sexta-feira, 5 de abril de 2019

Prezidente Filipina nian admiti muda nasaun nia naran tanba iha ligasaun kolonial


Prezidente Filipina nian admiti ona muda nasaun nia naran hodi halakon ligasaun kolonial, tanba arkipélagu ne'e hetan ona nomeasaun hodi halo homenajen ba liurai-mane foun hosi España, iha tinan 1543, divulgasaun ne'ebé halo iha loron-segunda ne'e.

"Ha'u seidauk hanoin naran partikular ida maibé ha'u gosta muda naran ne'ebé iha ligasaun ba liurai-mane Felipe hosi España", afirma hosi Rodrigo Duterte durante serimónia ida, iha loron-domingu, iha provínsia Basilan, iha súl nasaun nian.

Deklarasaun mosu semana hirak hafoin xefe Estadu filipinu sujere hodi muda nasaun nia naran ba Maharlika ne'ebé refere ba pasadu pré-hispániku hosi Filipina nian.

Maharlika, iha lian malaiu, iha ligasaun ba sivilizasaun sosial dahuluk sira ne'ebé maka hela ona iha illa Luzon, illa boot Filipina nian, antes kolonizasaun española, ne'ebé dura ona sékulu tolu resin to'o tinan 1898.

"Liuona tempu barak. Iha naran sira seluk. Iha Mindanao ka Luzon laiha tan islamizmu, ita sai konvertidu ho dalan brutal. Sira [ema españól sira] oho ona iha tempu ne'ebá ema sira ne'ebé lakohi sai kristaun", haktuir hosi Duterte ne'ebé maka haktuir iha transkrisaun hosi diskursu ne'ebé fó sai agora.

Ditador antigu filipinu Ferdinand Marcos, ne'ebé Duterte hanesan admirador deklaradu ida, tenta mós durante nia mandatu naruk (1965-1986) hodi muda naran atual nasaun nian ba Maharlika.

Tuir Duterte, naran Filipina, iha ligasaun ba heransa hispániku ho kristaun, diskrimina komunidade musulmanu filipinu nian ne'ebé konsentra liuliu iha illa meridional Mindanao.

Konstituisaun atual tinan 1987 permiti mudansa maibé presiza konkordánsia hosi Kongresu no ratifikasaun iha referendu hosi maioria populasaun.

Lusa | Iha Sapo TL

Sem comentários: