quinta-feira, 18 de fevereiro de 2016

Eis-ministra timoroaan hato'o kesar hasoru Portugal iha Tribunal Europeu no iha ONU


Eis-ministra timoroan Lúcia Lobato fó sai katak sei avansa ho kesar sira hasoru Estadu portugés no estuda opsaun sira relasionadu ho Timor-Leste hosi informasaun foun sira kona-bá nia kondenasaun iha 2012 tanba partisipasaun ekonómiku iha negósiu. 

Iha karta ida ne'ebé haruka ba Prezidente Repúblika timoroan, Taur Matan Ruak, no ne'ebé maka Lusa hetan asesu, eis-ministra Justisa hatete katak senti "iha obrigasaun hodi hahú kombate foun ida iha loron-ohin".
"Kombate ida ba ha'u nia honra no ba indemnizasaun hosi prejuizu morál no materiál sira ne'ebé sira halo hodi akuza ha'u", nia hatete.

Karta ne'e haruka hafoin Supremu Tribunál Justisa (STJ) portugés anula kastigu ida suspensaun ba loron 40 ne'ebé maka Konsellu Superiór Majistratura (CSM) aplika ba juíza Margarida Veloso, antiga inspetora judisiál ida iha Timor-Leste ne'ebé fó sai no akuza kolega portugés na'in rua katak manipula no influensia prosesu judisiál ne'ebé halo kondenasaun ba kastigu kadeia Lúcia Lobato nian.

"Rekorente (Margarida Veloso) fó sai faktu sira integrante hosi ilegalidade todan no iregularidade ba prosedimentu sensível sira, iha mínimu, sai hanesan kazu ba prejuizu todan ba arguida Lúcia Lobato", refere hosi rezolusaun hosi konselleiru Oliveira Mendes, ne'ebé Lusa iha asesu iha loron-tersa ne'e hodi refere ba atuasaun hosi Rui Penha no Cid Geraldo, juís na'in rua ne'ebé kolokadu iha Timor-Leste no sai hanesan denúnsia hosi juíza ne'e.

Margarida Veloso hetan suspensaun tanba hato'o kesar ba CSM katak juíz sira, ne'ebé mantén kondenasaun hosi eis-ministra timoroan ne'e, la izentu, haktuir hosi e-mail ida ne'ebé juís na'in ida kongratula ho desizaun.

"Prosesu-krimi ne'ebé atinji iha kondenasaun antigu ministra Justisa Timor-Leste nian, Lúcia Lobato, nakonu ho vísiu, ilegalidade sira no violasaun sira hosi prinsípiu elementár sira direitu prosesuál penal nian no hosi garantia sira arguidu nian", refere hosi rezolusaun hosi STJ.

Rezolusaun refere duni ba "justisa ida ne'ebé hanesan invertidu" no "hanesan labele akontese iha Estadu ida ne'ebé hakarak Direitu no hosi Direitu demokrátiku nian".

Lúcia Lobato hetan kondenasaun iha 2012 ba tinan lima kadeia tanba partisipasaun ekonómiku iha negósiu ho prejuízu ba Estadu timoroana ho osan dolár 4.200, no simu iha loron 30 Agostu 2014 indultu ida hosi Prezidente Taur Matan Ruak.

Pedidu ida hosi "habeas corpus" (libertasaun lalais) rejeita tiha ona hosi Tribunál Rekursu.

Lúcia Lobato esplika iha nia karta katak fó instrusaun sira ba advogadu sira "hodi haruka informasaun foun sira ba Tribunál Europeu hosi Direitu Ema nian, ne'ebé hala'o prosesu ida hasoru Estadu portugés, no aprezenta ona kesar ida iha Komité Direitu sira Ema nian iha ONU, no estuda hela opsaun sira hasoru Timor-Leste no hasoru interveniente sira" iha nia prosesu.

Eis-ministra konsidera katak hafoin rezolusaun ida ne'ebé "adere ba argumentu sira hotu" hosi nia defeza, "to'o ona oras desresponsabiliza ema sira hotu ne'ebé, kaer funsaun sira iha Estadu(...) la halo buat ida hodi hadi'a sala boot sira ne'ebé akontese hahú iha minutu dahuluk sira" ne'ebé refere hosi defeza.

Lúcia Lobato fó hanoin korespondénsia ne'ebé fó sai iregularidade sira no haruka ona ba Prezidente Repúblika, Governu, Parlamentu Nasionál no majistratura.

"Hosi karta sanulu resin ne'ebé haruka, laiha resposta ida", nia afirma.

"Ha'u labele haluha sira ne'ebé kongratula ho funsionamentu regulár hosi ami nia instituisaun sira justisa nian, ne'ebé metin tebes hodi akuza no prende ona (eis)ministra justisa ida. Ne'e akontese hafoin indísiu hosi iregularidade sira ne'ebé fó sai ba públiku", nia subliña.

Maski sauda no agradese indultu ne'ebé Taur Matan Ruak fó ba nia, Lúcia Lobato fó hanoin iha justifikasaun hosi desizaun ne'e xefe Estadu "la halo referénsia ruma ba efetivu estadu" justisa nian no indultu "la sufisiente hodi hadi'a naran di'ak ne'ebé desizaun kondenatóriu halo tiha ona".

Lúcia Lobato garanti katak nia serbisu nafatin hodi hametin setór judisiál no uluk halo atuasaun hosi la halo foer nasaun no justisa, nune'e nia submete ba tribunál sira ho "serenidade".

"Maski nune'e, bele konklui katak sistema justisa timoroan nian ohin loron hanesan fraku hanesan bainhira hahú nia formasaun. Iha todan ba profisionál sira ne'ebé iha valór iha área ne'ebé mai iha ita nia rai, ita labele haluha efeitu perigozu sira, ne'ebé kleur ona iha tempu, akontese iha formasaun hosi ita nia majistradu sira. Hanesan hahalok sira ne'ebé laiha kompeténsia tékniku hamutuk ho vísiu hosi prinsípiu étiku-morál elementár sira", nia afirma.

"Nune'e, ho laran-triste ha'u afirma katak ita nia sistema justisa ohin loron la hanesan independente, tanba indepedénsia ne'ebé ha'u ko'alia iha ne'e la hanesan ho independénsia ne'ebé ita hetan iha inan 14 liubá. Ne'e hanesan independénsia ne'ebé hetan hosi matenek, hosi koñesimentu, hosi estudu. Ohin loron ita sai hanesan dependente tebes bainhira ita hahú mesak", nia hatutan.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: