sexta-feira, 30 de outubro de 2015

Programa naruk selebra tinan 40 ba independénsia Timór nian no entrada portugés sira nian


Programa naruk ida, ho atividade sanuluk resin, selebra iha fatin oioin iha Timor-Leste nian ba tinan 500 entrada hosi portugés sira nian, afirmasaun hosi identidade timoroan no tinan 40 ba deklarasaun unilaterál independénsia nian.

Informasaun dahuluk nebe loos hosi programa fó ba Lusa, iha loron-kinta ne'e, hosi ministru Estadu, Kordenadór hosi Asuntu sira Administrasaun Estadu no Justisa nian no ministru Administrasaun Estatál timoroan nian, Dionísio Babo.

Organziasaun finál, liuliu momentu importante, nebe previstu ba loron 28 Novembru, sei defini iha reuniaun sira Governu nian nebe marka ba loron 05 no 06 Novembru iha Oecusse, enklave nebe hanesan fatin dahuluk kontaktu nian entre sivilizasaun portugés ho timoroan.

Serimónia ofisiál sira sei transmiti iha diretu hosi televizaun timoroan, RTTL, nebe hahú loron 01 fulan-Novembru transmiti dokumentáriu sira no programa sira seluk kona-bá istória nasaun nian.

Governu fó dolár millaun 3,76 ba selebrasaun sira: millaun 1,5 ba Rejiaun Autónomu Espesiál Oecusse Ambeno (RAEOA), millaun 1,8 ba organizadór sira iha nível nasionál no asaun sira seluk iha munisípiu tomak iha nasaun ne'e.

Munisípiu ida-idak halo atividade desportivu no serimónia relijiozu sira no protokolár sira iha loron 27 no 28 Novembru, ho Díli iha programa naruk ida nebe inklui feira ida artezanatu no gastronomia nian (20 to'o 19 Novembru).

Espozisaun ida relasionadu ho kultura portugeza no timoroan, espetákulu multimédia, feira ida livru nian, konsertu múzika sira, teatru ho palestra sira kona-bá istória hosi kolonizasaun no kona-bá rezisténsia hasoru okupasaun indonéziu sei halo mós.

Inisiativu dahuluk ida nebe relasionadu ho komemorasaun sira hala'o ona iha loron-kinta ne'e iha Díli, nebe pianista portugés Júlio Resende no duo franko-japunés Ykeda halo konsertu gratuitu ida, nebe promove hosi Embaixada Portugal no Institutu Francês.

Programa hosi Díli iha mós debate estudante sira nian, kompetisaun siklizmu no motokross, la'o no "rituál ida hodi agradese ba bei-ala sira" tanba hetan independénsia.

Iha Oecusse, atividade sira hahú iha loron 16 fulan-Novembru ho programa relijiozu oioin no inklui festivál ida sinema ho lian portugés no teatru marioneta sira nian (entre loron 25 no 27 fulan-Novembru), feira ida artezanatu nian no debate ho semináriu oioin. Kompetisaun desportu oioin, jogu fronteira sira nian no konkursu ba serbisu eskola sira nian hanesan atividade sira seluk nebe sei hala'o.

Serimónia ofisiál sira hahú iha loron 27 fulan-Novembru ho inaugurasaun ba monumentu foun iha Lifau hodi hanoin entrada hosi portugés sira iha illa Timór nian no bankete nasionál ida nebe oferese hosi Prezidente Repúblika.

Loron 28 hahú ho serimónia hasa'e bandeira nasionál maibé hahú ho minutu ida silénsiu nian, hosi diskursu no leitu ba testu proklamasaun independénsia loron 28 Novembru 1975, nebe iha tempu ne'ebá halo iha Palásiu Governu nia oin, iha Díli.

Iha momentu ne'ebá, Francisco Xavier do Amaral, nebe hanesan Prezidente Repúblika, deklara iha loron 28 Novembru 1975, tuku 00:00, deklarasaun tuirmai ne'e: "Kaer aspirasaun aas hosi povu Timor-Leste nian no hodi rai sira nia direitu lejítimu no interese sira hanesan nasaun soberanu, Komité Sentrál hosi Frente Revolucionária de Timor-Leste Independente (Fretilin) dekreta no ha'u proklama, unilateralmente, independénsia hosi Timor-Leste, nebe sai hanesan, hahú tuku 00:00, Repúblika Demokrátika Timor-Leste, antikolonialista no anti-imperialista".

Nia hakotu ho "Viva Repúblika Demokrátika Timor-Leste. Viva povu Timor-Leste livre no independente. Viva Fretilin".

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: