terça-feira, 7 de maio de 2019

Jornalista ne'ebé dezafia Suharto tauk ho konservadorizmu maka'as iha Indonézia


Ohin loron Indonézia iha imprensa livre ida, maibé moris iha períudu ida presaun nian hosi elementu relijiozu sira ne'ebé hamosu aumentu ba limitasaun sira iha liberdade kultural, konsidera hosi jornalista ida ne'ebé kombate ona hasoru Suharto nia ditadura. 

"Ohin loron ami iha media ida livre tebes, ami la presiza atu iha lisensa famozu sira, Governu labele sensura ka uza arma lisensa nian", Goenawan Mohamad, ohin loron nu'udar eskritor ho pintor, maibé uluk hanesan jornalista ho fundador hosi revista Tempo - revista dahuluk ida ne'ebé iha tinan 1990 hosi sékulu liubá dezafia ona Orde Baru hosi Suharto (ne'ebé iha poder entre 1967 ho 1998), esplika ba Lusa.

"Maibé agora kestaun liberdade espresaun nian la'ós hanesan liu kona-ba liberdade imprensa. Hanesan liuliu kona-ba espresaun kultural sira, submetidu ba presaun hosi elementu relijiozu sira ne'ebé la gosta espresaun livre sira iha poezia, fiksaun ka filmi", nia konta.

Fulan balun hodi kumpri tinan 78, Goenawan Mohamad senti konviktu iha ideial sira, maski sei dook hosi mundu jornalizmu nian, adaptadu ba Indonézia demokrátiku foun.

Sosiedade ida ne'ebé sei evidensia ho aumentu ida konservadorizmu relijiozu, "la'ós de'it entre musulmanu sira maibé, liuliu, entre kristaun sira".

"Loos duni katak entre musulmanu sira aumenta daudaun. La nesesáriu ba violénsia ka intoleránsia maibé iha konservadorizmu", nia esplika.

Goenawan Mohamad hatete katak aumentu hosi uzu "hijab" hosi feto musulmanu sira - hanesan domina iha estrada sira iha sidade boot Jakarta, kapital indonéziu - hatudu "lakon ida hosi liberdade espresaun fíziku nian".

"Hanesan ida ne'ebé vizível tebes, hanesan ezemplu iha forma oinsá ema sira hatais, hanesan autokontrolu ida iha espresaun fíziku sira. Iha tinan 25 liubá kuaze laiha ema ida maka uza 'hijab'", nia konta.

Iha momentu ne'ebé maka debate entre sekularizmu ho konservadorizmu relijiozu marka ona debate ba eleisaun loron 17 Abril liubá, Mohamad hatete katak Indonézia presiza fó tan mandatu ida ba Joko Widodo, atual xefe Estadu.

"Nia iha knaar importante ida hodi halo iha nasaun. Mai hosi ema sira ne'ebé kiak liu, hatene no komprende di'ak problema sira ne'e. Suharto mós uluk pertense ba família kiak ida. Maibé nia to'o iha poder hosi ezérsitu nia poder no Jokowi hanesan eleitu", nia hatete.
"Iha buat barak atu halo. Tinan lima hanesan oituan ba nasaun ne'e, ne'ebé hanesan kompleksu no boot tebes. Tinan sanulu hanesan di'ak liu", nia nota.

Rezultadu eleitoral sira sei fó sai to'o loron 22 Maiu, maibé Widodo reklama ona releisaun, ho 54% hosi votu sira, bainhira nia adversáriu Prabowo Subianto hatete katak hetan 62% hosi votu sira iha eleisaun sira.

Antigu jornalista deskreve nasaun ida ne'ebé influénsia hosi militar sira hanesan ki'ik no, tanba ne'e, haree inveja ne'ebé hatudu relasionadu ho aumentu hosi polísia nia knaar, ho aumentu hosi rekursu sira no knaar ida ne'ebé iha liu papel importante iha luta kontra terorizmu, hanesan ezemplu.

Indonézia ida ne'ebé "labele sai loloos hanesan kapitalista tanba negósiu barak sei kontrola hosi Estadu", ne'ebé korupsaun aumenta maski iha emprendedora klase média ne'ebé boot no barak.

Nia deskreve joven sira ne'ebé "tenki aprende istória" nasaun nian, tanba "agora sira hanesan livre no bele halo krítika ba Prezidente", sira "la hatene katak uluk ne'e labele halo" ka sira la hatene" saida maka presiza hodi bele hetan liberdade ne'e".

Maski nune'e, nia hatudu otimista, ho vontade atu mudansa ne'e halo "ho dalan normal no lahó kombate ideolójiku sira entre seksaun sira hosi 'sharia' [direitu islámiku] ho sekular sira", hodi hatán ba asaun barak ne'ebé presiza atu halo.

"Sistema edukativu hanesan aat tebes, disparidade sosial sira kontinua maka'as nafatin. Situasaun ekonómiku sei hanesan instável", nia esplika.

Iha tinan 1990, iha sékulu liubá, nia uluk hanesan imajen ida hosi imprensa ne'ebé luta ona hasoru Orden Foun mundial. Agora nia hatete katak luta seluk ida, kontra influksu informasaun hosi rede sosial sira, ho konteúdu "fa'an hanesan notísia sira", maibé ne'ebé "la respeita regra báziku sira hosi jornalizmu" ne'ebé aumenta informasaun sira "falsu no la responsável" ne'ebé sei aumenta beibeik.

Nia admiti katak, tanba ne'e, nia senti satisfeitu tanba halo parte iha mundu arte nian.

Ho ókulu ne'ebé tau iha reen-toos - ne'ebé nia husik monu dala rua durante konversa - lian frájil maibé asertivu ho hamnasa konfiante ida no abertu, Goenawan Mohamad hatete katak senti kontente no 'fit' tebes", bainhira sa'e eskada sira metal nian to'o nia estúdiu.

Konversa hala'o iha sala ida hosi kompleksu ne'ebé koñesidu hanesan "Komunitas Salilhara", sentru privadu multidisiplinar dahuluk hosi arte Indonézia nian ne'ebé Goenawan Mohamad ajuda harii ona iha tinan 2008 no ohin loron iha nia estúdiu.

"Ha'u artista iha tempu tomak. Ha'u pinta, hakerek poezia, pesa teatru nian no kontu sira. Ha'u iha ne'e", nia hatete hodi refere ba kompleksu ne'ebé instala iha fatin ida ho kuaze rihun haat metru kuadradu, iha Universidade Nasional Indonézia nian sorin iha Passar Minggu, iha súl Jakarta nian.

Edifísiu prinsipal tolu - teatru, galeria ho eskritóriu sira - ho instalasaun adisional sira inklui estúdiu ida ensaiu nian, pouzada ida ho anfiteatru ida.

Projetu ne'e harii hosi eskritór oioin, artista sira, jornalista sira ho ema sira ne'ebé hadomi arte no dezde nia fundasaun promove ona projetu artístiku sira ho modelu oioin, iha tinan 2010 konsidera ona hanesan "Fatin Di'ak Arte nian" hosi kapital indonéziu.

"Komunitas Salihara” afirma ona hanesan "sentru kultural alternativu" ida ne'ebé empeñadu hodi "mantén liberdade hanoin no espresaun nian, respeitu diferensa sira ho diversidade no promove no divulga rekursu artístiku sira ho intelektual sira".

"Ami presiza afirma fali vizaun ne'e, tanba iha Indonézia ohin loron, ne'ebé demokrasia eleitoral implementa ona iha dékada rua ikus ne'e, liberdade hanoin no espresaun nian sei hetan ameasa - hosi instrumentu sira Estadu nian - ka hosi área sira hosi sosiedade rasik, liuliu grupu sira ne'ebé halo asaun hodi grupu relijiozu balun ka grupu étniku sira nia naran", nia refere.

Prioridade ba arte foun sira maibé mós rekoñese ho promove "atitude kriativu ida kona-ba heransa artístiku diversifikadu hosi Indonézia no hosi mundu".

"Loron ida ami sei iha artista portugés sira iha ne'e", nia hatete.

Lusa | SAPO TL

Sem comentários: