sábado, 5 de dezembro de 2015

PORTUGAL FILA HODI HAMOOS IMAJEN - Eurico Guterres


Eis –líder milísia pró-Indonézia Aitarak, Eurico Guterres, akuza Portugál "na’ok" timoroan sira durante kolonizasaun tinan 450, no fila fali iha tinan 1999 hodi hamoos imajen ne’ebé husik hela "ho forma irresponsável" hanesan sai iha tinan 1975. 

"Portugál ukun povu Timor-Leste durante tinan 450. Sá mak Portugál halo? La iha!", akuza eis-gerrilleiru ne’e, iha entrevista ba ajénsia Lusa, no konsidera katak "buat ne’ebé Portugál halo mak na’ok direitu povu nian" no, depois, "iha tinan 1975, ho forma irresponsável Portugál husik hela populasaun Timor-Leste".

"Ida ne’e mak sala, pekadu ne’ebé Portugál komete, ne’ebé la bele simu, bainhira sira fila baTimor-Leste, iah tinan 1999, hanesan anju", nia konsidera.

Timor-oan ne’ebé agora ne’e ho nasionalidade indonézia, refere ba prosesu dolorozu iha deskolonizasaun portugeza, ne’ebé kria instabilidade iha territóriu no hamosu funu sivíl entre Frente Revolucionária do Timor-Leste Independente (Fretilin) no União Democrática Timorense (UDT).

Konflitu no portugés sira sai loke dalan ba períodu okupasaun indonézia durante tinan 24, ne’ebé hamate entre sivíl timoroan sira besik rihun 100 no memória violasaun tortura no hamlaha.

Iha entrevista ba jornál australianu Sydney Morning Herald iha tinan 2007, Eurico Guterres aleinde responsabiliza Lisboa, fó mós responsabilidade ba Jakarta no ba Nasoins Unidas ba violénsia mak rejista iha Timor-Leste iha tinan 1999, tanba permite referendu ba independénsia sein garantia uluk kondisaun seguransa.

Iha entrevista ba Lusa, Eurico Guterres, ne’ebé hanesan hun ba kampaña violenta kontra independentista timoroan sira iha tinan 1999, hatete katak "Indonézia tama iha Timor-Leste la’ós tanba nia hakarak rasik, maibé tanba parte balun hosi povu Timor-Leste nia hakarak katak liuhosi integrasaun ba Indonézia hanesan kompromisu hodi hapara funu sivíl ne’ebé Portugál kria".

Nia hatutan katak mosu invazaun indonézia "tanba mós insentivu hosi komunidade internasionál, liu-liu hosi Estadus Unidus no Austrália, ne’ebé preokupa ho ideolojia komunista mak buras" iha Timor-Leste.

"Tanba ne’e, tuir loloos Indonézia tama iha Timor-Leste ho misaun nobre, ne’ebé tenke valoriza", nia defende.

Maibé, "infelizmente, iha jenerál sira ezérsitu indonéziu nian ne’ebé, deliberadamente, aproveita integrasaun Timor-Leste nian ho Indonézia ba nia interese pesoál, família ka grupu nian hodi halo hahalok sira ne’ebé, depois, hafo’er Indonézia nia naran di’ak iha komunidade internasionál nia matan", nia kontinua, maibé la temi naran.

Eurico Guterres sai oan-kiak hafoin militár indonéziu sira oho nia aman, iha tinan dahuluk okupasaun nian.

Liga ho rezisténsia timoroan, Guterres konta katak ema detein nia iha tinan 1989 tanba forsa indonézia sira deskobre katak nia envolve iha planu atu oho Prezidente Suharto durante nia vizita iha Dili.

Prabowo Subianto, Suharto nia mane-foun ne’ebé dezempeña misaun oioin iha Timor-Leste, hili Eurico Guterres hanesan “senda de agente duplo” no, depois, hanesan servidór fiel indonéziu sira-nian iha territóriu.

Eis-líder milísia Aitarak hanesan ema únika ne’ebé detida tanba violénsia ne’ebé mosu hafoin referendu 1999 no hamate ema rihun, maibé hafoin tinan rua Supremu Tribunál Indonézia nian hasai tiha nia tanba la iha prova.

"Ha’u la arrepende ho buat ne’ebé ha’u halo, tanba iha momentu ne’ebá ha’u mós luta ba independénsia povu Timor Leste nian, maibé liuhosi dalan autonomia, tanba, tuir ha’u-nia opiniaun, autonomia hanesan mós ho independénsia", nia konfesa.

Ho dalan autonomia fó "tempu sufisiente hodi prepara independénsia Timor-Leste nian liuhosi vontade koletiva povu Timor-Leste nian, la’ós bazeia ba vontade ema ida nian, família ida nian ka grupu ida nian, hanesan agora ne’e", nia hatutan, no la temi naran.

Eurico Guterres, ne’ebé envolve iha polítika indonézia ne'e, afirma mós katak nia la tauk atu fila ba nia rain moris-fatin, maibé nia lakohi halo ida ne’e.

SAPO TL ho Lusa - Testu: Andreia Nogueira hosi ajénsia Lusa. Tradusaun: SAPO TL – Fotomontajen iha Pagina Global

Sem comentários: