quinta-feira, 11 de abril de 2019

Sentru formasaun iha agrikultura sustentável ho permakultura iha illa timoroan Ataúro


Illa timoroan Ataúro, iha norte kapital Díli nian, hahú semana ne'e sei iha sentru foun ida ba formasaun iha agrikultura sustentável no permakultura ne'ebé hakarak prenxe parte sira ne'ebé maka falta ne'ebé maka komunidade lokal sira hasoru.

Fernando Madeira, kordenador ida hosi kordenador na'in haat hosi projetu, esplika ona ba Lusa katak inisiativu hahú hosi vontade hodi harii sentru formasaun ida iha agrikultura sustentável no permakultura iha Ataúro, ne'ebé komunidade lokal moris iha falta barak iha área oioin inklui iha formasaun.

"Hanesan zona ida izoladu, lahó eletrisidade, ho susar hetan bee, iha parte ne'ebá iha Ataúro populasaun laiha mós asesu ba eskola sekundáriu sira", Fernando Madeira, hosi organizasaun naTerra, promotora hosi inisiativu ne'e, esplika ba Lusa.

"Ami hakarak prenxe mamuk sira ne'ebé maka sente iha zona ne'ebé labarik sira bele ba de'it eskola primária. Nune'e ami kria oportunidade sira hosi kapasitasaun profisional ba joven sira ne'e", nia hatete.

Sentru sei fó formasaun iha área oioin sira hanesan lian, karpintaria, peska ho, hanesan natural, agrikultura sustentável ho permakultura, ho jardin ida ne'ebé permiti "hatudu téknika oioin" no ne'ebé sei ajuda halo sentru rasik hanesan "autosufisiente iha nível alimentar".

Projetu, ne'ebé hahú iha tinan rua ho balun, envolve komunidade lokal, ne'ebé ajuda ona identifika fatin di'ak ba projetu nune'e mós oinsá harii infraestrutura sira, ne'ebé inklui akomodasaun ba partisipante na'in 30 no sala aula sira nian.

Inisiativu hanesan hosi asosiasaun lahó finalidade lukrativu naTerra, ne'ebé dezenvolve ona iha Timor-Leste projetu edukasaun oioin ba dezenvolvimentu sustentável.

Lokaliza iha kilómetru 30 resin hosi Díli, illa Ataúro moris ho limitasaun sira asesu nian ba informasaun no edukasaun, espplika hosi Fernando Madeira, hodi haree katak estudante sira iha de'it asesu ba eskola primária no hafoin ne'e tenki husik illa.

"Alternativu sira liuhosi agrikultura tradisional subsisténsia nian ho peska, ne'ebé bele hadi'a ho introdusaun hosi téknika agríkola ho piskatória foun sira", nia refere.

Madeira esplika ona katak ba projetu ne'e naTerra serbisu nafatin ho Governu Timor-Leste, Organizasaun hosi ONU ba Agrikultura ho Alimentasaun (FAO) ho Konservasaun Internasional.

Projetu ne'e finansia ho apoiu hosi Fórum Diálogu Índia-Brazil-Áfrika-Súl (koñesidu ho sigla IBSA), kria iha fulan-Juñu 2003 hanesan espasu koperasaun súl-súl, hodi promove inisiativu sira dezenvolvimentu nian iha parte oioin iha mundu.

Inisiativu iha nia parseiru sira hanesan Embaixada Portugal nian iha Díli, organizasaun timoroan PERMATIL ho koperasaun alemaun GIZ, nune'e mós iha partisipasaun hosi voluntáriu sira hosi programa MOVE (hosi Portugal), Avi ho European Voluntary Service.

Membru hosi Rede Global hosi EcoVilas (GEN), naTerra harii iha tinan 10 liubá "ho intensaun hodi apoia dezenvolvimentu sustentável iha Timor-Leste hodi apoia iha koñesimentu antigu sira hosi komunidade lokal sira".

Inisialmente iha sede iha Baucau, naTerra harii ona sentru ida hosi prátika permakultura no agrikultura sustentável ba peskiza, propagasaun ai-horis sira no fini sira, no viveiru komunitáriu ida hosi ai-hun sira ne'ebé fó fuan.

Agora daudaun iha banku ida ho fini sira, iha Baucau ho Díli, ho variedade hosi ai-horis no ai-hun sira hamutuk 130 resin ne'ebé maka katalogadu, partisipa iha asaun formasaun oioin ba ema lokal sira ho parseiru oioin.

Hahú hosi tinan 2011, naTerra simu ona voluntáriu sira hosi mundu tomak ne'ebé atua iha área sira hanesan edukasaun ambiental, permakultura, veterináriu, kaptasaun ho armazenamentu hosi udan-been, promove ekonomia lokal, banku sira ba fini sira no dezenvolvimentu komunitáriu.

Faze foun hosi projetu ne'e maka sei buka finansiamentu ho parseria sira ba tinan rua oinmai ba atividade sira no nia objetivu maka atu sentru sai hanesan autosustentável hahú hosi tinan 2012 ho inisiativu sira hanesan Kursu Sertifikadu sira, Turizmu Étiku sira no Fa'an Produtu sira.

Objetivu maka liga mós sentru ba sentru formasaun agríkola sira seluk, inklui hosi Universidade Nasional Timor Lorosa’e (UNTL), oferese estájiu prátiku sira, kestaun ida ne'ebé maka sei senti falta maka'as iha nasaun.

Lusa | hia SAPO TL

Sem comentários: