segunda-feira, 11 de maio de 2015

Aplikasaun Akordu Ortográfiku iha Timor-Leste sei prematura - lingista


Timor-Leste kontinua mergulla iha debate kona-ba konveniénsia atu hanorin no aprende portugés no sei dook hosi tema kona-ba "finura" lia nian, hanesan Akordu Ortográfiku (AO), hatete ba Lusa prinsipál lingista timoroan ida.

"Ladauk to’o iha nível debate subtileza lia nian. Ita sei iha dook tebes. 

Prioridade bo’ot liu maka diseminasaun lia nian iha nia no la’os maka antiga ka foun", esplika ba Lusa Benjamim Corte-Real, diretór-jerál Institutu Nasionál Lingístika (INL) hosi Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL).

Corte-Real konsidera katak, iha Timor-Leste, tema hanesan debate sira ne’ebé iha relasaun ho Akordu kontinua dook, maski INL halo ona servisu iha sentidu ba nia implementasaun.

"Iha komisaun nasionál Institutu Internasionál Lia Portugés (IILP), ami servisu ona ho perfeita sintonia ho AO, maski membru balun laiha domíniu perfeitu", nia afirma.

"Estadu espíritu ne’e, iha nível ministériu rasik maka iha sentidu atu implementa AO", nia hatutan.

Maibé debate hirak ne’e téknika liu sei dook tebes, to’o atu disemina portugés iha Timor-Leste, nia hatete katak prosesu ne’ebé ezije "atu intensifika leitura, kuda leitura, sensibilidade artístika lia nian".

"Ita tenki kria espíritu kompetitivu. Kampaña ne’ebé forte atu iha nosaun mihis iha uzu lia. Ha’u nia persesaun maka iha dispozisaun, prontidaun hosi parte populasaun kona-ba portugés. Basta ba injeta insentivu ba ema atu bele hahú aposta foun ne’e", nia afirma.

Timor-Leste ratifika AO iha tinan 2009, ho rezolusaun tolu Parlamentu Nasionál nian kona-ba matéria: 14/2009 ne’ebé aprova adezaun, iha 18/2009 ne’ebé aprova segundu protokolu modifikativu no iha 19/2009 ne’ebé aprova protokolu modifikativu.

Tema hasa’e hikas atensaun balun iha de’it tinan kotuk wainhira desloka ba Timor-Leste delegasaun Institutu Internasionál Lia Portugés (IILP) hodi ajuda atu promove Vokabuláriu Ortográfiku Komun Lia-Portugés (VOC), Portál Profesór Portugés (PPPLE) no Vokabuláriu Ortográfiku Nasionál Timor-Leste nian (VON-TL).

Hanesan akontese iha Portugál ka iha nasaun sira seluk, iha Timor-Leste mós rona lian ho opiniaun diskordante kona-ba vantajen no desvantajen hosi AO, maski, tanba situasaun nasaun nian, ida ne’e sai debate ne’ebé "prematuru tebes".

Kona-ba aspetu tékniku liu, hanesan maior rekursu ba fonétika ne’ebé AO implika, Corte-Real admite katak simplifikasaun hanesan hasai letra monok bele ajuda iha liafuan 'ne’ebé importa' hosi portugés ba tétun, hanesan 'asaun'.

"Tétun tuir prinsípiu katak atu hahú di’ak liu hahú simples no fásil. La’os sempre fonétika, nem fonémika. Maibé hasai konsoante monok, porezemplu, bele, iha korespondénsia, sai koinsidénsia ksolok", nia afirma.

"Vantajen bo’ot ba tétun hakerek ospitál la ho H. Iha tétun. Maibé ida ne’e la signifika katak ita sei hakerek iha portugés la ho 'h'. Hasai 'c' monok hosi liafuan portugés iha liu sentidu, iha kazu liafuan sira ne’ebé importa", nia refere.

Corte-Real rekorda katak, iha tinan uluk iha okupasaun indonézia, wainhira impostu indonéziu ba timoroan sira, balun mós iha rezisténsia, maibé realidade ohin loron nian oinseluk.

"La aprende indonéziu iha tinan sira uluk nian. Kritikadu tebes. Aprende liafuan solta hodi haruka mensajen falsa submisaun, hodi asegura sobrevivénsia. Maibé sai hanesan buat ne’ebé kiik iha estatutu lia sira ne’ebé koñesida ona iha Timor iha momentu ne’ebá, liu-liu portugés", nia hatete.

Akordu Ortográfiku ratifika hosi maioria nasaun luzófonu sira, eseptu  Angola no Mosambike. Iha Angola ladauk aprova hosi Governu no iha Mosambike hein ratifikasaun hosi parlamentu.

Portugál no Brazil estabelese moratória ba aplikasaun akordu nian, prevista tama iha vigór efetiva iha 13 maiu no iha 01 janeiru oin mai.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: