segunda-feira, 23 de outubro de 2017

Omenajen ba “Balibo Five”

BALIBO, (TATOLI) - Jornalista timoroan sira ne´ebé halibur aan iha Asosiasaun Jornalista Timor-Leste (AJTL) fó omenajen ba jornalista “Balibo Five” no Roger East, ho reflesaun hamutuk, vizita múzeu Balibo, halo atividade solidariedade no asiste filme “Balibo Five” hamutuk ho komunidade sira, iha Balibo Vila, Maliana, sábadu (21/10).

Jornalista “Balibo Five” sira ne´ebé mate iha Balibo ne´e mak hanesan Greg Shackleton, Tony Stewart, Brian Peters, Malcolm Rennie no Gary Cunningham inklui jornalista Roger East, bainhira invazaun militár Indonézia mai Timor.

Prezidente AJTL, David Hugo hateten katak kontribuisaun jornalista internasionál sira ne´e mós importante tebes ba kauza indendepedénsia TL no husi sira mós mundu hatene katak timor mós hakarak independénsia bainhira militár Indonézia halo invazaun no hahú okupa teritóriu TL.

“Ne´e hanesan ezemplu ida oinsa mak ita bele halibur informasaun sira ba públiku liu-liu asuntu no informasaun ba povu nomós informasaun saida husi povu ba governu liuhusi jornalista sira,” hateten prezidente David Hugo iha reflesaun hamutuk ho tema: “Asaun solidaridade no reflesaun ba akontesimentu Balibo hodi kontribui ba profesionalizmu jornalista”.


Tanba ne´e, tuir prezidente AJTL katak prezensa jornalista timoroan sira hodi vizita múzeu no fatin akontesimentu “Balibo Five” hodi hatene kona-ba sira-nia kontribuisaun to´o mate.

“Agora ita-nia kontribuisaun to´o iha ne´ebé? Ita-nia kontribuisaun oinsá?,” nia kestiona hodi kompara ho jornalista na´in lima inklui jornalista Roger East ne´e perante jornalista timoroan sira ne´ebé partisipa iha reflesaun ho sunu no hala´eu “Ahi inan” ne´e.

Ita la to´o mate maibé pelumenus ita fó netik kontribuisaun boot ruma ba nasaun ida ne´e liuhusi ita-nia produsaun loron-loron nian.

“Ida ne´e mak objetivu ne´ebé mak ita mai hamutuk iha ohin (sábadu, 21/10) kalan ida ne´e,” prezidente AJTL, David Hugo akresenta iha atividade ne´ebé inísia husi AJTL ho patrosíniu husi Zelary Travel no TLMDC (Timor Leste Media Development Center) ne´e.

Nia reforsa, AJTL la´ós halo de´it ba jornalista na´in lima no ida seluk ne´e maibé uza oportunidade hodi halo reflesaun mós ba jornalista sira ne´ebé mate mós iha 1999 liu-liu hodi fó sai informasaun ba rai li´ur atu hatene.

Iha biban ne´e, prezidente AJTL, David Hugo propoen mós ba Ministru Konsellu Ministru no Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál, Matias Freitas Boavida ne´ebé partisipa mós iha reflesaun ne´e katak posibilidade governu bele mós apoiu jornalista sira liuhusi kapasitasaun.

“Jornalista barak mós presiza apoiu husi governu liuhusi kapasitasaun atu nune´e bele sai jornalista ne´ebé profisionál liutan tuir ezijénsia povu ninian,” nia akresenta.

Ministru Matias Freitas Boavida hatan katak bainhira nia simu pose, iha nia entrevista primeira ho media sira, nia informa katak formasaun ba jornalista timoroan sira sai hanesan prioridade ida.

“Formasaun importante. Iha ha´u-nia kakutak dahuluk, importante liu mak formasaun ba jornalista sira,” haktuir governante governu konstitusionál da-hitu ne´e.

“Ida ne´e mak ba oin karik sai hanesan programa ida ne´ebé karik prioridade liu atu bele hahú oinsa ita bele hahú kuda fiar iha ita-nia jornalista sira atu bele hala´o,” nia reforsa.

Kona-ba “Balibo Five” ministru Matias Freitas Boavida hateten katak ne´e hanesan solidariedade la´ós entre jornalista sira iha rai-laran de´it maibé ba mós jornalista sira husi rai li´ur tanba misaun ne´ebé hala´o.

Misaun jornalista sira importante ba país ida ne´ebé hala´o nia knaar iha modu demokrasia. Ita bele ko´alia kona-ba demokrasia maibé jornalista sira bainhira ita hakloot ninia lala´ok, ikus mai ita ko´alia demokrasia mós sei la halo buat ida.

“Ba ha´u, membru-membru ne´ebé tutela ba komunikasaun sosiál, sente katak, imi-nia atitude, imi-nia dezeju, imi-nia vontade di´ak atu bele oinsa hato´o informasaun husi leten ba karaik no vise-versa,” apresia ministru Matias Boavida.

Jornalista sira ne´ebé hala´o sira kna´ar depois lakon sira nia vida iha Timor-Leste, antes no hafoin indepedénsia mak, istorikamente, iha 26 agostu 1999, jornalista Bernardino Guterres mate bainhira hala’o nia serbisu. Iha 21 setembru, jornalista Sander Thoenes husi olanda hetan oho iha Becora, Díli.

Tuir mai, jornalista Asia Press husi Indonézia, Agus Mulyawan mós mate iha 25 setembru 1999 iha Lospalos.

Iha 16 outubru 1975, jornalista Greg Shackleton, Tony Stewart, Brian Peters, Malcolm Rennie no Gary Cunningham mós mate, iha Balibo.

Iha 12 novembru 1991, Kamal Bamadhaj, jornalista akadémiku ida, orijen Malázia ne’ebé eskola iha Austrália mós mate tanba kauza husi situasaun Timor nian iha tempu ne’ebá.

Iha 8 dezembru 1975, jornalista Freelance husi Austrália, Roger East hetan oho husi militár indonézia iha ponte kais, Díli bainhira halo invazaun mai Timor iha tempu ne’ebá.

Iha fulan hanesan, Francisco Borges da Costa mós mate tan konsekuénsia husi situasaun hanesan.

Entretantantu, atividade jornalista sira kona-ba asaun solidaridade nian mak fó apoiu materiál hanesan fós, supermi, mina no seluk tan ba feto vulnerável, faluk, Lúcia dos Reis, iha aldeia Fatuk laran, Balibo vila, Maliana.

Jornalista: Rafy Belo | Editor: Manuel Pinto

Sem comentários: