quarta-feira, 9 de março de 2016

Rede sira tráfiku droga nian uza beibeik Timor-Leste - EUA


Rede internasionál sira tráfiku droga nian uza beibeik Timor-Leste hanesan zona ida transbordu nian, problema ne'ebé Governu timoroan hahú haree daudaun, konklui hosi Departamentu Estadu Norte-Amerikanu nian.

Iha nia relatóriu 2016 kona-bá Estratéjia Internasionál Kontrolu ba Narkótiku sira nian, Departamentu Estadu dedika kapítulu ida ho pájina tolu kona-bá kazu Timor-Leste nian, nasaun ne'ebé "sai hanesan merkadu ki'ik ba droga ilegal sira".

Maski nune'e, Departamentu Estadu hatete, "rede internasionál sira hosi tráfiku nian karik esplora nafatin nasaun hanesan zona transbordu nian".

Relatóriu hatete katak autoridade timoroan sira no observadór internasionál sira fiar katak trafikante sira aproveita daudaun fronteira mamuk sira hosi Timor-Leste no nia "kapasidade ki'ik hodi aplika lei" hodi lori narkótiku ilegal sira liuhosi Timor-Leste ba Indonézia no ba parte seluk iha rejiaun.

Tuir fonte timoroan sira ne'ebé haktuir hosi dokumentu, seidauk hatene kuantidade hosi droga sira ne'ebé liuhosi Timor-Leste hanesan metanfetamina sira, heroina, marijuana no kokaina.

"Timor-Leste foin hahú konsentra no komprende ho di'ak dimensaun hosi kestaun sira tráfiku nian. Iha vontade polítiku hodi kombate droga sira, maibé kuadru legal sira no investigasaun importante sira bele monta estratéjia nasionál di'ak ida hodi kombate tráfiku droga ne'ebé foun maka hahú daudaun", hatete hosi Departamentu Estadu nian.

Iha relatóriu hanesan, Guiné-Bissau sai hanesan sentru ida tránzitu nian hosi tráfiku kokaina hosi Amérika-Súl ba Europa.

"Laiha kapasidade ba aplikasaun lei iha nasaun, nia sensibilidade ba korupsaun, fronteira sira ne'ebé mamuk no nia lokalizasaun konveniente hamosu ambiente di'ak ida ba trafikante sira", hakerek hosi Departamentu Estadu iha pájina kona-bá Guiné-Bissau.

Departamentu Estadu akuza mós sistema polítiku guiniense nian tanba "sensibilidade no iha influénsia hosi trafikante sira droga nian" no hakerek katak "kumplisidade hosi responsável governativu sira iha nível tomak iha atividade kriminozu ne'e halakon avaliasaun kompletu no rezolusaun hosi problema".

Relatóriu haktuir gabinete ONU nian kona-bá Droga sira no Krimi (UNODC) hodi hatete katak konsumu droga nian hanesan problema ida ne'ebé aumenta iha Guiné-Bissau, maski iha nível ki'ik, maibé subliña katak laiha estudu sistemátiku ruma ne'ebé permiti avalia dimensaun hosi problema ne'e.

Kona-bá Cabo Verde, Departamentu Estadu konklui katak nasaun la'ós hanesan produtór importante ida narkótiku sira nian, maibé refere katak nia lokalizasaun estratéjiku iha Oseanu Atlántiku halo arkipélagu sai hanesan sentru tránzitu importante ida ba tráfiku kokaína nian ne'ebé mai hosi Amérika-Súl ba Europa.

Relatóriu subliña katak "governu kabu-verdianu foti ona medida sira hodi hatán ba tráfiku droga nian, ne'ebé tuir responsável governativu sira no públiku sira hanesan problema sériu ida".

Relatóriu refere área sira ne'ebé koperasaun norte-amerikanu ajuda Cabo-Verde hodi hasoru narkotráfiku, liuliu iha kombate ba hasoru brankeamentu kapitál, iha luta hasoru krimi liuhosi formasaun ba forsa armada sira no forsa polísia sira Cabo Verde nian iha asisténsia finanseiru no tékniku ba unidade investigasaun finanseiru hosi Ministériu Justisa ka fahe informasaun kona-bá aplikasaun lei nian.

SAPO TL ho Lusa – Foto: EPA@ António Amaral

Sem comentários: