quarta-feira, 10 de abril de 2019

Projetu Portu Tibar nian rekoñesidu ho prémiu internasional


Projetu hosi portu foun Tibar nian, iha besik Díli, hetan rekoñesimentu ho prémiu internasional ida hanesan parseria públiku-privadu di'ak liu hosi Ázia ho Pasífiku, ne'ebé fó hosi organizasaun IJ Global, fó sai hosi responsável sira hosi obra ne'e iha loron-tersa.

Iha komunikadu, responsável sira hosi Portu Tibar nian esplika katak prémiu hosi Parseria Públiku-Privadu ne'ebé di'ak liu hosi Ázia Pasífiku fó hosi IJ Global, organizasaun ida líder mundial iha infraestrutura sira no finansiamentu hosi projetu sira no ne'ebé tinan-tinan rekoñese projetu setorial sira ne'ebé di'ak liu.

"Rekoñesimentu internasional ne'e fó ba PPP dahuluk ne'ebé dezenvolve iha Timor-Leste hanesan konkista boot ida ba Governu no impulsu loloos ida ba projetu sira tuirmai ne'ebé agora daudaun iha hela preparasaun", refere iha nota ida hosi unidade hosi ezekusaun hosi projetu ne'ebé haruka ba Lusa.

"Hatudu mós katak dalan ne'ebé halo ba dezenvolvimentu hosi projetu sira PPP nian fó daudaun rezultadu no alkansa ona objetivu sira", nia subliña.

Ho durasaun ida konstrusaun ba tinan tolu, Portu Tibar, ne'ebé nia primeira pedra lansa iha fulan-Agostu tinan liubá, hanesan projetu boot dahuluk iha modelu parseria públiku-privadu no projetu boot hosi infraestrutura ne'ebé nunka akontese iha Timor-Leste.

Responsável sira hosi projetu konsidera katak "estratéjia Timor-Leste iha área PPP hanesan sensatu no iha susesu", ho projetu sira ne'ebé halo ho baze "iha enkuadramentu legal no institusional ida ne'ebé permiti baze metin sira ba implementasaun" hosi projetu sira hanesan ne'e iha nasaun.

Sentral ba prosesu ne'e maka kriasaun hosi Unidade hosi Parseria Públiku-Privadu sira no Empréstimu sira (UPPPE), ho defeza hosi Ministériu Finansa, ho konsultor sira ne'ebé "kualifikadu tebes".

Unidade Tékniku hanesan responsável ba "dezenvolvimentu polítika no lejislasaun nian no regulamentasaun ne'ebé adekuadu antes hahú PPP ruma, nune'e mós ba identifikasaun hosi potensial projetu sira PPP nian no análize ba nia viabilidade".

Lokaliza iha kilómetru 10 resin hosi oeste Díli nian, iha tasi-ibun Tibar, projetu ne'e hetan partisipasaun hosi International Finance Corporation (IFC), hosi grupu Banku Mundial.

Faze dahuluk hosi projetu (konstrusaun, ekipamentu ho operasaun portu nian) avalia ho folin dolar millaun 278,3 (euro millaun 238), ho Governu timoroan selu ho dolar millaun 129, 45 (euro millaun 110,7), no parseiru privadu sira seluk ho millaun 148,85 (euro millaun 127,3).

Iha faze daruak, iha ona esplorasaun, Bolloré hakarak investe dolar millaun 211,7 resin (euro millaun 181,1), iha parte barak mai hosi reseita sira hosi atividade portuáriu nian.

Bolloré kontrata ona empreza públika xineza China Harbour ba konstrusaun projetu nian.

Agora daudaun projetu ne'e iha hela faze drenajen nian, ne'ebé sei hasai tan rai hamutuk millaun 3,5 metro kúbiku, antes hahú prosesu reklamasaun ba tasi hosi hektar 28 no konstrusaun hosi kais prinsipal.

Kais ne'e, ho 639 ba kuaze metru 60, inklui plaka betaun ida ne'ebé tau iha pilar besik hamutuk 630 ne'ebé sei hakoi ho klean ida metru 70.

Projetu iha "aranke falsu" oioin, nia serimónia dahuluk ba lansamentu primeira pedra akontese iha fulan-Juñu 2017, lidera hosi ministru Planeamentu no Investimentu Estratéjiku iha momentu ne'ebá, Xanana Gusmão, ho responsável sira hosi konsórsiu ne'ebé lidera hosi franseza Bolloré.

Kestaun sira kona-ba finansiamentu ho subkonstratasaun afeta mós inísiu hosi projetu ne'e, haktuir hosi responsável sira hosi obra.

Lisensa balun ne'ebé presiza ba parte hosi projetu, hanesan kazu hosi pedreira ne'ebé sei fornese obra sira ba Portu foun, seidauk fó sai hosi Governu, hatete hosi sekretáriu Estadu Ambiente nian, Demétrio de Amaral de Carvalho, ba Lusa.

Lusa | Iha SAPO TL

Sem comentários: