sexta-feira, 13 de novembro de 2015

ONU preokupa ho direitu feto nian iha Timor-Leste


ONU preokupa ho direitu feto sira-nian iha Timor-Leste durante rona nasaun iha Konvensaun kona-ba Eliminasaun ba Forma Diskriminasaun Hotu kontra Feto sira.

Iha loron-kuarta, espesialista sira hato’o preokupasaun "relativa ho estereótipu jéneru nian no pratika tradisionál sira ne’ebé limite edukasaun feto sira-nian no posibilidade ba empregu", lamenta ba "falta lei anti-tráfiku inkluzivu" no falta juís no advogadu sira, buat ne’ebé "impede asesu ba justisa iha área rurál sira".

Reprezentante sira ONU nian husu "armonizasaun iha lei sira" nasaun nian, "distribuisaun ne’ebé ekilíbriu liu iha orsamentu bazeia ba kestaun jéneru", no kritika atrazu iha adosaun ba Programa de Reparação Racional, ne’ebé pretende korriji violasaun sira mak akontese durante períodu okupasaun Indonézia.

Amnistia Internasionál no Programa Monitorizasaun Judisiál, ne’ebé partisipa iha reuniaun, mós haree liu ba pontu ikus ne’e.

Tuir organizasaun sira, Comissão de Acolhimento Verdade e Reconciliação halo dokumentu 853 kona-ba situasaun violénsia seksuál kontra feto no menina sira iha period ne’e, maibé Timor-Leste no Indonézia falla iha aplikasaun ba rekomendasaun sira mak halo iha momuntu ne’ebá.

"Partikularmente ami preokupa ho auzénsia reparasaun nian reprezenta katak diskriminasaun ho baze iha jéneru ne’ebé fó motivasaun ba krime hirak ne’e kontina kontribui ba perpetuasaun dezigualdade sosiál no ba violénsia jéneru kontra feto no menina sira mak ami asiste iha Timor-Leste iha ami-nia tempu", lee iha relatóriu konjuntu hosi organizasaun rua nian.

Iha sesaun Konvensaun kona-ba Eliminasaun ba Forma Diskriminasaun Hotu kontra Feto sira ba dala 63, ne’ebé sei hala’o to’o loron 20 oin mai iha Jenebra, sekretária Estadu ba Apoiu no Promosaun Sosioekonómika Feto nian, Veneranda Lemos mak reprezenta Timor-Leste.

Responsável ne’e aprezenta relatóriu ida ne’ebé hatudu oinsá "feto sira sei hasoru dezafiu barak, tanba kontestu pasadu ne’ebé hali’is ba violénsia no pasadu ne’ebé la iha hakmatek tanba funu".

Maibé Veneranda Lemos hatete katak governu aplika reforma legal sira mak hadia situasaun feto sira-nian, no fó ezemplu ba kriminalizasaun iha violénsia doméstika, no nasaun iha parlamentu ida mós ho feto barak liu iha mundu tomak no igualitáriu liu iha rejiaun Ázia-Pasífiku.

Iha nia parte, Komisaun Nasionál Direitu Umanu Timor-Leste nian nota katak 40% hosi feto sira entre tinan 15 no 49 mak sai hanesan vítima ba violénsia iha uma, no sira-nia kaben hanesan agresór iha kazu 75%.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: