terça-feira, 17 de maio de 2016

Investimentu Estadu nian sei ajuda atu diversifika ekonomia timoroan - PM


Investimentu públiku liuhosi Orsamentu Jerál Estadu bele ajuda atu diversifika ekonomia timoroan, ho nune’e bele adia senáriu bankarrota ne’ebé nasaun bele enfrenta iha menus hosi tinan 20, hatete primeiru-ministru ba Lusa.

"Ita tenke iha balansu ba nesesidade agora nian ho perspetiva ba bankarrota iha futuru. Ita labele haluha katak investimentu ne’ebé halo liuhosi OGE sei fasilita diversifikasaun ekonómika nasaun nian", tenik Rui Maria de Araújo ba Lusa.

"Maski ita seidauk iha kálkulu loos no finál kona-ba ne’e, hein katak investimentu Orsamentu Estadu nian konta mós ho ba prosesu diversifikasaun ekonomia nasaun nian, buat ne’ebé sei ajuda ita atu hadook-an uitoan hosi problema ne’e", nia esplika.

Rui Araújo ko’alia ba Lusa iha konkluzaun hosi Jornada Orsamentál iha ne’ebé nia lidera debate ho membru oioin hosi nia ezekutivu, deputadu, reprezentante sira hosi funsaun públika no sosiedade sivíl no parseiru dezenvolvimentu.

Enkontru ne’ebé aposta iha transparénsia debate orsamentál - totalmente nakloke ba imprensa - no marka arranke hosi prosesu preparasaun Orsamentu Estadu ba tinan oin.

Responsável oioin hosi Ministériu Finansa aprezenta ho klaru kona-ba previzaun reseita no despeza, dadus sira kona-ba senáriu makroekonómiku, nesesidade iha termu kumprimentu objetivu hosi dezenvolvimentu nasionál no fatór sira seluk hosi konta públika.

Dadus ne’ebé aponta, karik tendénsia iha gastu no reseita manteina, ba senáriu bankarrota iha 2035, bainhira Fundu Petrolíferu hotu - atualmente avaliadu besik dólar rihun millaun 16.

Bainhira hanoin koba-ba ne’e, Ministériu Finansa aprezenta ba debate envelope fiskál tolu ba 2017, relasiona ho soma projesaun reseita no levantamentu Fundu Petrolíferu hosi Rendimentu Sustentável Estimadu (RSE), ka valór ne’ebé sei sei permite atu la book kapitál hosi fundu ne’e rasik, maibé iha de’it nia rendimentu.

Senáriu ne’e baratu liu "maibé mós difísil liu" relasiona ho despeza ne’e limita orsamentu ho  de’it dólar millaun 702, soma loloos hosi previzaun reseita la’ós petrolífera ho tan RSE.

Iha segundu senáriu, tetu fiskál sa’e ba dólar rihun millaun buat ne’ebé implika nesesidade adisionál ho dólar millaun 317, ne’ebé bele hetan ka levantamentu maka’as hosi Fundu Petrolíferu ka hosi empréstimu.

Finalmente, iha senáriu ne’ebé boot liu, Ministériu Finansa propoin tetu máximu rihun millaun 1,2, buat ne’ebé implika levantamentu adisionál (ka empréstimu) ho valór dólar millaun 517 resin.

"Tetu serve hodi orienta ezersísiu planeamentu no orsamentasaun nian. Sein orientasaun klaru labele konklui prosesu ne’e. Maibé tenke reflete ita-nia kapasidade finanseira, iha medida sustentabilidade", afirma.

"Ita sei la define tetu ka define tetu irresponsável, iha sustentabilidade no kapasidade  implementasaun", nia hatete.

Rui Araújo rekoñese katak komplikadu bainhira servisu iha senáriu hosi problema vizível bankarrota iha 2035 nian, no konsidera katak bele servisu ho valór ne’ebé kontein iha gastu públiku, karik iha "maiór disiplina iha prosesu planeamentu no orsamentasaun".

Ba prosesu ne’e, xefe Governu defende análize progresiva bazeia ba nível envelope fiskál tolu.

"Tenke haree envelope tolu ne’e ho forma progresiva. Ita konsentra uluk iha millaun 702 ba despeza agora nian ho tan transferénsia públika no tuir mai ita haree konforme nesesidade no ita sei adianta", nia esplika.

Konta sira ne’ebé sei halo bazeia ba konta buat ne’ebé Governu define ona hanesan prioridade ba 2017: saúde, edukasaun, bee no saneamentu ho infraestruturas bázika.

Tama mós iha lista ne’e agrikultura (kombate hamlaha no nutrisaun ladi’ak) no eleisaun 2017, prezidensiál no lejislativa.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: