sexta-feira, 25 de setembro de 2015

SEPFOPE-KSTL DISKUTE ESBOSU LEI TRABALHADORES


Governu liu husi Sekretario Estado Politika Formasaun Profesional no Empregu (SEPFOPE) hamutuk ho Konfederasaun Sindikatu Timor-Leste (KSTL) no mos Camara Comercio Industria-Timor Leste (CCI-TL) halo diskuasaun ba esbosu lei sindikatu trabalhadores.

Diskusaun ne’e ofesialmente loke husi Direktur Jeral SEPFOPE, Jacinto Barros Gusmão akompanha mos husi Sekretario Jeral KSTL, José da Conceição da Costa no mos reprezentante CCI-TL.

“Hau hakerek hateten deit katak, Lei ida ne’e kona ba rejistu sindikatu trabalho nian, tanba ita hatene katak desde ita nia lei numeru 4/2012 koalia kona ba lei trabalho nian iha artigu 132 mos koalia kona ba sindikatu ninian, ne’ebe ita hare katak iha ne’eba koalia enjeral maka ita presija halo dekretu lei ida para atu bele kompleta lei inan ne’ebe mak iha, ida ne’e esbosu lei ida ne’ebe halo ona atu hodi hare oinsa maka atu rejistu sindikatu hot-hotu para atu bele oinsa sira halo protesaun trabalhador sira iha serbisu fatin,” hateten Direktur Jeral SEPFOPE, Jacinto Barros Gusmão ba Jornalista sira iha Centro Treinamentu Tibar, Tersa (22/09/2015).

Jacinto hatutan, Esbosu lei ida ne’e mos inportante hodi nune’e ita bele hari’i sindikatu iha serbisu no oinsa maka hodi rezolve problema iha esbosu lei ne’e mos obrigatorio no ninia deveres sira iha hotu ne’ebe liu husi diskusaun ida ne’e atu deskute diak liu tan hodi hetan rezultadu ne’ebe mak diak.

Lei ne’e prepara husi SEPFOPE ne’e maka sei halo konsultasaun publiku li-liu ba iha tripartida kompostu husi Sindikatu sira, tanba sira mak reprezenta trabalhador, CCI-TL ne’ebe reprezenta empregador ka kompahia, instituisaun tolu ne’e hamutuk para hare didiak para labele halo diskriminasaun ba malu no tenke proteje oinsa maka kompanhia sira bele fo serbisu ba trabalhador sira, bele hare sira nia dereito no trabalhador sira oinsa serbisu ho diak hodi fo lukru mos ba kompanhia sira.

“Durante ami halo monitorizasaun ba trabalhador sira uja SEPFOPE uja deit lei trabalho ne’ebe nia regula jeralmente la espesifiku ne’ebe agora presija duni esbosu ida ne’e para regula espesifiku kona ba sindikatu trabalhor ninian, sira bele hari’i sindikatu iha sira nia serbisu fatin, hanesan trabalhador iha serbisu fatin liu husi ema nain lima bele hari’i sindikatu ida para atu proteje sira nia dever no dereito iha serbisu fatin hodi nune’e kompanhia labele viola sira nia dereito. Maibe atu hari’i sindikatu iha serbisu fatin tenke bazeia ba lei, labele hari’i arbiru, tanba sindikatu hambrik ema ne’ebe mak sai ona trabalhador ne’ebe mak seidauk sai trabalhador labele sai sindikatu, tanba esbosu lei regula klaru ona,” esplika Jacinto.

Tuir SEPFOPE nia hatene rejistu ona kompanhia 9768 ih SERVE, ne’ebe kada kompanhia ida trabalhador nain liman entaun husi total kompanhia ne’e trabalhador kuaze besik ona ema rihun liman nulu.

Iha fatin hanesan, Sekretario Jeral KSTL, José da Conceição, hateten kata, KSTL apresia ho ne’ebe mak Governu liu husi SEPFOPE halo kona ba esbosu dekretu lei ida ne’ebe mak sei koalia kona ba rejistrasaun organizasaun trabalhador no mos organizasaun empregador sira nian.

Iha lei numeru 4/2012 koalia tiha ona kona ba asuntu hirak ne’e, iha artigu 17 mak koalia kona ba oinsa organizasaun trabalhador sira nian no mos empregador sira nian ejiste ninia funsionamentu no mos atu bele hetan legalidade organizasaun hirak ne’e tenke halo rejistu ba instituisaun Governu ne’ebe mak responsavel ba elaboral.

“Iha lei ne’ebe mak agora dadauk iha kodigo trabalho iha artigu 17 mak koalia kona ba lalaok organizasaun trabalhor no empregador sira nian, mais tanba Governu hakarak dekreta tan lei ida ne’ebe mak koalia kona ba ida ne’e atu halo keta tiha ba ami KSTL simu deit, mais inportante liu mak ninia kontiudu esbosu ne’e. Husi ami nia parte ami hare katak esbisu lei ne’e iha aumentu artigo sanulu, mais infelismente iha artigu inportante balun ne’ebe mak ejiste tiha ona iha lei do trabalho la hatama iha esbosu lei ida agora ne’e tanba ne’e mak iha prosesu diskusaun ami sei koalia hodi hare diak liu tan,” dehan José.

Antes ne’e KSTL mos simu keixa husi trabalhdor sira nian hanesan despedemente ba trabalhor sira, maibe iha kazu balun laiha rajaun fundamental. Hafoin simu tiha halo analiza tiha identifika katak despedementu nee’ebe mak kompanhia halo ba trabalhor sira, tanba deit trabalhor ne’e ativo koalia kona ba ninia dereito no komesa organiza an iha sindikatu ka ema hirak ne’ebe mak sai delegadu sindikatu nian iha kompanhia sira.

“Ami simu mos keixa sira hanesan perhentian kerja tanpa alasan, ne’e ami hare katak kompanhia hapara trabalhador ne’e tanba deit involve an iha sindikatu, tanba ne’e maka iha esbosu ne’e tenke kaer metin nafatin principiu ida ne’ebe mak oinsa atu fo protesaun ba trabalhador ne’ebe mak involve an iha sindikatu, tanba iha kodigo elaboral preve, mais iha esbosu ida debate dadauk laiha, ,mais ami sei esfosu an liu husi debate ne’e atu hatama mos hodi nune’e bele proteje ita nia trabalhador sira diak liu tan,”

Hafoin simu tiha keixa KSTL tenta liu husi mediasaun ho kompanhia nain, durante mediasaun ho kompanhia nain mak laiha solusaun involve mos Governu liu husi SEPFOPE kuandu laiha solusaun ona maka dalan ikus ba iha Tribunal.

Diskusaun ba esbosu lei ne’e hala’o durante loron ida ne’ebe mak partisipa husi trabalhador no mos funsionarios SEPFOPE. mia

Jornal Nacional

Sem comentários: