quinta-feira, 3 de setembro de 2020

Diresaun petrolífera Timor Gap nian garanti katak laiha estudu viabilidade hosi Tasi Mane


Diresaun hosi petrolífera Timor Gap nega ona, iha loron-kuarta ne'e, katak iha estudu viabilidade ruma hosi projetu petrolífera Tasi Mane, iha kosta-súl nasaun nian, hodi nega informasaun ne'ebé maka hato'o hosi eis-prezidente empreza nian.

"Nunka iha estudu viabilidade apropriadu ida iha tinan ne'e nia laran ne'ebé hamosu ona implementasaun hosi projetu Tasi Mane, iha medida ne'ebé Governu iha momentu ne'ebá, ho señór Francisco Monteiro iha diresaun Timor Gap nian, kria ona projetu ida no, ikusmai, tenta justifika ho previzaun sira ho informasaun ekonómiku sira ne'ebé falsu", refere iha komunikadu ida hosi diresaun empreza nian ne'ebé haruka ona ba Lusa.

Nota hanesan reasaun ida hosi Timor Gap ba deklarasaun sira ne'ebé hato'o iha semana ne'e hosi eis-prezidente Timor Gap, Francisco Monteiro, ba Lusa, ne'ebé hato'o hodi nega deklarasaun anterior sira hosi ministru foun ba Petróleu ho Mineral nian, Victor Soares, ne'ebé halo mós ba Lusa.


Komunikadu konsidera ona katak senáriu sira retornu nian hosi projetu ne'ebé avansa hosi Francisco Monteiro "la koresponde ba realidade" no katak hanesan prematuru kalkula reseita sira tanba seidauk hatene folin hosi produsaun nian tuir baril.

"Monteiro sustenta katak iha retornu sira hosi 15% bainhira, iha verdade, valor loloos sira koresponde ba metade hosi ne'e, no ne'e hanesan senáriu otimista ida. Iha de'it kálkulu sira ne'ebé, iha mínimu, la koresponde ba realidade", hakerek iha nota.

"Hanesan prematuru tebes no la loos konklui, tanba kompozisaun hosi fluidu sira, ne'ebé konsentra implikasaun maka'as ida iha folin sira hosi instalasaun sira ba superfísie (capex ho opex), ne'ebé, to'o agora, tuir estudu sira hosi Timor Gap, seidauk bele fó hatene detalle sira hosi folin produsaun nian tuir barik petróleu nian", refere.

Komunikadu esplika katak iha kazu hosi ‘downstream’, Timor Gap "seidauk bele hala'o análize ida hosi koñesimentu merkadu nian hodi identifika komprador sira hosi GNL", no eskoamentu (‘offtake’) hanesan "importante hodi determina konseitu hosi dezenvolvimentu projetu nian iha 'upstream'".

To'o agora, Victor Soares konsidera katak Timor-Leste halo lalais tebes estratéjia ba área petrolíferu, ho polítika iha fatin dahuluk hosi kestaun tékniku sira ho viabilidade ekonómiku nian, asaun ne'ebé agora tenki muda.

"Ba dala uluk, ita tenki rona tékniku sira, haree rezultadu hosi análize hosi viabilidade ekonómiku. Ami sei hein ba opiniaun ne'e. Estadu timoroan kompromete ona ho povu ho ideia atu gazodutu tenki mai Timor-Leste. Bainhira laiha Tasi Mane [kosta-súl] bele hanesan iha Tasi Feto [kosta-norte]", afirma.

Monteiro responde hodi akuza ministru ba "ignoránsia" ba krítika sira ne'ebé halo to'o agora.

"Komentáriu sira ho krítika sira hosi ministru Petróleu kona-ba jestaun anterior hosi área petrolíferu hatudu de'it nia ignoránsia total kona-ba kestaun sira hosi área petrolíferu ho kona-ba oinsá hanesan importante asegura gazodutu ba dezenvolvimentu ekonómiku ho sosial hosi nasaun", Francisco Monteiro, eis-prezidente Timor Gap nian, hatete ba Lusa.

Liuhosi komunikadu hakarak "halibur ba debate" entre Soares ho Monteiro, "jestaun Timor Gap nian" hatudu katak hakarak "hadi'a komentáriu sala sira" ne'ebé halo hosi eis-prezidente.

Empreza afirma ona katak maski demiti ona nu'udar prezidente - ne'ebé substitui ona iha Jullu hosi nia antigu visi-prezidente António José Loiola de Sousa - Francisco Monteiro hala'o nafatin knaar iha empreza liuhosi kontratu serbisu nian.

"Agora daudaun, laiha estatutu ruma hodi hala'o deklarasaun sira hodi kompañia nia naran, lahó autorizasaun antes hosi jestaun rasik", destaka.

Timor Gap akuza ona Monteiro hodi "fó sai segredu kompañia nian" - tanba informasaun sira ne'ebé relasiona ho projetu ne'ebé fó ona ba Lusa, no "todan liu maka hanesan konjuntu hosi númeru sira ne'ebé la loos" kona-ba projetu.

"Bainhira envolve iha debate polítiku ida ho ministru, la kumpri ho polítika tomak ho prosedimentu internu sira ne'ebé nia rasik implementa ona iha Timor Gap", konsidera.

Iha deklarasaun sira ba Lusa, Monteiro refere ona ba modelu ekonómiku hosi projetu - ne'ebé iha ligasaun direta ba dezenvolvimentu hosi posu sira Greater Sunrise nian - aponte previzaun sira hosi reseita sira Timor-Leste nian ne'ebé varia entre "dolar biliaun 28 ho 54, depende hosi folin petróleu nian", ho reseita ida kalkuladu hosi biliaun 32 ba folin ida hosi dolar 70 tuir baril.

"Taxa Interna hosi Retornu entre 12 no 15% ba 'upstream' no 10% resin ba ‘downstream’, depende hosi tarifa ne'ebé akordadu. Folin razoável sira iha projetu komersial nia laran no hanesan viável iha nível ekonómiku ba investimentu sira", aponta hosi Monteiro.

Timor Gap konsidera ona valor sira ne'ebé refere hosi Monteiro "hanesan la loos, iha mínimu, hanesan espekulativu", hodi rekorda "konstranjimentu ne'ebé hamosu" ba empreza bainhira Monteiro "aprezenta ona análize ekonómiku ida ne'ebé la loos hosi projetu Tasi Mane durante negosiasaun sira hosi Fronteira Tasi nian" ho Austrália.

Empreza esplika katak informasaun sira hanesan "nega ona hosi konsultor independente sira ne'ebé nomeia hamutuk hosi Governu Austrália ho Timor-Leste nian".

Empreza refere ona relatóriu hosi konsultor sira ne'ebé permiti "verifika sala 15 ne'ebé halo ho baze hosi prinsípiu ekonómiku sira ho baze iha folin sira ne'ebé aprezenta hosi Timor Gap", hodi nota, hanesan ezemplu, katak reseita previstu sira hosi dolar biliaun 32 bazeia iha folin krude ida hosi 62,50 no la'ós 70 dolar tuir baril.

Diresaun Timor Gap sustenta katak sosiedade timoroan bele "tuir sala ne'e bainhira mehi ho folin sira ne'e, bainhira tuir loloos bele sai hanesan mehi aat ida antes sira hadeer".

Tanba ne'e, "di'ak liu fó atensaun ba saida maka nesesáriu duké destabiliza populasaun ho númeru sira ne'ebé la real, hamoos Timor Gap nia naran hosi investigasaun oioin, no klarifika ho Kámara Kontas saida maka akontese ona durante tinan hirak ikus ne'e hosi nia jestaun" iha empreza.

Empreza konsidera ona katak bainhira fó sai segredu sira kona-ba área - "maski hanesan segredu falsu sira" - "hala'o daudaun krimi ida ho baze hosi Lei Atividade Petrolíferu nian".

Timor Gap hatutan ona katak prova hosi falsidade hosi númeru sira Monteiro nian hatudu "hosi banku sira" no Governu xinés rasik "rekuza selu projetu ne'e tanba falta hosi valor ekonómiku sira ne'ebé realista".

Sapo TL | Lusa

Sem comentários: