quinta-feira, 4 de janeiro de 2018

Tribunal arbitral internasional fó razaun ba Timor-Leste kona-ba kesar hosi empreza australianu

Tribunal internasional arbitrajen ida desidi konkorda ho Timor-Leste kona-ba prosesu ida ne'ebé aprezenta hosi empreza australianu ida tanba akordu ne'ebé asina iha tinan hitu liubá ba fornesimentu hosi kombustível no jerador sira ba nasaun.

Kazu ne'e envolve kesar ida hosi empreza australianu Lighthouse Corporation kontra Timor-Leste tanba fornesimentu hosi kombustível no jerador sira, no rona ona iha Sentru Internasional hosi Rezolusaun hosi Diverjénsia sira Investimentu nian (ICSID iha sigla lian inglés). Ikusmai la halo akordu ne'e.

Tribunal konsidera ona katak laiha juridisaun kona-ba problema ne'e, fó responsabilidade ba Lighthouse Corporation ba folin total sira hosi prosesu arbitrajen nian "inklui folin sira hosi tribunal" no selu ba Timor-Leste osan hamutuk dolar millaun 1,5 resin (euro millaun 1,3) "relasionadu ho folin sira no despeza legal sira ne'ebé relasionadu" ho prosesu.

Iha nia desizaun, tribunal espesialista sira nian fó razaun ba Timor-Leste, hodi hatete katak instituisaun laiha juridisaun kona-ba kazu ne'e, taka nune'e prosesu ida ne'ebé maka hahú hosi tinan 2010 no ne'ebé to'o iha ICSID iha 2014.

Desizaun ida kontráriu, bainhira favorável ba Lighthouse bele iha "impaktu finanseiru maka'as" ida ba Timor-Leste, hatete hosi fonte sira hosi ezekutivu timoroan ba Lusa.

ICSID, hanesan parte hosi grupu Banku Mundial, baibain uza hodi sai mediador ba konflitu sira ne'ebé envolve Estadu sira no empreza sira ka ema sira hosi Estadu sira seluk no, iha kazu ne'e, defini ona hanesan fórum hodi rezolve konflitu sira iha ámbitu hosi kontratu sira ne'e.

Iha konkretu, iha kontratu tolu ne'ebé asina entre fulan-Outubru ho fulan-Novembru 2010 hodi fornese kombustível no jerador sira ba Timor-Leste, asina hosi Timor-Leste, primeiru-ministru, iha momentu ne'ebá, Xanana Gusmão - ne'ebé ko'alia ona durante arbitrajen - no hosi sekretáriu Estadu Eletrisidade, iha tempu ne'ebá, Januário da Costa Pereira no hamutuk ho fornesedor sira hosi Carlos Oliveira da Zebra Fuels ho Albert Jacobs hosi Lighthouse.

Pedidu arbitrajen nian aprezenta hosi Lighthouse Corporation iha ICSID iha loron 16 Dezembru 2014, no desizaun - ne'ebé agora Lusa iha asesu - sai liutiha tinan tolu hafoin loron 22 Dezembru.

Susesu dahuluk hosi Timor-Leste iha kazu ne'ebé akontese iha Fevereiru 2016 bainhira painel hosi árbitru sira asede haketak prosesu iha faze rua (kompeténsia ho méritu rasik).

Timor-Leste argumenta ona katak la fó konsentimentu ba arbitrajen hosi ICSID, rejeita depois katak Lighthouse iha estatutu hosi "investidor estranjeiru" ka hetan benefísiu hosi Akordu Espesial ida Investimentu nian (AEI) iha lei ne'ebé hala'o, nune'e empreza australianu laiha protesaun hosi arbitrajen ICSID nian.

Ikusmai, Timor-Leste konsidera katak laiha, ba efeitu sira hosi Konvensaun ICSID nian, "investimentu" hosi parte Lighthouse.

Tribunal desidi ona konkorda ho Timor-Leste iha argumentu inisial rua, hodi konklui katak la presiza desidi kona-ba objesaun datoluk.

Iha nia desizaun, tribunal hato'o nia opiniaun favorável ba argumentu timoroan sira nian, liuliu afirma katak Lighthouse la hatudu konsentimentu ruma ba arbitrajen dezde halo akordu sira ne'e iha ICSID.

Maski iha versaun dahuluk ida hosi termu sira referénsia nian hosi akordu iha aluzaun ba ICSID iha akordu ikus, ikusmai, konfirma katak konflitu sira ne'e tenki rezolve de'it iha "tribunal lokal sira".

Tribunal konkorda mós ho pozisaun timoroan nian katak Lighthouse laiha "sertifikadu ida hosi investidor estranjeiru" ne'ebé eziji hosi lei hodi iha benefísiu sira ne'ebé iha ligasaun ba estatutu ne'e.

"Hanesan evidente hahú hosi Konstituisaun Timoroan katak Timor-Leste hakarak iha kontrolu administrativu kona-ba investimentu externu sira ne'ebé simu, no LIE promulga ona hodi garanti kumprimentu hosi objetivu ne'e", refere hosi tribunal.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: