.

Atu resolve problema ne’e , ONU  fó hanoin  dalan ida maka kolaborasaun servisu entre instituisaun oi-oin, hanesan iha área Saúde, edukasaun, agrikultura, bee no sanitasaun no seluk tan.

Jornalista: Agapito dos Santos | Editór: Francisco Simões

Imajen: Sekretária Jeral Ministerio Agrikultura no Peskas (MAP), Cesar José da Cruz ho Koordenadór Koordenadór Rezidente ONU iha TL, Roy Trivedy, halo lansamentu Relatoriu Seguransa Aihan no Nutrisaun 2018- Vizaun Jeral Konaba Rejiaun Azia Pasifiku. Imajen/Egas Cristovão

Sem comentários: