terça-feira, 6 de março de 2018

Governu timoroan aumenta prazu ba empreza sira hodi adere ba rejimi Seguransa Sosial


Governu timoroan aprova ona, iha loron-segunda ne'e, aumentu prazu ida ba empreza sira hodi adere ba rejimi Seguransa Sosial no hodi la hetan multa sira, hodi hetan benefísiu sira ba empreza sira ne'ebé halo ona, anunsia hosi ezekutivu.

Desizaun, ne'ebé foti iha reuniaun hosi Konsellu Ministru iha loron-segunda ne'e, ho baze hosi rekomendasaun ida hosi ministra Solidariedade Sosial, Florentina Smith, ne'ebé hakarak hatán nune'e ba preokupasaun hosi empreza oioin kona-ba kumprimentu prazu sira nian.

"Hanesan reforma polítika foun ida iha Timor-Leste no tanba konsidera susar sira ne'ebé hato'o hosi empreza sira hodi kumpri lalais sira nia obrigasaun legal sira, nune'e presiza aprova diploma lejislativu ida ne'ebé proteje kareira kontributivu sira no direitu sira hosi traballador sira nian, no iha tempu hanesan apoia no insentiva entidade empregadora sira iha faze dahuluk hodi adere rejimi ne'e", Governu esplika liuhosi komunikadu.

Iha konkretu, empreza sira ne'ebé iha traballador liu na'in 100 resin tenki, to'o loron 30 Juñu tinan ne'e, regulariza nia situasaun no ba entidade sira ne'ebé iha empregadu sira menus hosi na'in 100 bele halo to'o loron 30 Outubru, "benefisia nune'e izensaun hosi multu no juru sira".

Hodi rekoñese empreza sira ne'ebé kumpri ona prazu dahuluk sira no ne'ebé halo ona nia inskrisaun no pagamentu sira, Governu permiti atu hili entre "simu vantajen sira hosi persentajen ida iha taxa kontributivu hahú hosi fulan-Fevereiru 2018 nian ba períudu ida tinan rua nian" ka "suspende inskrisaun sira ne'e hodi halo iha prazu foun, lahó prejuízu hosi kontajen iha kareira kontributivu hosi nia traballador sira nian".

To'o fulan-Janeiru, traballador timoroan hamutuk rihun 75, ne'ebé iha besik rihun 30 hosi área privadu, rejista ona iha sistema Seguransa Sosial Timor-Leste nian, ne'ebé hahú formalmente iha tinan liubá.

Aida Mota, diretora hosi Seguransa Sosial iha Timor-Leste, esplika ona katak to'o fulan-Outubru, prazu ne'ebé fó antes, rejista ona empreza besik 95 ne'ebé iha traballador liu na'in 100.

Aleinde funsionáriu públiku hamutuk rihun 34, ajente polísia hamutuk rihun haat no militar hamutuk rihun rua resin, rejista mós ema sira ne'ebé iha kontratasaun temporáriu hosi Estadu no traballador rihun 30 resin hosi setór privadu.

Funsionáriu sira hosi Seguransa Sosial rasik hahú ona rejista traballador doméstiku sira, iha esforsu sira hodi inklui iha sistema parte hosi serbisu informal hosi nasaun, ne'ebé maka inklui tan traballador sira.

Rejimi kontributivu foun hosi Seguransa Sosial no orsamentu dahuluk hosi Seguransa Sosial aprova ona iha tinan 2016 nia rohan. Rejimi kalkula aplikasaun hosi taxa global kontributivu ida hosi 10% hosi valor baze insidénsia kontributivu nian (saláriu, hamutuk ho fulan 13 no mós komplementu permanente mensal sira), no 6% sei selu hosi empreza no 4% hosi traballador.

Ba traballador sira ho konta hosi ema seluk, barak liu iha Timor-Leste, entidade empregadora maka tenki halo inskrisaun ba funsionáriu sira, halo retensaun iha fonte no selu fulan-fulan ba Seguransa Sosial.

Iha prátika, ne'e implika katak tenki halo, fulan-fulan, deklarasaun ida saláriu nian ba Seguransa Sosial ne'ebé emiti matadalan pagamentu ida, no empregador tenki selu kontribuisaun sira ho osan ka liuhosi transferénsia bankáriu to'o loron 20 hosi fulan tuirmai.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: