sexta-feira, 22 de junho de 2018

Defensor Públiku brazileiru felisita projetu boot hosi parseiru timoroan


Defensor Públiku Jeral Federal (DPGF) hosi Brazil, Carlos Eduardo Paz, felisita ona iha loron-kinta ne'e progresu sira iha dezenvolvimentu ho fortalesimentu hosi Defensoria Públika timoroan, baze ne'ebé nia konsidera importante hodi garanti asesu máximu ba justisa iha nasaun.

"Ami senti satisfeitu liu bainhira mai [iha Timor-Leste] ho nível evolusaun hosi instituisaun sira Estadu nian ne'ebé halo parte iha sistema justisa", afirma hosi Eduardo Paz iha entrevista ba Lusa iha Timor-Leste.

Carlos Eduardo Paz iha hela Díli hodi lidera delegasaun ida hodi monitoriza projetu oioin koperasaun tékniku nian entre Brazil ho Timor-Leste, ne'ebé destaka faze dahitu hosi apoiu fortalesimentu hosi sistema justisa timoroan nian, sentradu iha Defensoria Públiku (DP).

"Projetu ne'e hosi koperasaun Brazil - Timor iha área asesu ba justisa hanesan ona projetu naruk ida ne'ebé hala'o ona. Ba ami hanesan importante tebes haree Defensoria Timor-Leste nian tuir dalan ida ne'ebé ami konsidera hanesan iha susesu maka'as", nia hatete.

Iha entrevista, hafoin partisipa tiha aula magna ida iha Universidade Nacional Timor Lorosa'e, Eduardo Paz destaka ona importánsia hosi DP iha área justisa, tanba "laiha sistema justisa kompletu lahó ema ida ne'ebé maka reprezenta povu" ka lahó estrutura ida ne'ebé "lori ba tribunal sira, ba órgaun sira Estadu nian vizaun hosi sira ne'ebé maka presiza".

Iha kazu Timor-Leste nian, hanesan destaka, tuir nia hatete, faktu hosi kuadru tomak justisa nian - juís sira, prokurador sira, defensor sira ho advogadu sira - forma iha sentru formasaun úniku ida, hodi ajuda fortalese baze ida ne'ebé hanesan "nesesidade ida ba sustentabilidade hosi sistema asesu ba justisa timoroan nian".

"Ami hanesan ponte entre sira ne'ebé presiza to'o no la konsege to'o mesak. Estadu presiza mós iha liman ida hosi justisa sosial. Justisa labele de'it ba ema balun. Tenki hanesan ba ema tomak", nia hatutan.

Ba responsável hosi DP brazileiru, modelu ne'e ajuda oferese "justisa ida boot liu", inklui ho mekanizmu sira hanesan mediasaun, konsiliasaun, "eskuta sensível iha komunidade sira".

"Hanesan dalan oinseluk ida, modernu hodi halo direitu foun ida, hodi lori konkista sosial sira ba povu iha Timor no mós iha nasaun sira seluk. Ne'e halo ho profisional formadu sira, komprometidu, selesionadu ho di'ak hanesan seguransa ida ba sidadania hosi nasaun ida nian", nia hatete.

Sérgio Hornay, Defensor Públiku timoroan, destaka mós progresu sira ne'ebé hetan, maski mantén frakeza iha parte rekursu ema sira nian.

Ba futuru oinmai, no hanoin ona iha ezekutivu foun ne'ebé karik sei simu pose iha loron-sesta, Hornay destaka ona kriasaun hosi Konsellu Superior hosi Defensora Públika no hosi Inspetoria DP nian, hanesan elementu sira ne'ebé sei ajuda "fortalese instituisaun".

"Aumenta rekursu ema nian", nia hatete no subliña hodi serbisu liután ho nasaun sira hosi CPLP iha área direitu nian no mós iha lian portugeza.

Programa koperasaun tékniku entre Brazil ho Timor-Leste inklui, dezde tinan 2000, inisiativu hamutuk 80 resin, ho folin ida hamutuk dolar millaun 10 resin, iha área sira hanesan agrikultura, edukasaun, formasaun profisional, justisa ho administrasaun públiku, no seluk tan.

Programa atual komposta hosi inisiativu bilateral lima ne'ebé inisiativu rua konklui ona iha tinan 2017, inisiativu rua hala'o hela no inisiativa ida seluk sei iha faze negosiasaun nian.

Inisiativu sira ne'ebé hala'o daudaun maka hanesan faze dahitu hosi projetu apoiu ida hodi hametin área justisa iha Timor-Leste, implementa hosi Defensoria Públika Uniaun nian (DPU) no Defensoria Estadual hosi Rio Grande do Sul no faze daruak hosi apoiu ba fortalesimentu hosi Serbisu Intelijénsia Timor-Leste nian, implementa hosi Ajénsia Brazileiru Intelijénsia nian (ABIN).

Iha área justisa nian, faze ne'ebé hala'o daudaun sentra iha apoiu ba Defensoria Públika Timor-Leste nian, liuliu tuir informa hosi responsável brazileiru sira, refere ba "implementasaun hosi inspesaun instituisaun nian no iha área penal ho sivil".

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: