domingo, 22 de outubro de 2017

Governu Loke Uma Provizoriu Ba Moras Hiv–Sida

DILI - Governu Loke ona uma provizoriu ba ema neebe moras ho virus Hiv, atu deskansa no oferese oportunidade ba sira hodi tuir formasaun no hakbit sira iha negosiu kiik iha moris lor-loron.

Tuir Sekertariu Ezekutivu Comisaun Nasional Combate Hiv-sida Timor Leste (CNCS-TL), Daniel Marcal hateten, uma nee hanesan mahon ida ba sira atu deskansa ho hakmatek, banhira sira hasoru stigma no diskriminasaun husi familia no sosiedade.

Nia dehan, lolos espasu nee laos hela permanente maibe, iha pasiente balun neebe familia la simu sira, no sira sente seguru no hakmatek hela iha uma mahon refere.

"Sira ba iha neeba laos ba deskansa deit maibe, iha aktividade hanesan homan, tein aihan lokal no aprende muzika balun. Para sira fila ba iha sira nia fatin, iha ona abilidade atu halo buat ruma,” hateten Daniel ba STL iha nia knar fatin, Kinta, (19/10/2017).


Nia esplika, iha munisipiu Baucau iha ona grupu ida neebe dezenvolve aan iha aktividade homan iha sira nia fatin, hodi faan fali hetan osan ba sustenta sira nia moris.

"Ita haree ho numeru neebe tama sai iha uma mahon, nia dehan sei iha stigma no diskriminasaun ba ema sira neebe moris ho Hiv husi sosiedade no familia,” hateten Daniel.

Nia dehan, esperensia neebe iha pasiente balun mate laos, tanba Hiv ka sida maibe, hanoin barak ho liafuan makaas neebe familia no sosiedade sira fo ba sira.

"Komunidade no familia balun seidauk prontu kuandu nia familia ida hetan hiv-Sida, liu-liu nebee hetan Hiv ho idade adultu, sei idade eskola,” teknik Daniel.

Iha parte seluk, Jerente Programa Organizasaun Esperansa, Inacio Maria esplika, stigma no diskriminasaun sei aas, tanba komunidade inklui familia barak maka seidauk komprende diak konaba lalaok transmisaun virus Hiv.

Aktividade edukasaun prevensaun neebe komisaun halo, rezultadu neebe diak, tanba ema barak maka iha nona konsensia atu halo teste ba sira nia aan, tanba nee dadus kada loron aumenta. Presiza habelar liu tan ba komunidade hotu.

"Kompana Comisaun halo deit distritu no sub-distritu, aldeia sira iha rural nee seidauk liu-liu iha Suai perbatasan ho Indonezia nee too agora ema la komprende saida maka Hiv no Sida,”afirma Inacio.

Durante nee sira servisu halo edukasaun prevensaun ba iha grupu risku sira hanesan mane seksual mane (MSM) no seks workers twnkw uza kondom bainhira halo relasaun, tanba sira nia servisu mak ida nee.

Informasaun neebe STL fo iha terenu katak dadus husi Ministeriu Saude total ema neebe kona Virus Hiv hamutuk 642, husi nee feto iha 312 no mane 330. 

Jeniche da Costa | Suara Timor Lorosae

Sem comentários: