sábado, 29 de agosto de 2020

Família kuaze 800 afetadu ho projetu saneamentu ho drenajen iha Díli


Iha loron-kinta ne'e, autoridade sira hahú ona ho prosesu espropriasaun hosi família hamutuk 800 resin, ne'ebé afetadu hosi projetu boot hosi konstrusaun sistema saneamentu ho drenajen hosi udan been sira iha Díli.

Konsidera hanesan importante hodi hadi'a kondisaun moris iha sidade ne'ebé afetadu beibeik tanba inundasaun sira tanba estadu ne'ebé ladi'ak hosi nia drenajen, projetu ne'ebé hahú hanoin ona iha tinan 2011 no agora hahú iha faze implementasaun nian.

Membru oioin Governu nian partisipa ona iha aprezentasaun hosi ekipa téknika sira ne'ebé sei hahú prosesu sira espropriasaun ne'ebé presiza hodi implementa projetu.

Lidera hosi Governu dezde 2014, projetu konta ho partisipasaun hosi Águas de Portugal - Timor-Leste (AdP-TL), iha área enjeñaria nian.

Foin lalais halibur hamutuk ba projetu konsórsiu hosi konsultor sira hosi empreza luzu-timoroan, Oasis Sustainable, no portugeza JGP-Portugal, responsável sira hosi estudu hosi impaktu ambiental ne'ebé konklui tiha ona, hein iha tempu badak atribuisaun hosi sertifikadu ambiental sira.


Ministru Obras Públikas, Salvados Soares, esplika ona katak projetu hanesan importante hodi prevene inundasaun sira ne'ebé akontese ho regularidade iha Díli, fó ezemplu inundasaun sira iha loron 13 Marsu ne'ebé hamosu ona prejuízu dolar millaun 30 resin.

"Hadi'a sistema hanesan fator importante ida hodi kontribui ba dezenvolvimentu ho garanti sosiedade saudável ida, hodi hadi'a moris di'ak hosi ema tomak no nune'e dezenvolvimentu ekonómiku", nia hatete.

"Ne'e hanesan kestau ida ne'ebé iha ligasaun ba sidadaun sira nia moris di'ak, ba saúde públika ho dezenvolvimentu ekonómiku nasaun nian. Ita tenki kombate problema sira ne'ebé afeta nafatin sidade", nia destaka.

Projetu iha apoiu hosi Estadus Unidus, liuhosi Millenium Challenge Corporation, ne'ebé disponibiliza dolar millaun 210, hosi folin total ida ne'ebé hakbesik ba dolar millaun 350.

Konsidera hanesan "krítiku", projetu hadi'a sistema drenajen sei iha impaktu ambiental sira no sosial sira ne'ebé maka'as ho "labele evita" iha Díli, ne'ebé aumentu hosi populasaun halo konstrusaun ne'ebé la reguladu no problema sira iha kanal antigu oioin drenajen nian.

Projetu hahú iha tinan 2011 ho planu diretor dahuluk ida ba drenajen, entre tinan 2014 ho 2019, AdP sira ne'ebé dezenvolvidu estudu detalladu sira, hahú agora faze implementasaun nian, ne'ebé sei komplikadu prosesu hosi deslokalizasaun hosi komunidade afetadu.

Salvador Soares hatete ona ba Lusa katak estimativa hosi Governu maka atu projetu bele hahú harii iha "final tinan 2021 ka iha inísiu tinan 2022".

Iha kauza maka projetu ida, marka ho atrazu oioin, ne'ebé envolve manutensaun, konstrusaun ho operasun hosi kanal drenajen ho kilómetru 70 resin iha zona oioin iha kapital.

Ekipa sira agora sei ba fatin sira hodi determina ho di'ak família afetadu sira, propriedade hosi rai (privadu ka Estadu nian, maibé okupadu) no valor hosi konstrusan ho sasán sira seluk.

Ministru Justisa, Manuel Cáceres da Costa, esplika ona ba Lusa katak hafoin ne'e maka sei kalkula valor hosi indemnizasaun nian, iha kazu hosi privadu sira, no kompensasaun bainhira iha rai Estadu nian, ne'ebé maka sei selu ba família ida-idak.

Maski númeru ikus bele la hanesan, kálkulu dahuluk hatudu ba família hamutuk 800 resin ne'ebé afetadu iha postu administrativu haat iha sidade - Nain Feto (família hamutuk 141), Vera Cruz (família hamutuk 121), Don Aleixo (família hamutuk 381) ho Cristo Rei (família hamutuk 153).

Ho "impaktu sira ne'ebé labele evita iha ambiente sidade nian", hanesan rekoñese dokumentasaun hosi Governu, projetu sei kontribui hodi prevene inundasaun ne'ebé akontese beibeik iha tinan hirak ikus ne'e iha Díli.

"Hanesan solusaun ambiental di'ak hodi kumpri objetivu ne'ebé Governu defini ona hodi hadi'a kondisaun sira moris nian iha sidade Díli", refere iha dokumentasaun hosi ekipa ambiental.

Ho dimensaun ho kompleksidade boot, projetu envolve komponente hosi konstrusaun balun - hanesan kruzamentu hosi kanal sira ka túnel Manleuana nian - "ne'ebé la hanesan fásil iha nível enjeñaria nian", nota hosi konsultor sira.

Espalla hosi área ida liu 36 kilómetru kuadradu hosi zona urbanu kapital nian, projetu hakarak hadi'a kapasidade atual hosi sistema drenajen, ho reabilitasaun hosi kanal atual sira ho harii kanal foun sira drenajen nian ho halo di'ak iha basia sira retensaun nian hosi inundasaun sira hodi ajuda kontrola fluksu iha sentru sidade nian.

Sei instala mós intersetor sira drenajen nian ka desviu sira hosi kanal iha área balun hosi enkosta inferior (iha zona sira Kaikoli ho Vila Verde) hodi desvia fluksu balun ba sistema fluvial sira, liuliu iha mota sira iha Kuluhun ho Maloa.

Kalkula konkluzaun to'o tinan 2025, projetu atua iha basia urbanu iha sidade, iha zona ida ne'ebé serkadu iha súl hosi foho sira Bekora Manleuana, iha oeste hosi mota Komoro no, iha norte hosi área tasi-ibun sira hosi sidade Díli nian.

Iha populasaun hamutuk rihun 240 resin - 20% hosi populasaun nasaun nian -, kapital hasoru, liuliu iha dékada ikus ne'e, aumentu maka'as ida ho bairu sira ne'ebé la reguladu, zona sira ne'ebé kuaze hanesan favela no okupasaun populasional ida ne'ebé maka'as tebes.

Migrante sira hosi nasaun tomak to'o iha sidade hodi buka kondisaun moris ne'ebé di'ak, okupa ilegal rai privadu sira ho mós públiku sira hodi instala uma sira no mós to'o negósiu sira.

Sapo TL | Lusa

Sem comentários: