segunda-feira, 9 de maio de 2016

Komunidade luza iha Pekin selebra Loron Lia-portugés ho fotografia no sinema


Hosi João Pimenta, Ajénsia Lusa

Hafoin tinan hitu iha Pekin, André Ferreira "adapta" kultura lokál, kaben no, iha tempu badak, sei sai aman, maibé nia iha sensasaun, bainhira sama ain ba dala uluk iha Xina, hela to’o ohin loron.

"Monumentál", nia hatete, bainhira simu dezafiu hodi deskreve nasaun ne’ebé ho populasaun barak liu iha mundu ne’e ho liafuan ida de’it. "Prasa, Estrada-boot, edifísiu sira, kuantidade ema nian, buat hotu iha eskala boot", nia afirma.

André, ne’ebé servisu iha dezenvolvimentu plataforma multimédia, vizita Pekin ba dala uluk iha 2008.

Iha tinan tuir mai, nia deside fila hodi hela: "Ha’u hetan oportunidade hodi halo projetu iha ne’e no, klaru, ha’u hakarak".

Moris iha Luanda no boot iha Lizboa, hanesan mós partisipante ida hosi na’in sanulu ne’ebé hatudu fotografias "O Olhar dos Portugueses na China", ne’ebé Klube Portugés iha Pekin (CPP) organiza.

"Iha kultura xineza blun ne’ebé ha’u hadomi no iha balun ne’ebé ha’u ladun gosta; ho fotografia ha’u tenta rai aspetu sira ne’ebé ha’u gosta liu", esplika André ba ajénsia Lusa.

Espozisaun ne’e halibur fotografia 23 no hatudu kona-ba Xina hosi sidade Kashgar, iha rejiaun autónoma Xinjiang, besik ho Ázia Sentrál, to’o Shaoxing, istórika vila iha kosta sudeste.

Inaugura iha loron-sesta, nakloke ba ema hotu to’o ohin loron iha 'Modernista', ikóniku bar ne’ebé situa iha raru 'hutongs' ida- dalan típiku iha Pekin – ne’ebé lahateteuk hodi fó fatin ba  konstrusaun aas sira.

Fatin ne’ebá, ne’ebé nia orijen remonta ba sékulu XIII, iha tinan hirak ikus ne’e sai sentru dezlokasaun foun iha Pekin no, iha ne’ebé iha tempu uluk abitasaun ki’ik sira hamri’ik ba, ohin loron iha kafé, bar no restaurante sira.

"Objetivu hosi espozisaun ne’e mak atu portugés sira hatudu kona-ba Xina liuhosi sira-nia haree", hatutan João Teixeira ba ajénsia Lusa, organizadór ida mós ba eventu ne’e, hosi sira na’in haat.

Formalmente hari’i iha fulan-novembru liubá, CPP hanesan primeira asosiasaun kulturál no rekreativa portugeza ne’ebé hari’i iha Pekin, sidade iha ne’ebé portages besik 150 hela ba, maioria hosi sira joven.

Liuhosi inisiativa ne’e, CPP organiza hodi fó sai mós filme Angola, Brazil no Portugál nian, ne’ebé halo parte iha ajenda komemorasaun Loron Lia-portugé no Kultura Luzófona, ne’ebé komemora iha loron 05 maiu.

Filme ho tempu naruk sira, loke iha sábadu ne’e iha jardin pouzada ida nian iha korasaun kapitál xineza nian, "Cinco dias, cinco noites", "O Emigrante", "O Auto da Compadecida", "Atrás das Nuvens" no "Chinês é Tudo Igual".

"Di’ak bainhira komunidade portugeza no sosiedade sivíl sira asume servisu hodi promove lia-portugés iha ne’e", louva embaixadór Portugál nian iha Xina, Jorge Torres-Pereira.

Aleinde Pekin, Xangai mós, "kapitál" ekonómika Xina nian, situa iha foz do rio Yangtse, hahú iha tinan kotuk konta mós hoasosiasaun portugeza ida.

Iha Makau no Hong Kong, rejiaun administrativa espesiál rua Xina nian, sei iha uma Portugál nian iha Makau no Klube Luzitanu.

Loron 05 maiu foti hanesan Loron Lia-portugés nian no Kultura Luzófona iha tinan sanulu liubá, iha simeira nasaun ualu nian ne’ebé uluk konstitui CPLP (Angola, Brazil, Kabuverde, Giné-Bisau, Mosambike, Portugál, Saun Tomé no Prínsipe ho Timor-Leste), no ida ne’ebé iha abitante hamutuk besik millaun 250.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: