quinta-feira, 10 de março de 2016

Angola akuza Portugal hodi halo impozisaun iha CPLP


Iha loronkuarta ne'e ministru Relasaun Esteriór Angola nian hatete katak karik fó sai kandidatura hosi Portugal ba kargu sekretáriu-ezekutivu hosi CPLP nian reprezenta "impozisaun ida" ne'ebé hamosu falla iha entendimentu sira iha organizasaun ne'e.

Governu portugés hatete iha loron-segunda ne'e katak la hatene ezisténsia hosi akordu ruma ne'ebé bandu kandidatura nasionál ba kargu ne'e no fó hanoin katak, iha naroman hosi CPLP nian, "agora Portugal maka tenki kaer responsabilidade hodi aprezenta kandidatura ba sekretáriu ezekutivu".

"Loos duni katak laiha dokumentu eskritu ida, maibé, hahú hosi kriasaun CPLP nian, bainhira hili fatin ba sede organizasaun nian iha Portugal, inkluzivu, ho númeru maka'as ba funsionáriu sira, iha ona akordu katak tenki abdika hosi prezidénsia órgaun ezekutivu nian", reasaun hosi George Chikoti, ne'ebé hatete mós kona-bá "dezentendimentu" ida iha organizasaun nia laran.

Haktuir hosi Jornal de Angola iha loron-kuarta ne'e, xefe Diplomasia angolanu afirma katak "Portugal hakarak halo impozisaun ida", bainhira hatene katak São Tomé & Prínsipe maka asumi kargu ne'e.

"Ami sei iha reuniaun ida iha loron 17 iha Lisboa no ami sei trata asuntu ne'e", ministru Relasaun Esteriór hatutan.

Primeiru-ministru hosi São Tomé & Prínsipe, Patrice Trovoada, fó sai ona iha loron-tersa katak sei aprezenta kandidatu ida ba sekretáriu-ezekutivu CPLP nian, ne'ebé sei aprova iha konferénsia hosi xefe Estadu no Governu sira nian ne'ebé sei hala'o iha Brazil iha fulan-Jullu.

"São Tomé & Prínsipe sei aprezenta kandidatura no hanesan evidente katak ami sei iha atensaun tomak hodi aprezenta personalidade adekuadu ida ne'ebé bele aumenta kualidade ba iha ita nia organizasaun no ami hein katak bele hili kandidatura ne'e", hatete hosi Patrice Trovoada.

Primeiru-ministru hatutan ona katak kandidatura saun-tomense nian ba kargu sekretáriu-ezekutivu hosi Komunidade Nasaun sira Lian Portugés nian (CPLP) sei la kontra Portugal, ne'ebé nia ministru Negósiu Estranjeiru, Augusto Santos Silva, garanti ona katak Portugal sei aprezenta naran ida ba kargu sekretáriu-ezekutivu hosi organizasaun nian.

Patrice Trovoada komenta ona akordu ne'ebé ezisti iha nível membru sira CPLP nian iha asuntu ne'e, hodi subliãn katak "entendimentu ne'e konfirma ona iha nível hosi PALOP iha simeira ikus hosi Uniaun Afrikanu".

Fonte ofisiál hosi Ministériu Negósiu Estranjeiru portugés nian afirma ona katak "Portugal, naturalmente, la rejeita responsabilidade ne'e no disponivel hodi kaer knaar ne'e".

Iha loron-segunda, primeiru-ministru hosi Cabo Verde, José Maria Neves, afirma ona katak iha akordu verbál ida ne'ebé hatete katak nasaun ida ne'ebé iha sede CPLP nian (Portugal) la aprezenta kandidatura ba sekretariadu ezekutivu nian, no apela ona ba negosiasaun iha komunidade ba eleisaun, ne'ebé sei hala'o iha simeira organizasaun nian iha veraun ne'e iha Brazil.

Sekretáriu-ezekutivu Murade Murargy konfirma ona versaun ne'e hodi refere katak rona ona katak iha "akordu kavalleiru sira nian" kona-bá asuntu ne'e, iha tempu ne'ebé jarii CPLP iha tinan 1996 no nia hatete ona katak prátika internasionál ne'e maka nasaun sira ne'ebé iha sede sira hosi organizasaun nian labele kandidata ba nia diresaun.

Sekretáriu-ezekutivu dahuluk CPLP nian, angolanu Marcolino Moco, no mós kabu-verdianu Luís Fonseca (ne'ebé okupa kargu entre 2004 no 2008) iha opiniaun ne'ebé la hanesan no sira hatete katak la hatene kona-bá akordu ne'e to'o loron ne'ebé sira hakotu responsabilidade sira iha CPLP maibé sira na'in rua admiti katak foin lalais ne'e rona ona kona-bá asuntu ne'e.

Tuir artigu 18 hosi estatutu sira komunidade nian, "sekretáriu-ezekutivu hanesan personalidade importante hosi Estadu ida hosi Estadu membru sira CPLP nian, eleitu ba mandatu ida tinan rua nian, iha kandidatura ne'ebé aprezenta rotativu hosi Estadu membru sira tuir orden alfabétiku kresente".

SAPO TL ho Lusa

1 comentário:

Anónimo disse...

Hauata aseita no apoia pozisaun governu Angolano, kona ba pozisaun maximu iha estrutura CPLP! tamba seria la justo, e kontra pratika normal universal, se host ountry, hanesan Portugal hakarak candidate an hodi chefia organizasaun ho natureza hanesan CPLP! Portugal tenki hatene an, katak agora laos era kolonoal para nia halo konforme hakarak. Se Portugal teima, diakliu, sede CPLP mos rotativu hotu, atu nune evita estadu membru, apodera fali, ezemplu hanesan dadauk Portugal agora halo manobras hodi domina CPLP.

De faktu, ho sede CPLP iha Lisboa, produs ona vantagem no proveitos barak ba Portugal. Tamba iha iniciativa koperasaun barak ke ita observa didiak, Portugal maka aproveita hotu, no esklui tia estadu membru potencial sira hanesan Angola no Brazil atu kontribui proaktivamente ba CPLP.

Angola estamos juntos!