sábado, 14 de maio de 2016

Maioria hosi nasaun luzófona ladun frájil iha tinan 2015 - índise internasionál


Maioria hosi nasaun luzófona sira ohin loron, ladun frájil lahanesan tinan ida liu ba, tanba ki’ak, deklíniu ekonómika nomós dezenvolvimentu laekilibriu maka sai fatór ba kazu hirak ne’ebé afeta avaliasaun, tuir análize internasionál. 

Dadus hirak ne’e halo parte ba Índice dos Estados Frágeis (IEF) tinan 2015, no indikadór refere elabora hosi organizasaun la’os-governamentál (ONG) Fundo ba Dame, ne’ebé analiza situasaun hosi nasaun 178, bazeia ba indikadór sosiál 12, ekonómika no polítika.

Indikadór hirak ne’e mos inklui presaun demográfika, pobreza, deklíniu ekonómika, dezenvolvimentu ne’ebé laekilibriu, lejitimidade Estadu, seguransa, direitu umanu, estadu direitu, elite frasionada nomós intervensaun esterna, no seluk tan.

Guiné-Bissau, Timor-Leste, Guiné Ekuatoriál, São Tomé e Príncipe, Kaboverde no Portugal maka hadia postu hothotu hosi 'ranking' tinan 2015, hanesan ho tinan kotuk, maibé Angola, Mosambike no Brazil maka piór.

Estudu ne’e fahe nasaun hothotu ba nivel frajilidade 11, hahú "alerta maka’as tebes” – ba nasaun afrikanu haat (Sudaun Sul, Somália, Republika Sentru-Afrikana ho Sudaun) – to’o nível "sustentável liu", ne’ebé ba de’it Finlándia.

Nivel hothotu maka hanesan “alerta ho maka’as tebes”, “alerta máximu”, “kuidadu” (Guiné-Bissau ho Timor-Leste), "avizu maka’as" (Angola, Mosambike ho Guiné Ekuatoriál), "avizu" (Kaboverde, São Tomé e Príncipe) "adverténcia baixa" (Brasil), "ladun estável", "estável", "estável liu", "sustentável" (Portugal) no " sustentável liu".

Iha klasifikasaun ne’e, Guiné-Bissau maka hanesan nasaun luzófona ne’ebé piór liu tanba tuun postu ida hosi 16 ba 17. Tuir maka Timor-Leste (aumenta hosi 31.ª ba pozisaun 34.ª).

Angola piór ho pozisaun rua (hosi 43 ba 41), Mosambike ho piór lima (hosi 50 ba 45) no Guiné Ekuatoriál aumenta rua (hosi 52 ba 54).

Kaboverde di’ak ho postu rua, hosi 93 ba 95 no São Tomé e Príncipe sa’e hosi 87 ba 93, no nasaun refere maka sa’e maka’as.

Brazil piór ho postu rua, hosi 125.º ba 123.º. Portugal halo parte ba grupu hosi nasaun 14 ho nível “sustentável”, tanba aumenta postu rua, hosi 162 ba 164. Guiné-Bissau piór liu maka lejitimidade Estadu nomós serbisu públiku, maibé ba Timor-Leste no Brazil maka presaun demográfika, pobreza nomós deklíniu ekonómika.

Kona-ba Angola, nota ne’ebé piór liu maka dezenvolvimentu deziguál, iha Mosambike maka dezenvolvimentu deziguál nomós serbisu públiku, no iha Guiné Ekuatoriál maka lejitimidade Estadu ho direitu umanu.

Ba São Tomé e Príncipe, fatór hosi frajilidade bot maka ki’ak nomós deklíniu ekonómika, ba Kaboverde maka fuga hosi populasaun no ba brazil maka presaun demográfika nomós dezenvolvimentu deziguál.

Ba Portugal, nota ne’ebé piór maka pobreza no deklíniu ekonómika (valór 5,2, besik dobru hosi indikadór seluk).

SAPO TL ho Lusa 

Sem comentários: