segunda-feira, 22 de abril de 2019

AEMTL Halo Esforsu Lori Fila Ikónika Sidade Dili Ho Akásia


DILI, (TATOLI) - “Rai Dili rai sidade sé mak la hatene. Se o la fiar karik hakat liu to’ok mai, akásia funan buras halo Dili matak, rai Dili, rai sidade se mak liu tan o…”. 

Fraze husi knananuk ho títulu “Sidade Dili” ne’ebé kompozitór mak Anito Matos ne’e, lori Timoroan sira hanoin hikas sidade Dili iha tinan 70 ba kotuk, ne’ebé  Dili famozu tebes ho nia ikónika mak ai-akásia.

Iha tinan 1970 nia klaran, uainhira ema halo viajen mai Dili husi lorosa’e kuandu to’o iha Fatu-Ahi tutun hateke mai Dili nakonu ho funan mean iha entre fulan Outubru no Novembru nia klaran. Nune’e mós husi Ainaro no Maubisi tun mai Dili to’o iha Balibar leten hateke sidade Dili matak ho ai-akásia.

Ironia tebes. Akásia nudár ikónika sidade Dili ne’e lakon nahas iha Timoroan nia futar matan husi tinan entre tinan 1990 tanba la iha ema ida mak bele tau matan no próteze.

 Mai to’o ukun an ne’ebé restaura iha loron 20 Maiu 2002, seidauk iha inisiativa ne’ebé bele lori hikas sidade Dili nia prestíjiu ne’e. Maibé,  ohin, emprezária Timoroan ne’ebé hamahan an iha Asosiasaun Emprezariál Feto Timor-Leste (AEMTL-sigla portugés)  komesa inisia kuda hikas akásia iha Dili laran atu bele hatuur hikas sidade Dili nia ikónika.

AEMTL, Segunda (22/4/2019), lansa ona programa kuda ai-akásia hamutuk hun 250, atu lori hikas ikónika sidade Dili nian husi alvu  kuda akásia hun 10.000 iha sidade Dili tomak durante tinan ne’e.

Atividade kuda akásia ida ne’e hahú husi Igreja Motaél nia oin hafoin marxa bá Largo Lesidere no to’o iha Kristu Rei.

Prezidente AEMTL, Hergui Luina Fernandes Alves, hateten, durante marxa ne’e AEMTL sei kuda akásia no fahe mós ba abitante iha dalan para bele kobre mós área sira husi Motaél to’o Kristu Rei.

“Aléinde fahe akásia oan, ami mós sei fahe ho pamfletu kona-ba istória furak husi Dili nian au mezmu tempu fahe mós informasaun kona-ba halo oinsá maka kuda no kuida akásia”, informa Hergui Luina Fernandes Alves, hafoin kuda akásia iha area Motaél, Dili.

Hergui Luina salienta objetivu husi atividade ne’e atu lori hikas ikónika kapitál Dili ne’ebé maka furak ho akásia no mós hatudu interese AEMTL nian ba iha ambiente katak responsabilidade maka kuida no konserva ambiente liuhusi kuda ai-oan.

Atu bele kuidadu akásia ne’e foin kuda, Hergui hateten, nudar kampaña ne’ebé AEMTL halo mak ema ne’ebé kuda akásia nia sei responsabiliza ba kuida ai-oan ne’ebé maka nia kuda tanba bainhira fahe ai-oan ne’e fó mós pamfletu ne’ebé ko’alia kona-ba oinsá atu halo tratamentu ba Akásia depois nia kuda.

“Ida ne’e responsabilidade ema ida-idak nian. Bainhira ami fahe ba umakain ida akásia hun ida, umakain ida sei responsabiliza bá akásia sira ne’ebé sira simu atu kuda distánsia hira husi uma ne’e iha hotu pamfletu nia laran”.

Fini husi akásia ne’ebé maka AMETL kuda ba loron ohin hamutuk 250 ne’e balun mai husi Munisípiu Dili, hun 100 husi Pelican Paradise no restu membru asosiasaun mak arranja.

AEMTL sei hala’o nafatin atividade kuda akásia ne’e karik halo iha semana rua dala ida ka fulan ida dala ida atubele atinje alvu atu kuda Ai-akásia iha tinan ida ne’e nia laran hamutuk  10.000 iha sidade Dili tomak.

Feto emprezariál sira ne’e halo programa lori hikas ikónika sidade Dili ne’e tanba uluk sidade ne’e furak tebes ho akásia ne’ebé maka nakonu, tanba ne’e atu kuida ai-hun ne’e, Hergui husu ema hotu atu kuida planta saida de’it maka kuda ona.

“Aban bainrua sé maka sei tuur iha akásia nia okos? Ita duni maka sei hetan mahon husi akásia sira ne’e”, tenik Hergui Fernandes Alves.

Sekretáriu Estadu Kooperativa, Arsénio Pereira da Silva, hatete iha tempu uluk avó sira-nian sidade ne’e koñesidu ho akásia, tanba ne’e maka AEMTL hakarak inisia fali ikónika sidade Dili nian atu bele mosu fali.

“Ne’e hanesan parte ida halo revitalizasaun ba ai-akásia ne’e iha ita-nia sidade Dili. Ha’u mós kompromete kedan katak ida ne’ebé ohin ha’u kuda, ha’u ho ha’u-nia funsionáriu loraik-loraik antes fila sei mai tau-matan, mai rega, ita hatene agora atu bailoro fali ona entaun tenke kuidadu para depois saida maka ita tau ba rai ida ne’e tenke moris, buras para fó mahon no fó ár (anin) ba sidade Dili”, Arsénio afirma.

Atividade kuda akásia ne’e hetan prezensa husi Prezidente Kámara Komérsiu Indústria (CCI-TL, sigla portugés), Óscar Lima, reprezentante husi Sekretária Estadu Igualdade no Inkluzaun no Organizasaun Naun Governamentál sira.

Ai-horis akásia tama iha grupu ai-hun ne’ebé boot ho nia espésie oioin liu rihun ida. Akásia nu’udar ai ne’ebé fó funan barak no bele moris iha klima manas ka iha zona tropikál. Iha Timor-Leste, nia formatu koñesidu hanesan guarda-xuva ne’ebé haburas sidade Dili iha tempu uluk.

Faktu katak Dili nia paizajen uluk maka ai-akásia no konsidera nu’udar patrimóniu turístiku no kulturál, mas ikónika ai-akásia ida ne’e lakon husi tempu ba tempu.

Jornalista: Maria Auxiliadora | Editór: Francisco Simões

Imajen: Sekretáriu Estadu ba Kooperativa Arsénio Pereira da Silva Akompaña husi Presidente Associação Empresarial das mulheres de Timor - Leste ( AEMTL) Hergui L.F. Alves no Presidente Camâra de Comércio e Indústria de Timor-Leste (CCI-TL) Oscar Lima hodi Kuda Ai oan iha Jardim Motael oin.Imajen/Egas Cristovão

Sem comentários: