segunda-feira, 28 de setembro de 2015

Austrália sente "dezapontada" ho desizaun Timor-Leste nian hahú prosesu arbitrajen


Governu australianu sente"dezapontadu" ho desizaun Governu timoroan ninian bainhira hahú halo prosesu arbitrajen ida hodi bele sai abrigu hosi Tratadu Tasi Timor, hodi rezolve litíju ne’ebé eziste entre nasaun rua kona-ba parte dokumentu nian.

Iha komunikadu hamutuk ministra Negósiu Estranjeiru australiana, Julie Bishop, no prokuradór-jerál George Brandis, afirma katak nasaun rua presiza buka konsulta "amigável" hodi rezolve disputa "liuhosi diálogu em vez halo asaun legál".

"Ida ne’e kontinua sai hanesan postura ida ne’ebé Austrália prefere", haktuir komunikadu.

Iha kauza ne’e maka, tuir Timor-Leste, litíjiu ida kona-ba "interpretasaun lolos hosi artigu 8(b) Tratadu" maka, ho dalan konkretu, refere katak "oleodutu hanesan mós pontu destinu iha Timor-Leste sei iha hela jurisdisaun Timor-Leste nian" no "oleodutu ida mós pontu destinu ne’e bele ba Austrália no sei iha hela jurisdisaun Austrália nian".

Espesifikamente disputa ne’e objetivu ho gazodutu entre kampo Bayu Undan, iha Tasi Timor, no sidade australiana hosi Darwin.

"Susesivu Governu australianu sira no timoroan ninian atua hela iha baze ne’ebé maka Austrália iha jurisdisaun eskluziva koan-ba gazodutu, inklui ba kestaun tributária sira, hanesan buat ida ne’ebé konsistente ho Tratadu Timor nian", haktuir komunikadu australianu.

"Hanesan akordadu hosi representante australianu no timoroan sira halo, tinantinan Timor-Leste simu dolar millaun 8 hosi Austrália dezde gazodutu ne’e funsiona iha tinan 2006, em vez Timor-Leste simu impostu sira kona-ba gazodutu", haktuir.

Camberra kestiona katak, maski ida ne’e no dezde 2012, Timor-Leste "hahú ho maneira retroativa hodi aplika impostu ba empreza sira ne’ebé uza gazodutu" hosi Bayu Undan.

"Pozisaun Timor-Leste iha kestaun ne’e maka la’ós de’it inkonsistente ho ami-nia akordu maibé mós hafraku tiha akordu ne’ebé estabelese ona ba operadór sira iha Tasi Timor. Austrália sei ba defende vigorozamente akrodu sira ne’e no prosesu sira seluk hosi arbitrajen ninian ne’ebé hahú ona hosi Timor-Leste", fó sai komunikadu.

Iha loron-sesta Governu timoroan nian fó sai ona rekursu ba arbitrajen, argumenta katak defende hela diálogu ida hodi rezolve impase kona-ba jurisdisaun, maibé esforsu sira "laiha susesu ruma", manten nafatin "iha inkapasidade hosi parte rua diskuti kona-ba ámbitu jurisdisaun" iha zona marítima.

"Timor-Leste konsidera katak únika maneira atu rezolve litíjiu ne’e maka submete kestaun ne’e ba iha Tribunal Arbitral, sai abrigu dispostu nian iha Artigo 23 hosi Tratadu Tasi Timor", refere komunikadu Governu.

"Timor-Leste nafatin iha dispozisaun atu rezolve litíjiu ne’e diretamente ho Austrália. Hanesan mós rezolusaun ne’e karik kazu Austrália kebra impase, rekoñese ezisténsia jurisdisaun ida ne’ebé partilla ona, konforme ho termos hosi Tratadu Tasi Timor, no hodi diskuti fila fali maneira ámbitu jurisdisaun nian hosi nasaun ida-idak relativamente ba oleodutu ne’ebé partilla ona no ba atividade ne’ebé dezenvolve ona", subliña.

Timor-Leste la simu pozisaun australiana ne’ebé konsidera katak artigu 8 ne’ebé konfere "absoluta no eskluziva jurisdisaun", inklui kona-ba tributasaun "relativamente ba estensaun tomak hosi oleodutu esportasaun nian ida, inklui parte oleodutu ne’ebé situa iha Área Conjunta de Desenvolvimento Petrolífero (ACDP).

Tuir Governu timoroan, pozisaun australiana nian ne’e"implika negasaun hosi direitu jurisdisaun hotu hotu hosi Timor-Leste kona-ba oleodutu no kona-ba atividade sira husi ne’e maka dezenvolve ona"hanesan buat ida ne’ebé, subliña ona, "inkonsistente ho letra no espíritu Tratadu ninian".

Ba Estadu timoroan nian, prinsípiu "jurisdisaun ne’ebé fahe ona ne’e halo parte hosi kompromisu ne’ebé subjaz ba selebrasaun Tratadu", dokumentu ne’ebé hosi ida ne’e rasik maka sai hanesan "solusaun temporária ida ne’ebé permite parte rua ne’e atu benefisia esplorasaun rekursu sira ne’ebé ezistente iha área marítima ne’ebé sei iha hela disputa".

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: