terça-feira, 8 de novembro de 2016

Eskola privadu lian portugeza nian loke iha semana oinmai iha Díli


Kadoo elétriku ida, ai-saar sira no kateri hodi tesi ai sira fó lian ba preparativu ikus sira hosi Escola da Criança Fernando Sylvan, eskola privadu dahuluk ho lian portugeza ne'ebé loke odamatan sira iha Díli iha semana oinmai. 

Serbisu-na'in sira, iha loron-segunda ne'e, halo ona serbisu ikus sira ba parte liur hosi kompleksu ne'ebé instaladu iha embaixada antigu ida iha Praia dos Coqueiros, iha zona osidental kapital timoroan nian, no iha parte laran halo serbisu sira ne'ebé koloridu liu hodi fó benvindu ba alunu na'in 110.

Profesór na'in tolu kontrata ona iha Portugal no ekipa diretivu marka prezensa iha loron-segunda ne'e hodi tau meza ki'ik sira no kadeira sira, hodi hakotu parte bersáriu nian, sala reuniaun sira nian, fatin haan nian no sala sira seluk ne'ebé sei simu, iha faze dahuluk alunu sira hosi pré-eskolar no hosi tinan rua dahuluk siklu dahuluk nian.

"Ami iha ona inskrisaun barak. Ami sei iha fatin mamuk maibé ami foin maka hahú fó sai loloos tanba ami hakarak hakotu prosesu tomak. Ami hein atu ne'e bele nakonu", hatete ba Lusa.

Iha fatin sira iha boneka sira, jogu sira, livru sira no material didátiku sira seluk ne'ebé fó kór ba fatin ida ne'ebé pinta ona ho kritériu sira ne'ebé husu hodi nune'e eskola ne'e bele rekoñesidu hosi Ministériu sira Edukasaun nian hosi nasaun rua ne'e, Portugal ho Timor-Leste.

Prosesu ida ne'ebé kleur no komplikadu, hanesan esplika ba Lusa hosi sósia no fundadór ida eskola nian, Maria de Fátima Hog, ne'ebé konfirma ona katak hein hela semana ne'e dokumentu ikus hosi autoridade timoroan sira hodi nune'e eskola ne'e bele loke ho normalidade.

"Susar boot maka iha autorizasaun sira no lisensa sira iha tempo ne'ebé kleur no iha ekipamentu. Iha ne'e laiha buat ida. Buat hotu mai hosi Singapura, ne'ebé ami hili hodi hanoin katak bele to'o lalais iha ne'e maibé la akontese ida. Tanba ne'e, projetu ne'e atraza oituan", nia hatete.

Ministru Edukasaun António da Conceição hatete ona ba Lusa katak etapa burokrátiku besik hotu ona no nia rasik fó ona despaxu ida hodi nune'e lisensa no dokumentasaun importante sira bele fó ba eskola, projetu ne'ebé nia felisita tiha ona.

"Hanesan projetu sira ne'ebé tulun hodi hadi'a ami nia sistema edukativu no kondisaun sira ne'ebé oferese ba timoroan sira. Timoroan sira buka nafatin buat ne'ebé di'ak ba sira nia oan no eskola ne'e hanesan hatán mós ba populasaun sira nia interese", hatete hosi governante.

Tinan barak nia laran hodi serbisu ho lansa projetu ida ne'ebé, tuir esplikasaun hosi Maria de Fátima Hog, hodi bele hatán ba ensinu portugés ne'ebé ema buka maka'as iha Timor-Leste ne'ebé nia haree katak sei iha defisiénsia, iha sistema públiku, iha kuantidade no mós iha kualidade.

Escola Portuguesa Ruy Cinatti, iha Díli, iha ona nia limiti sira, ho alunu na'in 900 resin no família atus resin ne'ebé tama iha lista naruk ida hodi hein no eskola privadu sira seluk iha nasaun nian ne'ebé fó de'it kuríkulu iha lian ingleza.

"Iha nesesidade boot ida iha Timor-Leste. Portugés hanesan lian ofisial Timór nian no labarik barak maka seidauk ko'alia lian portugeza. Tanba ne'e ami tenta oferese ho kuríkulu portugés nian, ho profesór portugés sira hanesan alternativu ida ba eskola sira seluk", nia hakotu.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: