quinta-feira, 1 de março de 2018

Camões: Portugal sei mantén koperasaun ho Timor-Leste ne'ebé sei defini ho Governu foun


Portugal sei mantén nia koperasaun ho Timor-Leste, liuliu ho destake espesial ba lian no formasaun, hein Governu foun tuirmai hodi defini Programa Estratéjiku Koperasaun foun, hatete hosi visi-prezidente Camões nian ba Lusa.

"Ami respeita períudu eleitoral no ami hein. Programa Estratéjiku Koperasaun (PEC) hotu ona iha fulan-Dezembru no tuir loloos ami tenki halo negósiu programa foun ida ba tinan ne'e ne'ebé tanba situasaun polítika tenki hein", hatete hosi Gonçalo Teles Gomes ba Lusa, iha Díli, bainhira hakotu vizita ida serbisu nian.

"Laiha dúvida katak koperasaun sei mantén no ami sei hetan dalan sira hodi hametin aspetu balun. Maibé buat hotu depende hosi futuru Governu timoroan nian no hosi nia planu sira", nia esplika.

Iha fulan barak nia laran maka Timor-Leste hasoru situasaun ida hosi problema polítiku ne'ebé halo Prezidente Repúblika sobu Parlamentu no konvoka ona eleisaun antesipadu ne'ebé sei hala'o iha loron 12 Maiu.

Gonçalo Teles Gomes esplika ona katak to'o loron halo negosiasaun ho Governu foun ba PEC, sei mantén programa sira ne'ebé hala'o daudaun, inklui programa formasaun ba profesor sira "Formar +" (ne'ebé hotu tinan ne'e) no programa ida ne'ebé hala'o daudaun iha Universidade Nasional Timor Lorosa'e.

"Ha'u nia hakarak maka hahú hosi momentu ne'ebé iha governu timoroan, ami defini PEC foun no projetu foun sira hodi bele implementa hahú fulan-Janeiru 2019", nia esplika.

Vizita serbisu nian ba Timor-Leste serve ona hanesan pontu situasaun ba projetu oioin no ba kontaktu balun ho responsável timoroan sira, ne'ebé iha mensajen "klaru ona", ho pedidu sira hosi manutensaun no reforsu koperasaun nian.

"Prioridade boot maka iha ligasaun ho lian no pedidu atu koperasaun portugeza kontinua apoia nafatin Timor iha ámbitu hosi implementasaun lian portugeza nian", nia esplika.

Lakohi antesipa konteúdu sira hosi PEC foun, responsável hosi Camões rekorda katak sei tuir nafatin "lójika foun hodi aposta iha konsentrasaun setorial", hodi buka "iha programa oituan maibé ho rekursu maka'as no volume barak".

Projetu sira sei iha indikador sira akompañamentu nian, ne'ebé sei iha ligasaun ba Objetivu sira Dezenvolvimentu Sustentável nian no tenki iha estratéjia sira saída nian.

"Buat ne'ebé maka nesesáriu iha koperasaun maka tenki hanesan sustentável. Tanba ne'e ami tenki fó formasaun ba formador sira, ami lakohi eterniza prezensa hosi profesor portugés sira iha ne'e, tanba sei sai hanesan falla ida hosi programa sira", nia hatete.

"Kestaun la'ós de'it hanesan barak ka oituan, maibé kualidade hosi produsaun no hosi númeru formador timoroan sira nian ne'ebé maka simu formasaun tanba sira sei aumenta esperiénsia", nia hatete.

Parte hosi projetu sira halo parte iha liña foun isra koperasaun nian ne'ebé delegadu hosi Uniaun Europeia, modelu ne'ebé aumenta maka'as tebes - Portugal pasa ona projetu sira ho folin euro millaun 36 to'o tinan 2016 ba millaun 200 resin.

"Hanesan dezafiu boot ida ba koperasaun portugeza maibé hanesan fundamental no importante. Permiti mai ami tama iha jeografia foun sira maibé liuliu fó volume boot ida ba ami nia koperasaun iha jeografia sira ne'ebé ami iha ona prezensa iha tempu barak no ami iha reputasaun ida", nia refere.

Nia subliña, iha tempu hanesan, katak projetu sira ne'e permiti envolve entidade sira seluk, hosi instituisaun públika portugeza sira, universidade sira, ONG no to'o empreza sira.

"Hanesan dezafiu boot ida jere volume finanseiru ne'e, maibé mós oportunidade ida hodi serbisu hamutuk ho parseiru sira ne'e uza osan ne'ebé ikusmai hanesan mós ami nian. Hanesan fundu europeu sira ne'ebé ami kontribui mós", nia hatete.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: