sábado, 5 de novembro de 2016

Timor-Leste hanesan nasaun luzófona ne’ebé ho liberdade edukasaun maka’as - relatório


Timor-Leste hanesan nasaun luzófona ne’ebé ho dezempeñu di’ak iha Índise Liberdade Edukasaun, autoria hosi fundasaun Nova e Terra nomós hosi organizasaun la’os-governamentál Oidel, ho estatutu konsultivu iha UNESCO no Konsellu Europa nian. 

Índise Liberdade Edukasaun- - ne’ebé haree kona-ba evolusaun polítika nasionál no protesaun ho promosaun direitu ba liberdade edukasaun -- analiza situasaun hosi nasaun 136, ne’ebé reprezenta populasaun mundiál 94%, inklui Portugal nomós Angola, Brazil, Mosambike ho Timor-Leste, no Giné Ekuatoriál ( ne’ebé maka hola parte iha Komunidade Nasaun sira Lia-Portugés desde tinan 2014).

Índise ne’e klasifika Timor-Leste ba pozisaun 25.ª. Tanba maski, metade hosi populasaun Timór nian maka alfabetizada, maibé finansiamentu públiku ba edukasaun reprezenta 9,5% hosi Produtu Internu Brutu -- valór ida ne’ebé a’as liu 6,5% iha Mosambike, 6,3% iha Brazil, 5,1% iha Portugal, no 3,5% iha Angola.

Alunus barak iha eskola la’os-estatál no apoiu finanseiru ba saláriu profesór nomós kustu hosi funsionamentu ensinu privadu hanesan “intens” seluk ne’ebé kontribui ba dezempeñu di’ak Timor-Leste nian.

Portugal, nu’udar nasaun luzófonu daruak ho prestasaun di’ak, tanba halo prte iha pozisaun 45.º.

Tuir fali maka Brazil (58.º), Angola (83.º), Giné Ekuatoriáal (91.º) no Mosambike (115.º, úniku hosi nasaun luzófona sira ne’ebé laiha finansiamentu públiku hosi eskola privada).

Tuir lei haktuir de’it kona-ba, Kabuverde, Giné- Bissau no São Tomé e Prínsipe ne’ebé ho direitu ba liberdade edukasaun.


Liberdade edukasaun hanesan direitu universál ida ne’ebé hetan rekoñesimentu, maibé hosi nasaun 136 ne’ebé analizadu, bandu de’it maka iha Kuba, Gãmbia no Líbia.

Hosi nasaun hirak n’ebé halo análize ba, 84 maka rekoñese direitu refere iha Konstituisaun ( hosi nasaun luzófonu sira, lainklui maka Giné-Bissau).

Karik 73% hosi hosi nasaun hotu, aloka finansiamentu públika ba edukasaun privada, maka 30% de’it maka sei halo ho konsistente, ho sira seluk, inklui Portugal, ne’ebé fó apoiu ladun maka’as ka indefinidu.

Autór hosi índise haktuir kona-ba difikuldade sira hetan bainhira foti dadus iha nasaun barak, hanesan “ladun iha transparénsia”.

Nasaun sira ne’ebé ho grau liberadade bot iha grupu Europa/Amérika Norte, lidera hosi Irlanda, Olanda no Béljika. Maibé, iha pozisaun 15 dahuluk, iha fali nasaun ho jeografia seluk, hanesan Xile, Peru, Koreia Sul no Israel.

Reziaun Ázia-Pasífiku (ne’ebé tuir termu demográfiku importante tebes) hetan kualifikasaun di’ak, tanba dezempeñu hosi nasaun sira hanesan Japaun, India, Korea Sul, Austrália, Nova Zelándia, Singapura no Timor-Leste. Xina sei iha media mundiál nia okos.

Hosi nasaun árabe hothotu, Líbano, Jordánia no Katar de’it maka liu media ne’ebé iha. Iha dokumentu haktuir katak nasaun sira hanesan España, Nicarágua no “surpreendente" Suésia foin daudaun ne’e bandu ensinu doméstiku, hafoin aplika ona Alemaña, hanesan ezemplu.

Ba autór relatóriu nian ne’e, “ensinu doméstiku hanesan indikadór di’ak ida hosi konfiansa Estadu nian ba nasaun no ba mos sosiedade sivil”.

Relatóriu konklui katak “ensinu doméstiku hanesan fenómenu ida ba kresimentu” iha mundu tomak, lainklui nasaun árabe no afrikanu sira.

Aumentu ida ne’e “bele sai hanesan desajustamentu eskola nian, ba saida maka populasaun sira presija, nomós bele sai hanesan frakeza hosi sistema edukativu formál”, reflete.

SAPO TL ho Lusa 

Sem comentários: