terça-feira, 27 de outubro de 2015

Loron Kultura Monu iha Loron Moris Borja da Costa


Iha 21 Outobru 2014, Konsellu Ministru (KM) aprova Loron Nasionál kultura monu iha 14 Outobru tanba ne’e koresponde ba loron moris Saudozu Francisco Borja  da Costa.

Sekretária Estadu Arte no Kultura (SEAK ), Maria Isabel de Jesus Ximenes hateten tinan ida ne’e estadu no governu marka Loron Kultura Nasionál sai hanesan loron importante ba kultura  hotu-hotu nu’udar hanesan uma fukun Timor-Leste nian.

“Hili loron nasionál kultura tanbasá maka tau hotu poeta ka poezia ba palestra pintura? Tanba saudozu Borja da Costa maka sai poeta boot ida palestra, pintura no tinan ida ne’e hili poezia tanba ne’e atu omenajen ba saudozu Borja  da Costa,” Isabel dehan iha Loron Kultura Nasionál iha salaun CCD, Caicoli, Díli, Kuarta (14/010/015).

Nia haktuir katak kultura nasionál nu’udar identidade timoroan nian ne’ebé hori uluk hori wa’in kedas beiala sira rai hela mai ita jerasaun sira no sei la nahas no sei la mihis maske ohin loron kultura estranjeiru barak mai tama Timor.

“Timor, rai ida ne’ebé ki’ik maibé lian barak. Haree de’it ida ne’e mós diferensa ho nasaun sira seluk iha mundu. Iha mós hahan tradisionál sira, tais, dansa kultura, dadolin no tebe-tebe. Sira maka ita nia kultura. Problema ruma sempre nahe biti boot maka rezolve. Ne’e hatudu katak oin seluk. La hanesan ho nasaun sira seluk. Lalika tauk! Kuandu ita hamutuk kultura sei la lakon,” Isabel tenik.

Entretantu, Xefi Komisaun Organizadora, Carlos de Jesus Freitas informa katak só Oe-Cusse de’it maka la partisipa iha loron kultura ne’e tanba okupadu ba preparasaun loron Proklamasaun Independénsia no eventu tinan 500 Portugés tama iha Timor iha 28 Novembru tinan ida ne’e.

Iha loron kultura ne’e mós iha kompetisaun lee poezia hosi labarik sira no atividade sira seluk tan. Ba manán na’in sira, Sekretária Estadu Isabel dehan, sira sei la fó tasa ba manán na’in sira tanba la fó valór ba labarik sira nia dignidade.

“Labarik sira esforsu án ona to’o mai kipitál, Komisaun Organizadora sei prepara prémiu maka osan atu nune’e labarik sira bele uza hodi responde ba nesesidade rasik,” nia esplika.

Atividade ba loron kultura ne’e hala’o durante loron tolu no finannsia hosi Sekretaria Estadu Arte no Kultura rasik ne’ebé ho montante orsamentu $30 mil.

Iha loron kultura ne’e mós lansa livru rua maka hanesan livru ba Uma Lisan Kultura Ainaro no Patrimóniu Orijin Portugés ninian.

Entretantu, Getrudis Amaral sente kontente no apresia tanba ai manán na’in ba kompetisaun palestra iha tinan ida ne’e. “Ne’e hanesan milagre ida ba ha’u tanba ha’u la espera iha domingu rua de’it bele sai vensedora primeiru ba palestra,” nia dehan ho sentimentu kontenti.

Nia dehan ema ne’ebé ba nia importante teb-tebes maka ninia mestre tanba durante ne’e nia maka fó suportasaun barak ba nia. (mj8)

Matadalan

Sem comentários: