quinta-feira, 18 de fevereiro de 2016

Timor-Leste iha potensia boot ba dezenvolve setór bambu - espesialista


Setór bambu no rota iha potensia boot baTimor-Leste, ne’ebé bele benefisia "dezenvolvimentu ne'ebé matak", bele jere anualmente  dólar millaun 60  (euro millaun 53) iha mundu tomak, haktuir  ohin hosi espesialista ne’e.

"Bambu no rota reprezenta vantajen ekonómiku boot ba komunidade sira, kombate  erosaun no degradasaun ba rai, kria empregu, ajuda indústria foun sira no hamenus kiak iha  agrikultór sira", hatete  Hans Friederich, diretór-jerál International Network for Bamboo & Rattan (INBAR.

Harii iha1997, INBAR hanesan organizasaun  intergovernamentál ida ho nia sede iha Xina (produtór bambu ne’ebé boot iha mundu) no  nia estadu membru sira hamutuk 41 iha Amérika Latina, Áfrika no Ázia.

Friederich hato’o  iha semináriu ida ne’ebé hala’o iha  Díli kona-ba  papel bambu no vime ba dezenvolvimentu nasionál Timor-Leste nian , ne’ebé maka  produtu rua ne’e  foin hahú dezenvolve.

Kona-ba  rota, ne’ebé ho valór anuál to’o dólar millaun 4 (euro millaun 3,5), Friederich informa katak  nia produsaun  kontinua sa’e, liliu iha Indonézia, esportadór  boot liu iha mundu.

Uza durante iha sékulu barak ba halo jestu, mobiliáriu no produtu seluk, vime moris iha ai-horis naturál,  ne’ebé maka presiza protéje hosi ai-horis seluk.

" Atu  jere rota ho di’ak , tenki  kuidadu ai-sira tamba  tamba se laiha sira ita sei lakonsege hetan nia produsaun no ninia benefísiu", hato’o  espesialista, ne’ebé sei kontinua investiga uzu foun hosi materiál ne’e.

" Estrutura baze vime nian hanesan ita nia ruin no iha teste balun hatudu  katak  bele uza pedasu vime nian hodi  kura ruin ne’ebé tohar, ezemplu, maka, iha tinan ba tinan, nia bele sai tiha ita nia ruin ", nia afirma.

Bambu, nia, iha potensiál ekonómiku ne’ebé boot,tamba hafoin tesi tiha nia bele moris fila fali " lalais tebes ne’e maka agrikultór sira dehan dala ruma  nia moris iha tempu kalan", tuir Friederich. Ita bele hetan  vantajen boot tamba bele ajuda kombate erosaun no  rekuperasaun ba iha rai-halai.

Hanesan ezemplu, iha Ruanda, bambu uza atu  proteje mota no bé-lihun, evita  erosaun no mantein bé mós nafatin. Di’ak liu maka nia moris iha rai ne’ebé ruin, ne’ebé Xina deit maka halo reflorestasaun ba hektar millaun 3 ho tékniku ne’e.

Ho bambu ne’ebé moris ho lalais liu – iha fulan rua to’o tolu bele tesi ona – no nia kapasidade absorsaun diózidu karbonu, ás liu duké ai-horis seluk, liuliu iha  klima manas no úmidu, sai  vantajen ne’ebé boot.

Globalmente, tuir esplikasaun Friederich, ninia valór jere hosi planta ne’e  besik dólar millaun 60, lainklui nia valór seluk hosi ekossistema no uzu iha fatin produsaun nian.
Iha Xina deit maka negósiu assosiadu ba bambu kalkula iha dólar millaun 32 ( liu   euro millaun 28), ho produsaun ne’ebé totalmente ba iha deit konsumu internu.

Iha previzaun katak setór ne’e, iha Xina, bele alkanse ho valór dólar millaun 50 iha 2020. Indústria xineza iha bambu ne’e fó ona servisu ba ema millaun  7,8.

Hanesan akontese moos ba iha nasaun viziñu, bambu iha Timor-Leste iha  prezensa abituál ba uma sira hanesan materiál konstrusaun, ba mobiliáriu ka ba utensíliu doméstiku sira.

Maski nune’e, bambu kontinua laaproveita ho di’ak iha nível sosiál no ekonómiku, liuliu ba  produtu sira ne’ebé ho nia valór boot.

Enkontru ida iha ohin ne’e  promove hosi gabinete primeira-dama timoroan ne’eb’e halo parseria ho Centro Quesadhip Ruak hodi  "promove tan koñesimentu kona-ba vantajen, kritériu no kondisaun ba adezaun Timor-Leste iha INBAR" no analiza "parseria ba iha  dezenvolvimentu iha atividade formasaun nian, kapasitasaun no industria  relasionadu  ba iha aproveitamentu ekonómiku bambu no rota iha Timor-Leste".

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: