sábado, 3 de setembro de 2016

HAU SEIDAUK HETAN JUSTISA NEEBE JUSTU


DILI - Ohin, loron 2 fulan Setembru 2016 kompleta tinan rua eis prizioneira Lúcia Lobato sai hosi komarka Gleno, hafoin hetan indultu prezidensial hosi Prezidente Repúblika, Taur Matan Ruak.

Lúcia Lobato nu’udar eis Ministra Justisa iha kuartu governu konstitusional, hetan sentensa hosi Tribunal Distrital Dili (TDD) iha Juñu 2012. Desizaun Tribunal Rekursu (TR) iha fulan Dezembru 2012. No iha loron 23 Janeiru 2014 hahú tama iha prizaun Gleno-Ermera.

Iha dada lia ho Jornalista Timor Post via rede sosial, Kinta (01/09), Lúcia Lobato haktuir, durante nia sai hosi komarka nia pasa vida nu’udar natar no to’os nain. Nia dehan, fíjikamente livre ona hosi komarka, maibé psikolójikamente seidauk hakmatek tanba hakarak hetan justisa ne’ebé justu.

“Isin lolon bele sai ona hosi prizaun ibebasona maibé fuan hojiwaseidauk bebas tanba ha’u  seidauk hetan justisa ida justu,” Lúcia hatutan.

Indultu ne’ebé Prezidente Repúblika fó ba nia rekoñese hetan duni krítika barak hasoru nia ho Prezidente Repúblika rasik, hahú  hosi  ONG sira, polítiku sira, jurista sira, no komunidade balun.

Lúcia konsidera krítika sira liu ba ne’e normal akontese iha nasaun demokrátiku sira, maibé, ba nia kazu ne’e, maske nia livre ona, maibé nia afirma, públiku presiza esklaresidu katak, prosesu judisial  sai prosesu ida espesial  tebes. Kompara ho prosesu baibain ne’ebé  lori tempu  naruk tebes.

“Ha’u  niantermasukprosesutercepat. Hahú  kedas hosi  PN ne’ebé  foti imunidade lalais tebes,tidak bertele-tele. Tribunal harukasurat, Parlamentu liuhosi  sidangdala ida de’it  foti tiha ona ha’u  nia imunidade. Julgamentumaratonaiha fulan ida de’it, julgamentu remata (Maret-Abril 2012),” Lúcia kontinua hato’o preokupasaun.

Nia haktuir, susar bo’ot  ne’ebé maka nia hasoru iha prizaun maka nia moras todan obrigadu tenke halo operasaun ba kankru susun iha ospital Baucau no doutor sira kontinua rekomenda ba National University Hospital Singapura.

“Iha Jullu  2014,  Doutor Philipterpaksatenke  opera/koa sai tiha ha’u  nia susunkanantanba  tumor ganasne’ebé  kona ha’u . Karikoperasiantes kala bele hasai de’it  tumorne’e, maibé  tanba  penanganan terlambat terpaksatenke  halopengangkatantotal para bele salva ha’u  nia vida,” Lúcia haktuir.

 Depois de semana tolu iha Singapura, Lúcia konfesa, nia hakarak karik nia ba tiha ona Portugal iha momentu iha Singapura tanba nia iha passaporte Portugal nian, maibé nia la halo ida ne’e tanba iha tempu okupasaun mos nia la hakiduk.

“Ha’u  desidi fila mai Timor i tama fali prizaun iha fulan Agostu 2014. Iha tempu  susar okupasaun Indonézia mos la halai sai hosi  Timor, tanba  sa Timor ukun-án atu halai fali ba rai liur,” Lúcia haktuir.

Nia hatutan tan, nia rasil la husu indultu ba ba Prezidente Repúblika.  “Maibé  ha’u  agradese ba Prezidente nia laran murak lori hasai ha’u  hosi  prizaun. Ha’u  la husu esmola ba Estadu RDTL, ha’u  ezije justisa ida justu no imparsial ne’ebé  juizes sira julga tuir de’it  lei ho sira nia konsiénsia rasik,” Lúcia afirma.

Nia haktuir, buat ne’ebé akontese iha nia prosesu judisial , maka juizes la tesi ho imparsialidade no baseia ba faktus no lei ne’ebé  vigora. Tuir nia, iha konspirasaun bo’ot  durante prosesu ba nia kazu.

“Konspirasaun bo’ot hosi  mafiozus sira atu hatama duni ha’u  ba prizaun atu halo ha’u sai ezemplu katak Timot Leste sériu  duni kombate  korrupsaun,” eis Ministra Justisa ne’e lamenta.

Lúcia temi juiza ida ho inisiál MNGP maka liman ain mafia bo’ot  servisu hamutuk ho deputadu ida ho inisiál AG.  Lúcia haktuir, MNGP ameasa juizes internasionais lori dehan sé sira la hatama nia ba kadeia maka sira nia kontratu servisu iha TL sei hapara.

Juiz internasional ho inisial RP mak denúnsia servisu fo’er  sira ne’e liuhosi  trokas email ho nia kolega juiza portuguesa ho inisial MV ne’ebé uluk mos servisu hotu iha TL. Konsellu Majistratura Portugal kondena juiza MV tanba  divulga email ne’e maibé  ikus mai iha fulan Janeiru tinan ida ne, Supremu Tribunal Justisa Portugal nian absolve tiha Juiza MV i deklara katak Tribunal Rekursu Timor Leste nian maka la julga tuir lei.

Lúcia haktuir, baseia ba akordaun Supremu Tribunal Justisa Portugal nian ho Númiru Prosesu 102/15.9YFLSB ho númiru Referésia: 5670787,  Data 28-01-2016, nia haruka ona surat ba Prezidente Repúblika, Parlamentu Nasional, Governu ho Tribunal iha fulan Fevereiru tinan ida ne’e, maibé  to’o agora seidauk iha solusaun konkreta ida atu rezolve problema ne’e.

“To’o agora ha’u  kontinua hein atu Estadu Timor-Leste rekoñese katak iha duni manipulasaun bo’ot  iha ha’u  nia prosesu lori hatama ha’u  ba prizaun i  nune resulta duni violasaun grave ba ha’u  nia direitu hosi  Estadu RDTL,” Lúcia afirma.

Iha dada-lia ne’e, Lúcia subliña, korrupsaun moras a’at ne’ebé  bele oho TL hanesan nasaun. Nia dehan, tenke  buka duni aimoruk atu kura moras a’at ne e, aimoruk tenke  sosa tuir reseita hosi  doutor espesialista duni. Karik fo aimoruk arbiru de’it , moras sei la kura i bele oho tan pasiente "Timor-Leste".

“Agora daudauk ha’u  moris hakmatek hamutuk ho família i kontinua servisu atu dezenvolve Timor Leste ho halo natar iha foho,” tenik Lúcia hodi hatutan, nia durante ne’e halo to’os no natar iha Same.

Tuir planu iha fulan Setembru nia rohan ka inísiu fulan Outubru hahú dulas hare.

“AkhirSeptember kaawal Oktoberami atu hahú dulas hare i depois hahú fa’an foos. Hakarak sosa karik bele. Ha’u prepara hela atu halo kampaña ho tópikuFila Ba Natar,” subluña eis Ministra Justisa.(cao)

Timor Post

2 comentários:

DIREITU ADMINISTRATIVU KONSTITUSIONAL TIMOR-LESTE disse...

Intrese politika aas liu iha nasaun Direitu e Demokratiku, fo infaktu ba orgaun judisiariu atu implementa lei tuir nia procedural. hodi hatudu injustisa ba Timor oan. kompara kazu Sra. Lucia Lobato nian ho kazu Sr. Xanana ho nia Grupo, sira nebe halo korupsaun iha nasaun foun ida nee, hatudu momos mai TIMOR oan katak, laiha justica ida nebe justo ba TIMOR oan Luta nain sira ho TIMOR oan oportunista sira. TIMOR oan luta nain, respitu justica no hakruk ba lei,hodi kompri dezisaun judisiariu(tribunal), maibe oportunista sira, halo korupsaun nebe aas liu kazu Sra. Lucia nian, lideransa maksimo iha nasaun ida nee sempre buka meus tun sae hodi depende malu, hanesan kazu osan lakon iha Sr. Xanana nia gabeta, nee la hatene se mak responsabel ba osan nee, segundo, ex. ME. Joao Cancio, Sr. Xanana hateten ba publiku katak, depois mak nia (Joao Cancio) koa nia salariu deit, kazu Emilia Pires ho Madalena Hanjam nia, Sr. Xanana ho Mari, ba depende mate an los iha tribunal, kazu Sr. ex. Presidente Parliamento Francisco Guteres, ate agora tribunal sei dauk bolu. sa justica ida mak sai hanesan nee? hau hanoin TIMOR oan tenke matan moris ho neon nain ba FUTURO nasaun Ida nee, ho intelegenti se lae opportunista ho otonominista sira sei estraga nasaun ida nee, liu husi area hotu-hotu, liu-liu mak iha justica, nasaun forte equandu nia lei forte e ema hotu-hotu tenke kompri ka hakruk ba lei, laos balun uja poder aas liu fali LEI iha nasaun ida nee, uja poder hodi hamrik iha lei nia leten mak nasaun nee sei hasoru risku bot ba aban bain rua, ema seluk sei la hakruk ba ita nia lei, wainhira ita nia lideransa sira rasik la hakruk ba lei. husi:Lourenco de Deus Mau Lulo.

Anónimo disse...

Sra Lucia Lobatu dehan iha MAFIA PERADILAN IHA TIMOR-LESTE...itabot hare tok ida nee.....VIOLASAUN BOºOT BA LEI.....MAIBE HUSIK LAO BAFATIN TO ORAS IDA NEE....


É ostensivamente ilegal a selecção e a contratação de juiz não timorense para exercer funções de agente do Ministério Público.


Estatuto do Ministério Público (aprovado pela Lei nº 14/2005, de 16 de setembro, alterado pela Lei nº 11/2011, de 28 de setembro).


“Artigo 87º
Magistrados internacionais

1. Para o desempenho de funções de agente do Ministério Público e de inspetor do Ministério, o Conselho Superior do Ministério Público pode seleccionar, por concurso curricular, magistrados do Ministério Público não timorenses com pelo menos 5 anos de experiência que sejam provenientes de sistema judiciário civilista ou especializados em Direito comparado para integrarem provisoriamente a organização judiciária de Timor-Leste, sempre que se mostrar necessário.

2. […].”

Nos termos da disposição legal acima transcrita só podem ser seleccionados para o desempenho de agente do Ministério Público, como magistrados internacionais:
a) Magistrados do Ministério Público não timorenses com pelo menos 5 anos de experiência que sejam provenientes de sistema judiciário civilista; ou
b) Especializados em Direito comparado.
Assim, os juízes não podem ser seleccionados para o desempenho de funções de agente do Ministério Público da República Democrática de Timor-Leste.

Em março e em outubro do corrente ano de 2015, o Conselho Superior do Ministério Público abriu concurso internacional para seleccionar magistrados internacionais. Nos dois concursos concorreram alguns juízes e alguns magistrados do Ministério Público de Cabo Verde. Foram seleccionados, nos dois concursos, dois juízes cabo-verdianos, que não são magistrados do Ministério Público não timorense, nem são especializados em Direito comparado.

Em março de 2015, o CSMP seleccionou a juíza Circe Neves, e em outubro de 2015, seleccionou o juiz Arlindo Almeida Medina. Não sendo magistrados do Ministério Público, nem especializados em Direito comparado, os dois juízes foram seleccionados apenas porque têm amizade pessoal com Dr. Arlindo Figueiredo e Silva. Este cabo-verdiano está em Timor-Leste há cerca de nove anos, e vem manipulando todos os concursos de recrutamento de magistrados internacionais, impondo que os seus amigos sejam seleccionados, em flagrante violação da lei.