quinta-feira, 1 de outubro de 2020

Relatóriu parlamentar rejista problema oioin hosi setor edukativu nasaun nian

Relatóriu ida hosi komisaun parlamentar ida identifika ona problema oioin iha setor edukativu hanesan falta hosi infraestrutura eskolar sira ho profesor sira, suspensaun hosi merenda eskolar no avaliasaun ladi'ak hosi ensinu balun iha universidade públika.

Problema sira destaka ona iha relatóriu hosi Komisaun G, hosi Edukasaun, Juventude, Kultura ho Sidadania, hosi Parlamentu Nasional, hodi analiza proposta Orsamentu Jeral Estadu (OJE) ba tinan 2020 ne'ebé agora daudaun iha tramitasaun parlamentar no ne'ebé maka Lusa iha asesu.

Relatóriu destaka kestaun oioin ne'ebé maka foti durante audisaun públika sira, ne'ebé inklui Governu rasik, destaka aspetu sira hanesan "falta infraestrutura eskolar sira iha númeru sufisiente ho kualidade hodi garanti kualidade di'ak hosi ensinu ho aprendizajen ne'ebé maka hakarak".

Iha kestaun ne'e, deputadu sira refere valor ida hamutuk dolar millaun 68 ne'ebé maka inklui iha OJE dezde tinan 2018, destina ba investimentu iha infraestrutura eskolar sira, "diretor sira hosi Ministériu Edukasaun no mós Ministru rasik afirma katak la hatene finalidade hosi inkrisaun hosi osan ne'e iha OJE 2020".

Refere mós ba falta hosi ekipamentu sira - karteira sira, meza sira ho kadeira sira - no manual sira, laiha funsionamentu ba Programa Merenda Eskolar, afeta hosi rejimi duodésimu, no númeru aas hosi akunu sira tuir sala aula sira nian.

Lista naruk hosi problema sira inklui mós manutensaun iha funsaun sira profesor nian ne'ebé maka iha ona idade reforma nian maibé "kontinua hanesan importante tanba nia koñesimentu hosi lian portugeza ne'ebé ba agora hanesan indispensável".

Sei rezolve mós situasaun hosi "profesor kontratadu sira ho profesor reklamante sira", hadi'a metodolojia hosi ensinu hodi "halo sai liu efisiente aprendizajen iha Timor-Leste" no "nesesidade hodi hadi'a sistema protesaun saúde ba profesor sira".

"Iha kazu balun hosi mate derepente entre klase dosente, nune'e hatudu katak iha falta ba akompañamentu médiku di'ak ho hadi'a prestasaun hosi kuidadu médiku ba profesor sira", nia konsidera.

Relatóriu hatudu mós problema hosi "atrazu hosi funsionamentu hosi Eskola sira CAFE nian tanba auzénsia hosi profesor sira", refere ba programa ne'ebé konta ho dosente portugés sira ho timoroan sira.

Deputadu sira haree mós ba "nesesidade hosi estudu viabilidade foun ida ba uzu hosi lian inan hanesan lian auxiliar iha prosesu hosi ensinu aprendizajen hodi haree katak iha vantajen sira iha nia uzu hanesan halo daudaun, tanba tau iha planu daruak ensinu hosi Lian Portugeza bainhira lian inan sira tuir loloos serve de'it hanesan auxiliar".

Iha nível hosi ensinu superior, deputadu sira defende realizasaun, "ho urjente tebes", hosi inspesaun ida hosi Kámara Konta ba jestaun UNTL nian hodi avalia jestaun, ho baze hosi "problema tusan sira ho privadu sira ne'ebé kontinua estraga" instituisaun.

Deputadu sira refere, entre kestaun sira seluk, ba "inutilidade hosi Sidade Universitária ida", ne'ebé hato'o hosi Governu ba vila Aileu, iha súl Díli nian, "tanba nesesidade ne'ebé iha hosi, ba dala uluk, kria kondisaun sira iha estabelesimentu sira ensinu nian ne'ebé iha ona no laiha kondisaun sira".

Deputadu sira refere mós "problema hosi avaliasaun ho akreditasaun hosi estabelesimentu sira hosi ensinu superior ne'ebé simu ona kualifikasaun C ne'ebé labele halo graduasaun ba ema sira maibé kontinua funsiona no la hatudu progresaun".

Superlotasaun hosi sala aula sira no "falta kualidade ensinu nian ne'ebé labele haketak" no apoiu sira ba estudante sira tanba COVID-19, hanesan kestaun sira seluk ne'ebé apontadu.

Ikusmai, kona-ba Universidade Nasional Timor Lorosa’e (UNTL), relatóriu refere "ba falta kualidade hosi ensinu ne'ebé hala'o hosi Departamentu balun ne'ebe maka avaliadu no iha klasifikasaun C bainhira Estadu halo investimentu maka'as sira iha Ensinu Universitáriu Públiku".

Destaka mós "númeru aas hosi alunu sira ne'ebé maka simu iha UNTL hodi la konsidera kondisaun loloos sira ne'ebé ezisti halo superlotasaun hosi sala aula sira ho diminuisaun hosi kualidade ensinu ne'ebé maka hala'o".

Deputadu sira hatudu mós "nesesidade hosi peskiza boot ida iha nível nasional kona-ba nesesidade loloos sira nasaun nian iha nível hosi rekursu ema kualifikadu sira nian hodi hatene iha área ne'ebé maka tenki konsentra formasaun universitáriu".

Relatóriu refere mós faktu katak iha dosente sira ho nível akadémiku ida ne'ebé hanori alunu sira ho níve akadémiku hanesan no rejista uzu hosi lian tétun ho indonéziu hosi dosente sira ne'ebé halo formasaun iha Portugal.

Sapo TL | Lusa

Sem comentários: