quarta-feira, 22 de junho de 2016

Empreza koreanu sai hosi projetu ho folin 720 MUSD iha súl Timor-Leste nian tanba atrazu


Koreanu Hyundai Engineering & Construction sai ona hosi projetu ne'ebé iha folin dolár millaun 720 hodi pinta no harii Baze Apoiu iha Suai ne'ebé Governu konsidera importante ba esplorasaun petrolíferu iha Tasi Timor.

Tuir imprensa koreanu, desizaun, ne'ebé afeta projetu ne'ebé koñesidu ho naran Tasi Mane, akontese tanba atrazu sira iha aprovasaun ikus hosi kontratu hosi parte justisa timoroan nian, ne'ebé prosesu ne'e no prosesu sira seluk paradu hela.

Hanesan Lusa fó sai ona iha fulan liubá, falta juís sira no atrazu sira iha nomeasaun no promosaun ba majistradu sira atraza daudaun serbisu hosi Tribunal Rekursu Timor-Leste nian, juridisaun úniku aas iha nasaun, ho prosesu barak maka blokeadu tanba falta quórum, inklui prosesu ne'e.

Prosesu paradu hafoin Governu rekore hodi xumba vistu préviu hosi Kámara Konta nian ba projetu ne'e (ida maka xumba hosi instánsia judisial ne'e) ne'ebé asina iha fulan-Agostu fulan liubá.

Hodi kontesta desizaun hosi Kámara Konta nian, Governu aprezenta ona rekursu sira iha loron 11 Novembru iha Tribunal Rekursu maibé prosesu ne'e la avansa ona tanba falta juís sira.

Agora daudaun, Tribunal iha de'it juís konselleiru na'in rua ne'ebé hala'o knaar sira, ho auzénsia hosi prezidente Guilhermino da Silva tanba problema sira saúde nian.

Vaga barak hosi juís konselleiru sira labele prenxe tanba laiha kondisaun sira ba avaliasaun hosi juís sira hosi instánsia dahuluk sira no nia posibilidade ba promosaun ba Rekursu, hanesan esplika hosi fonte sira hosi área judisial timoroan ne'ebé ko'alia ba ajénsia Lusa.

Ba nomeasaun no promosaun sira presiza atu juís sira hetan avaliasaun hosi majistradu sira ho kategoria superior sira ne'ebé, iha kazu ne'e, tenki fornese hosi Portugal iha ámbitu hosi protokolu bilateral koperasaun nian iha área justisa nian ne'ebé asina ho Timor-Leste iha loron 25 Fevereiru.

Fonte judisial konfirma ona ba Lusa katak hala'o daudaun prosesu selesaun no kontratasaun nain ba pelumenus majistradu na'in lima, ba Sentru Formasaun Jurídiku no ba Tribunal Rekursu nian, númeru ne'ebé sei aumenta ikusmai.

"Tanba Governu seidauk notifikadu kona-bá distribuisaun hosi prosesu sira ne'e ba juís responsável sira, Konsellu Ministru sira nian konsidera aprezenta reklamasaun ba prezidente Tribunal Rekursu nian tanba falta ka iregularidade hosi distribuisaun ne'e", refere hosi ezekutivu.

La'o Hamutuk, organizasaun ida hosi sosiedade sivil ne'ebé kestiona viabilidade hosi projetu Tasi Mane, fó hanoin katak Orsamentu Estadu nian tinan ne'e destina ba projetu ne'e ho folin dolár millaun 142 (millaun 64 resin iha empréstimu).

"Ami hein katak osan ne'e sei la uza ba Baze Suai bele relokadu ba Portu Tibar nian. Iha kazu ne'e, sei la presiza orsamentu retifikativu ida", konsidera hosi organizasaun.

Iha entrevista ba Lusa iha semana liubá visi-ministru Finansa nian hatete katak Governu konta aprova iha semana oinmai orsamentu retifikativu ida ba 2016 ne'ebé sei uza, liuliu hodi selu projetu sira infraestrutura sira ne'ebé hala'o daudaun.

Orsamentu retifikativu ne'e sei inklui dolár millaun 130 resin relasionadu ho kontributu hosi Governu iha ámbitu hosi kontratu parseria públiku-privadu ne'ebé asina iha fulan ne'e ho franseza Bolloré ba Portu foun iha Tibar.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: