segunda-feira, 27 de novembro de 2017

Katóliku birmanés millaun resin simu Papa ho bandeira ho knananuk sira iha Rangum

Papa Francisco, iha loron-segunda ne'e, to'o iha Rangum no simu hosi ema birmanés millaun resin ne'ebé hatais roupa tradisional sira no kaer bandeira sira Vatikanu no Birmánia nian, nasaun budista no ne'ebé hetan akuzasaun ba "limpeza étnika" hasoru minoria musulmanu rohingya sira.

Ema katóliku millaun resin mai hosi nasaun tomak senti emosaun bainhira Francisco hatudu aan iha públiku, hodi simu felisitasaun hosi líder katóliku lokal sira, ne'ebé reprezenta kristaun rihun 700 ne'ebé hanesan rezidente iha nasaun, liu 1% hosi populasaun millaun 51 resin hosi Birmánia.

"Ha'u haree papa. Sira senti emosionadu tebes to'o ha'u tanis. Ar sai hanesan agradável no midar. Francisco mai tanba dame", deklara hosi Christina Aye Sein, funsionáriu ida hosi banku katóliku iha Rangum, bainhira korteju papal liu, uza “t-shirt” ida ne'ebé iha fotografia ida Francisco nian ho fraze: "dame ho domin".


Genevieve Mu, rezidente iha Estadu Karen (iha leste) no mai iha Rangum hodi haree papa, hatudu mós entuziasmu ho papa nia vizita iha Birmánia.

"Ema barak mai hosi fatin oioin, hodi haree duni papa maski iha de'it maski iha minutu balun. Ha'u senti orgullozu ba ema katóliku sira no ba ami nia Governu ne'ebé permiti ona vizita [hosi Francisco nian iha Birmánia]", nia subliña.

Labarik atus resin ne'ebé hatais roupa tradisional felisita mós papa, hakilar "viva" ba Francisco, hodi halo adeus ho bandeira plástiku ki'ik sira ho kór sira hosi Estadu rua ne'e no kanta knananuk lokal sira ne'ebé iha ligasaun ho igreja katólika.

Durante semo ne'ebé halo hosi Roma, Francisco felisita ona jornalista sira iha aviaun laran no husu ona "deskulpa" ba "manas" ne'ebé maka sei simu sira iha Rangum, ne'ebé iha dadeer bainhira aviaun to'o, senti temperatura 32º Celsius, hein katak temperatura sei aumenta durante loron tomak.

Iha Birmánia, Francisco sei hasoru malu, iha fatin la hanesan, ho prezidente Htin Kya, ho xefe Governu, Aung San Suu Ki, no ho líder militar poderozu, Min Aung Hlaing.

Min Aung Hlaing hetan ona akuzasaun hosi organizasaun sira ne'ebé defende direitu ema nian katak nia hanesan responsável hosi kampaña represaun hasoru ema rohingya sira no ema ida ne'ebé maka iha liu kbiit iha nasaun.

Iha loron vizita sira nian, sei halo misa sira ba ema katóliku birmanés sira, ne'ebé iha tinan barak nia laran hetan diskriminasaun hosi junta militar antigu ne'ebé iha poder no ne'ebé maka kleur ona hein vizita papal ida.

Francisco sei hasoru malu mós ho Konsellu Superior Sangha hosi monje budista sira, órgaun ne'ebé halibur líder máximu sira inklui ramu budista dominante.

Francisco, tinan 80, nia vizita mosu iha momentu importante ida ba nasaun, ne'ebé sai daudaun hanesan palku boot ida hosi tensaun inter-relijiozu no ho presaun internasional dezde hahú krizi ne'ebé mosu tanba operasaun hosi ezérsitu birmanés hasoru minoria musulmanu rohingya iha estadu Rakhine, iha oeste nasaun nian.

Ofensiva militar - ne'ebé halo ona ema atus resin mate, violasaun barak, sunu aldeia sira no kampu kultivu sira no oho komunidade nia animal sira no ONU konsidera ona hanesan operasaun ida hosi "limpeza étniku nian" - halo ona ema rohingya hamutuk rihun 620 resin halai ba viziñu Bangladexe dezde fulan-Agostu nia rohan.

Antes kampaña militar, kalkula katak ema rohingya sira ne'ebé hela iha estadu Rakhine hamutuk millaun ida.

Birmánia, ne'ebé 90% resin hosi populasaun hanesan budista, la rekoñese sidadania ba ema rohingya sira, komunidade ida laiha nasionalidade no ONU konsidera hanesan komunidade ida ne'ebé hetan liu perseguisaun iha planeta.

Maski sira barak hela ona iha nasaun iha jerasaun oioin, sira laiha asesu hodi hetan serbisu, eskola sira, hospital sira, no hasoru mós bandu oioin, liuliu hosi movimentu sira.

Parte daruak hosi papa nia vizita inklui deslokasaun ida ba Bangladexe, entre loron-kinta to'o loron-sábadu.

Iha Daka, papa sei hasoru malu ho delegasaun ida hosi musulmanu rohingya no ho responsável polítiku ho relijiozu sira hosi viziñu Bangladexe.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: