sexta-feira, 10 de março de 2017

Lugu, kandidatu prezidensial ne'ebé hakarak diálogu ho konsensu nasional

José Luis Guterres, nia belun sira bolu ho naran Lugu, garanti iha reseita hodi sai nu'udar Prezidente timoroan nian: experiénsia internasional no kapasidade no vontade hodi buka konsensu, halibur timoroan sira hodi evita dezakordu no halo nasaun avansa.

"Timor presiza prezidente ida ne'ebé hatene hetan konsensu, prezidente ida ne'ebé bele reprezenta nasaun ho dignidade, ho matenek, iha estranjeiru, no ho kapasidade iha nasaun buka konsensu nesesáriu hodi labele monu fali iha situasaun instabilidade nian", nia hatete iha entrevista ida ba Lusa.

Iha pozisaun dalima iha boletin votu entre kandidatu na'in ualu ba eleisaun prezidensial sira iha loron 20 Marsu, José Luis Guterres konsidera katak independente hosi kestaun partidáriu sira, Timor-Leste "presiza konsensu nasional sira" maski bainhira iha opiniaun ne'ebé la hanesan.

"Líder sira presiza hetan konsensu entre sira, no hatene hetan konsensu iha kestaun importante sira ba nasaun. Tenki halo diálogu no debate hodi hetan solusaun di'ak ba nasaun", nia defende.

"Bainhira iha nasaun estranjeiru ida ne'ebé hakarak estraga ka halo Timor-Leste sai hanesan estadu falladu ida, asaun dahuluk ne'ebé halo maka hamosu desakordu, deskonfiansa entre lideransa nasional no tanba ne'e ha'u defende maka'as katak líder polítiku sira, la haree ba partidu polítiku, militar ka sivil, presiza iha uniaun", nia konsidera.

Maski opiniaun ne'ebé la hanesan iha "importánsia no di'ak ba demokrasia no nasaun" labele iha desakordu iha tema sira importante tebes hanesan ezemplu definisaun ba fronteira tasi nian, prosesu ne'ebé lidera hosi Xanana Gusmão ne'ebé tenki hetan apoiu hosi ema tomak.

Lian ida hosi parte externu rezisténsia timoroan nian hasoru okupasaun indonéziu, Lugu sai ona nu'udar embaixador iha ONU, ministru Negósiu Estranjeiru no visi-primeiru-ministru entre tinan 2007 no 2012, iha tempu ne'ebé Timor-Leste rekupera hela hosi krizi maka'as tinan 2006 nian.

Xanana Gusmão lidera ona AMP, Aliansa hosi Maioria Parlamentar (AMP), no Frente Mudansa (ne'ebé hahú hanesan Fretilin Mudansa) to'o iha ezekutivu hafoin hetan tiha, liuhosi votu di'ak ida, hodi halakon obstákulu 3% ne'ebé permiti nian hodi halo parte iha Parlamentu Nasional.

Ohin loron nia hatete katak hakarak lori ba Prezidénsia experiénsia boot ida ne'ebé inklui pasajen "gratifikante" ida liuhosi Governu ne'ebé nia destaka lideransa ne'ebé nia halo iha ekipa interministerial ne'ebé rezolve ona problema hosi ema deslokadu iha nasaun laran hamutuk rihun resin tanba krizi tinan 2006 (ne'ebé Timor-Leste kuaze tama iha konflitu internu boot ida).

Empeñadu hodi "kontribui ba dezenvolvimentu, estabiliza demokrasia no hametin liberdade" Timor-Leste nian, kandidatu ba eleisaun sira nian iha loron 20 Marsu hatete katak aprezenta aas nu'udar "oan-mane ida hosi rai nian" ne'ebé disponível hodi "kontinua serví povu".

Fiar iha apoiu maka'as ida, Lugu salienta diferensa sira ne'ebé haketak nia hosi kandidatu favoritu, atual prezidente Fretilin nian, Francisco Guterres Lu-Olo, kompañeiru iha partidu durante tinan 30.

Hadook aan hosi nia antigu partidu iha tinan 11 nia laran, tanba protestu ba lideransa Lu-Olo no Mari Alkatiri nian, no hafoin pasajen hosi Governu hahú, iha inísiu 2015 nian no formasaun ba ezekutivu VI ne'ebé lidera hosi Rui Araújo, hodi fila ba parlamentu.

Bainhira hatán kona-ba membru na'in rua hosi FM hadook hosi Governu - ne'ebé iha membru hosi partidu tolu seluk ho reprezentasaun parlamentar - José Luis Guterres hatudu komprensivu ho desizaun ne'e.

"Iha nesesidade ida hosi Xanana hodi hakbesik ba Fretilin", até hodi evita "krizi ne'ebé ami hetan iha 2006. FM la haree de'it kestaun partidáriu maibé ami haree ba nasaun iha parte ba nesesidade nasional sira", nia refere.

Nia insisti iha ajenda "alternativu" ida ne'ebé foka iha diversifikasaun ekonómiku no defende knaat ativu liu hosi Estadu iha parte ne'e, inkluiajuda ho liña sira kréditu nian hodi nune'e emprezáriu timoroan sira bele dezenvolve projetu sira ne'ebé ajuda hamenus dependénsia iha importasaun sira hosi Indonézia.

"Tinan-tinan ami importa sasán ho folin dolar millaun 300 resin. To'o bee. Ho esforsu balun ami bele hamenus dependénsia ne'e. Maibé área privadu laiha osan. Estadu bele ajuda, apoia emprezáriu nasional sira hodi la depende liu ba importasaun hosi Indonézia", nia explika.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: