quinta-feira, 22 de novembro de 2018

Sosa Partisipasaun Shell iha Konsorsiu Greater Sunrise

Celestino Gusmão* | Díli | opiniaun

Ami lee notísia, Timor-Leste atu Sosa tan Partisipasaun Kompañia Shell nia 26,56% iha projetu greater sunrise ho montante osan dolar tokon $300, akordu sosa no fa’an ida ne’e nudár sinál katak kompañia sira la interese ona iha dezenvolvimentu projetu petrolíferu ida ne’e, hamutuk ho TimorGAP atu dada kadoras mai Timor-Leste.

Istorikamente iha diskusaun barak kona-ba oinsá atu dezenvolve kampu ida ne’e, entre Australia, Timor-Leste no kompañia sira iha konsorsiu, Shell defende Planta LNG namlele hodi prosesa gas husi Kampu Greater Sunrise, kompañia sira tetu opsaun hirak ne’e hotu ho intensaun atu maximiza lukru ekonómiku duke sakrifiika sira nia kapitál no rekursu seluk ba konseitu dezenvolvimentu ida ne’ebé komersialmente ba la viavel. Tanba Bayu-Undan besik mamuk, Shell, ConocoPhillips no sira nia parseiru muda atu prefere kadoras husi Greater Sunrise ba Darwin, no bele uza plant LNG eziste ona.

Osan atu sosa ba partisipasaun ConocoPhillips nia, tokon $350 inklui ona iha proposta Orsamentu Jerál Estadu 2019, Karik Governu sei halo mudansa ba proposta Lei OJE 2019 iha Parlamentu Nasional hodi, inklui mós tokon $300 ba sosa partisipasaun Shell nian. OJE ba 2019 hamutuk biliaun $1,827, aumenta tan tokon $300, OJE 2019 sei sae ba biliaun $2,127.

Hanesan na’in ba 57% projetu Greater Sunrise, Timor-Leste iha obrigasaun atu selu 57% ba investimentu atu dezenvolve projetu ida ne’e – bele bilaun $10 ka liu.

Polítika ida ne’e, nudár avansu ida ne’ebé kontinua soe rekursu finanseiru no rekursu umanus ba dependénsia petróleu, ida ne’ebé naun-renovable, laiha rezerva barak no la sustentável. Ida ne’e mós nudár sinál Malisan Rekursu akontese ona iha ita nia rain, Tau ba risku fundu soberania úniku ba setór ne’ebé ninia benefísiu la serteza no abandona setór sira ne’ebé liga ho povu nia moris no bele ajuda ekonomia sustentável.

Espera katak Parlamentu Nasional no Sua Exelénsia Prezidente da Repúblika uza kompeténsia sira ne’ebé Konstituisaun no lei atribui, hodi akompaña polítika ida ne’e ho sériu no konfirma didi’ak projetu petrolíferu sira nia viabilidade komersiál inklui presiza konfirma ho serteza ba kustu durante projetu tomak, benefísiu no risku sira, antes fó lisensa ba TimorGap hodi gasta Povu nia Riku soin.

*Celestino Gusmão Pereira - Staff iha Institutu La’o Hamutuk

Sem comentários: