sexta-feira, 30 de outubro de 2015

PR hosi São Tomé & Prínsipe no PM Cabo Verde tuir selebrasaun independénsia Timor-Leste nian


Prezidente hosi São Tomé & Prínsipe, primeiru-ministru kabu-verdianu no prínsipe hosi Mónako konfirma ona sira nia prezensa iha selebrasaun sira tinan 40 hosi deklarasaun unilaterál independénsia Timor-Leste nian, 28 fulan-Novembru.

Angola sei haruka ministru ida hodi reprezenta xefe Governu, Dionísio Babo, ministru Estadu, Kordenadór Asuntu Administrasaun hosi Estadu no Justisa no ministru Administrasaun Estatál timoroan nian, hatete ba Lusa.

"Ami seidauk iha konfirmasaun kona-bá sé maka reprezenta Portugal, Brazil ka Indonézia. Iha posibilidade prezensa hosi governadór-jerál hosi Austrália", Babo hatete.

Autoridade timoroan sira konklui hela ajenda ba selebrasaun sira loron 28 Novembru nian, nebe marka mós tinan 500 hosi kontaktu dahuluk navegadór portugés sira ho Timor-Leste.

Selebrasaun prinsipál sira sei hala'o iha enklave Oecusse-Ambeno (ema portugés sira to'o uluk iha Lifau, sidade nebe sai hanesan kapitál dahuluk Timor-Leste nian), maibé sei iha mós asaun ofisiál sira iha kapitál, Díli, no iha munisípiu sira seluk nasaun ne'e.

Konviti sira ba xefe Estadu sira halo hosi Prezidente Repúblika timoroan nian, Taur Matan Ruak, bainhira xefe Governu sira hetan konviti hosi primeiru-ministru, Rui Maria de Araújo. Konviti sira seluk halo hosi gabinete Dionísio Babo nian, nebe hanesan responsável ba komisaun nebe organiza komemorasaun sira.

Dionísio Babo hatete ba Lusa, iha nia entrevista dahuluk hodi antesipa festa, katak selebrasaun sira ne'e bazeia iha pilár tolu: "Abordajen istóriku ida ho atividade oioin, inklui debate sira, enkontru akadémiku sira no sira seluk. Parte kulturál ida, ho filmi no dokumentáriu sira, feira ida livru nian, konsertu múzika no teatru, entre sira seluk. No eventu desportivu ida".

Sei iha mós konsertu sira nebe hakarak halibur, iha palku hanesan - iha Oecusse ho Díli -, artista sira fado no estilu múzika rua "nebe influensia hosi fado", morna hosi Cabo Verde no keroncong indonéziu.

Pontu aas hosi selebrasaun timoroan sira maka loron 28 Novembru, ho inaugurasaun hosi monumentu foun ida iha Lifau.

Konvidadu sira VIP sei lori ba Oecusse ho aviaun foun Timor-Leste nian, nebe hanesan aviaun dahuluk nasaun nian, nebe to'o iha Díli iha loron-kuarta ne'e, no iha ró lalais sira nebe funsiona tiha ona.

"Prepara daudaun alojamentu lokál sira no instala ona tenda no lona millaun ida resin hodi simu vizitante sira", Dionísio Babo hatete.

Konvidadu prinsipál sira sei hela iha hotel prefabrikadu ida ho kuartu 50 no "suite" neen nebe harii daudaun, maibé Governu timoroan hatete katak sira garanti ona katak "sei prontu iha tempu".

Kona-bá krítika sira nebe halo daudaun kona-bá selebrasaun sira, Dionísio Babo afirma ona katak mai hosi ema sira "nebe laiha koñesimentu klean" kona-bá asuntu.

"Ami iha ne'e hodi fó folin ba pontu istóriku ida identidade timoroan nian nebe ami iha orgullu. Ami nia istória, hakarak ka la'e, hahú iha ne'ebá, bainhira sivilizasaun rua hasoru malu: ida mai hosi Europa, Portugal, no ida seluk iha ona ne'e", nia hatete.

"Ita tenki senti orgullu no afirma tan identidade timoroan no la haluha ami nia abut", nia hatutan.

Babo konsidera katak timoroan sira tenki "koñese nia istória", inklui ida nebe antigu, iha deskoberta arkeolójiku foun sira nebe sujere katak habitante dahuluk sira Timór nian mosu iha tinan rihun 40 liubá.

"Balun hatete katak iha de'it tinan rihun tolu liubá tanba bazeia iha instrumentu agríkola sira nebe sujere komunidade estabelesidu no la'ós de'it nómada", ministru hatete.

"Buat hotu halo parte iha ita nia istória. No ita tenki senti orgullu. Ne'e sei sai hanesan festa boot ida no buat hotu sei la'o ho di'ak", nia afirma.

SAPO TL ho Lusa – foto Prezidente hosi São Tomé & Príncipe, Manuel Pinto da Costa, ho Primeiru-ministru Cabo Verde, José Maria Neves.

Sem comentários: