sábado, 21 de novembro de 2015

Mário Carrascalão defende nia asaun abertura Timór nian durante mandatu


Mário Carrascalão konsidera katak nia presaun hasoru Indonézia hodi loke Timor-Leste no postura neutru ne'ebé nia iha bainhira kaer knaar nu'udar governadór, permiti mantén nia iha kargu no tulun timoroan barak, hodi kontribui ba independénsia nasaun nian.

"Bainhira ha'u iha ne'e nu'udar governadór labele hatete katak ha'u hosi independente sira ka integrasionista sira. Ha'u tenki mantén nafatin neutru tanba bainhira ha'u hatudu hanesan pró independénsia ita hatene ona katak ema indonéziu sira hasai kedas ha'u hosi fatin no la permiti atu halo asaun hasoru sira", nia afirma iha entrevista ba Lusa.

"Ha'u hanoin liu ba futuru. Mundu iha tempu ne'ebá labele ignora nafatin saida maka akontese iha Timór. Ha'u husu ba [eis-prezidente indonéziu] Suharto hodi loke Timór", afirma ona hosi eis-governadór ne'ebé kaer knaar entre tinan 1983 no 1992.

Jornalista britániku ne'ebé filma ona iha 1991 masakre iha rate Santa Cruz, Max Stahl, "nunka bele tama iha Timór bainhira ha'u la husu ba Suharto hodi loke Timór", nia afirma.

Jogu ne'e bele halo tanba nia konsege hetan konfiansa hosi ema indonéziu sira ne'ebé, iha fatin seluk, presiza governadór ida ne'ebé hamoos sira nia imajen antigu sira, apoiante maka'as hosi integrasaun, nia hatete.

"Ha'u hamosu ona imajen ne'ebé favorese Indonézia no sira hatán buat ne'ebé ha'u husu", nia hatete.

"Ha'u nia asaun iha Timór interpretadu oin-seluk. Iha liur ema haree ha'u hanesan traidór ida, kolaboradór ida Suharto nian. Ba ema balun di'ak liu halo inimigu bosok. Maibé iha Timór sai hanesan ema ida ne'ebé iha ne'e no halo buat hotu hodi bele salva no tulun ema ruma", nia hatutan.

Iha nota ida ne'ebé publika iha nia rede sosiál Facebook iha Outubru, eis-prezidente Repúblika José Ramos-Horta fó hanoin katak Mário Carrascalão, la'ós hanesan nia antesesór sira seluk, la hatama ba nia bolsu osan dolár rihun 30 ne'ebé governu indonéziu fó fulan-fulan ba nia.

Maibé, "nia uza osan sira ne'e fulan-fulan hodi ajuda ema sira ne'ebé presiza" no "nunka simu osan hosi ema ida", ho tinan sira durante nia mandatu sai hanesan "momentu ne'ebé nakloke hosi teritóriu ba exteriór" no "ba oportunidade ba joven timoroan sira hodi estuda ba fatin sira seluk, iha Jakarta no iha sidade sira seluk indonéziu nian".

"Nia salva ona ema atus resin nia moris, obriga loke Timor-Leste ba mundu, konsege ona atu joven timoroan millaun resin iha oportunidade úniku hodi bele sai formadu. Maibé karik importante liu, nia konsege ona konvense komando militár indonéziu iha Timor-Leste hodi halo diálogu ho [líder rezisténsia nian] Xanana", hatete hosi Ramos-Horta.

Mário Carrascalão hatete katak nia família de'it maka hatene saida maka nia halo no momentu ne'ebé nia to'o iha poder marka ona finál hosi mandatu rua timoroan sira nian "ne'ebé bainhira Indonézia dehan "loke kulit", sira hatete "oho".

"Nune'e maka ha'u aseita kargu ne'e. Ha'u hatene oinsá ko'alia ho ema indonéziu sira, ha'u hatene lei indonéziu sira nian, hatene katak lei sira la haruka atu oho ka tortura. Ha'u hatene katak atu bele halo buat ida iha Timór tenki iha relasaun di'ak sira ho Indonézia, liuliu ho Suharto, ho jenerál Benny Moerdani”, xefe hosi Forsa Armada sira no ministru Defeza Indonézia nian iha tinan 1980.

"Ha'u tenki hetan sira nia apoiu hodi nune'e bele hasoru militár sira iha ne'e no ko'alia hasoru sira no bele halo buat ruma hodi defende povu Timór nian", nia afirma ona.

Carrascalão insisti katak nia luta diretu hasoru Jakarta hodi defende abertura no ne'e hanesan importante ba prosesu tomak.

"Ba ha'u bainhira loke Timór maka fó posibilidade ba independénsia Timór nian. Hakarak ka la'e atu rekoñese. Ha'u hatete ba sira: maibé imi hanoin katak timoroan sira hanesan bibi, ne'ebé imi hatama iha luhan ida, fó duut ba sira no nune'e sei lakohi sai hosi luhan? Entaun imi hanoin sala", nia hatete.

"Ha'u senti hanesan iha folin. Bainhira ha'u la foti atitude ne'ebé ha'u foti, hanesan ezemplu, iha formasaun ba kuadru foun sira ba Timór, maski ONU fó bandeja ba independénsia Timor-Leste nian saida maka líder sira hosi rezisténsia nian sei governa? Fatuk ho ai sira? Governu susesivu sira Timór nian uza ona kuadru sira ne'ebé ha'u harii", nia hatete.

Ohin loron, timoroan sira ne'ebé uluk iha Timór iha tempu ne'ebé rekoñese knaar ne'e, maski la'ós ema hotu "ne'ebé iha liur" hanoin hanesan ne'e, nia hatete.

"Inkluzive iha ha'u nia família, iha ema sira ne'ebé ladún fiar, ne'ebé hanoin dala rua hodi uza ha'u nia apelidu hodi labele konfundi sira ho Mário Carrascalão. Maibé iha duni", nia rekoñese.

SAPO TL ho Lusa - Foto ne'ebé fó hosi António Casais ba SAPO Timor-Leste

Sem comentários: