sábado, 17 de setembro de 2016

Portugál no Timor-Leste diskute reforsa formasaun ba profesór timoroan


Portugál no Timor-Leste diskute iha horisehik atu haforsa kooperasaun, liliu formasaun ba profesór timoroan, iha enkontru, iha Lisboa, entre ministru Edukasaun timoroan no sekretáriu Estadu Negósiu Estranjeirus no Kooperasaun.

"Ami iha oportunidade atu haree fila fali  kooperasaun intensa entre Estadu rua iha matéria lian portugés. Portugál envolve maka’as iha esforsu ne’ebé Timor-Leste hala’o iha área ne’e ba  divulgasaun  no aprendizajen iha lian portugés", haktuir ba Lusa sekretária Estadu.

Teresa Ribeiro no  Ministru Edukasaun timoroan, António da Conceição, hala’o reuniaun horisehik iha Ministériu Negósiu Estranjeiru, iha Lisboa.

Tuir  sekretária Estadu, to’o ohin loron, Portugál koopera ona ba "iha formasaun profesór sira besik rihun sia no hakarak kontinua formasaun ne’e, liliu ba profesór liu 4.200 " iha lian portugés.

"Ida ne’e signifika tebes, liliu, utilizasaun iha teknolojia foun ba formasaun ho distánsia ", deklara  sekretária Estadu.

Tuir  Teresa Ribeiro, aborda iha enkontru ne’e" posibilidade iha produsaun konteúdu ba difuzaun iha televizaun Timor-Leste, konteúdu ho natureza edukativu ne’ebé ho funsaun  hanesan  aliserse ida ba aprendizajen iha lian sira".

"Ami iha intensaun atu  mantein kooperasaun ho Portugál kona-ba divulgasaun iha  lian portugés. Timor-Leste iha hela  prosesu realizasaun ba kongresu konsensu nasionál ba manutensaun no divulgasaun lian portugés. Sei konta moos ho apoiu Portugál nian ba kestaun ne’e", refere António da Conceição.

"Mai ha’u parese  kestaun ida esensiál ba partisipasaun agora, ne’ebé sente  kontente no sai moos privilégiu ba Portugál, relasiona ba kongresu kona-ba konsensu lian portugés iha Timor-Leste (ne’ebé  sei hala’o iha finál tinan ne’e), hanesan moos ba posibilidade CPLP (Komunidade Nasaun Lian Portugés) atu asosia ba inisiativu ne’e, ho maneira ida ne’ebé maka  lian portugés bele sai komun liu iha nasaun sira hosi  organizasau ne’e", afirma sekretária Estadu.

Ba  Teresa Ribeiro, inisiativa ne’e importante tebes, liliu tamba tinan ida ne’e CPLP komemora ninia tinan 20, sei iha moos simeira hosi bloku luzófonu (iha Brazil, novembru ne’e) no sei iha adoptasaun vizaun estratéjia foun hosi organizasaun.

António da Conceição refere moos katak objetivu haluan kooperasaun iha ámbitu lian portugés ba  sistema ensinu  timoroan nian.

"Ami hakarak estende ensinu portugés to’o 12.º ano, ne’e signifika katak  ami tenki kontinua ho kooperasaun ne’e iha eskolaridade tinan lima liu tan", no hatutan tan katak, iha futuru, sei hetan  rezultadu hosi kooperasaun ne’e.

Ministru Edukasaun timoroan hatete katak  problema seluk ho professór sira hosi eskola referéênsia sei rezolve, liliu relasiona ba saláriu no subsídiu komplementar ne’ebé selu tiha ona.

Centros de Aprendizagem e Formação Escolar (CAFE), koñesidu hanesan  eskola referénsia, sai hanesan  elementu importante liu iha programa apoiu ba ensinu portugés iha Timor-Leste, ne’ebé abranje alunus liu 7.000  iha ensinu pré-eskolar no báziku.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: